Pratite nas

Razgovor

Vukušić: Komemoracija se kontinuirano od 1952. obilježava na Bleiburgu i tako bi trebalo biti i dalje

Objavljeno

na

Zabrana upravitelja biskupije Gurk Klagenfurt da hrvatski biskupi predvode misno slavlje na blajburškoj komemoraciji hrvatskih žrtava bila je tema Argumenata HKR-a 13. ožujka.

Generalni tajnik HBK i hvarski biskup Petar Palić podsjetio je da je HBK odmah izrazila žaljenje i duboko neslaganje s razlozima koji se navode za odluku o zabrani biskupskog slavlja mise na Bleiburgu, ali je dodao: “Preko vlč. Markića, koji je u ime HBK bio zadužen za organizaciju liturgije, mi smo u stalnom kontaktu s austrijskim biskupima.

Pokušavamo pronaći najbolje rješenje kako bi se ta komemoracija organizirala na dostojanstven način. Ono što je jasno iz odluke upravitelja biskupije Gurk Klagenfurt je da nijedan biskup neće tamo slaviti misno slavlje, i hrvatski će biskupi poštovati tu odluku. Ali još smo uvijek u kontaktu s Austrijskom BK i pokušavamo naći najbolje moguće rješenje.

U kojem će to obliku ove godine biti to još ne znamo, ali Konferencija svakako želi pružiti pomoć u organizaciji liturgijskog dijela komemoracije.”

Glavni tajnik organizatora blajburške komemoracije Počasnoga blajburškog voda Bože Vukušić istaknuo je da su oni, kao organizatori, podržali priopćenje HBK i izjave najviših državnih predstavnika. “Mi se i dalje pripremamo da će sve biti kao svih prošlih godina.

Od 2003. godine je komemoracija u Bleiburgu događaj u kojem sudjeluju baš sve najvažnije institucije hrvatskoga naroda, i političke i crkvene, kako iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tako i iz iseljeništva. Jako smo zainteresirani da tako i ostane, ali ne možemo utjecati na ono što je izvan naših moći.”

Je li vrijeme za komemoraciju u Hrvatskoj?

Na pitanje o tome treba li se komemoracija možda ubuduće održavati negdje u Hrvatskoj, mons. Palić je naglasio da treba ostati pri onome čemu Počasni blajbuški vod kao organizator teži, a to je Bleiburg, ali i da su sve inicijative otvorene.

Vukušić je dodao da se komemoracija kontinuirano, od 1952., obilježava na Bleiburgu i da bi tako trebalo biti i dalje. Spomenuo je da bi o mjestu održavanja trebalo čuti mišljenje nasljednika tih žrtava, odnosno provesti ozbiljno anketno istraživanje.

Mons. Palić je zabranu slavlja mise na Bleiburgu još jednom ocijenio neprihvatljivom: “Ne može se unutarcrkvenu zabranu argumentirati političkim razlozima. Mi smo i na tom radnom sastanku, krajem veljače, upozoravali na sve posljedice takve odluke.

Ne bih zato komentirao političke stavove koji će uvijek biti različiti. Moramo biti svjesni da ovo nije samo pitanje ove zabrane, nego i pitanje naše prošlosti. S njom se trebamo odgovorno suočiti i od negativnih konotacija se distancirati, a ono pozitivno prihvatiti i čuvati. U ovom slučaju radi se o komemoraciji žrtava na koje trebamo biti usmjereni, čuvajući se političkih konotacija.”

Problematično 0,04% posjetitelja

Bože Vukušić upozorio je da je probleme sa zabranjenim simbolima ili uzvicima radilo između 0,033 i 0,042% posjetitelja prošlogodišnje komemoracije i naglasio: “Svih pet incidenata prošle godine dogodilo se nakon cijele komemoracije, ne samo nakon misnoga slavlja, kao i izvan našega područja, na kojemu naši redari i zaštitari ionako nemaju ovlasti. Tu mora reagirati austrijska policija – i ona je reagirala.”

Mons. Palić naglasio je da nam je potrebno obraćenje prema istinoljubivosti te da moramo nastojati doći do povijesne istine, dodavši da je HBK još 1995. izrazila svoj stav prema svim totalitarnim sustavima.

“Crkva nijedan režim nije ni stvorila ni dovela na vlast. Jasno smo se odredili prema svim totalitarizmima. To što će neki ocijenjivati ulogu Crkve ovako ili onako, nije previše bitno, jer mi od tih načela nećemo odustati.”

Zaključio je da bi trebalo više proučavati bl. Alojzija Stepinca i njegovo vrijeme te priznati da Crkva zna biti vjerna Evanđelju i Isusu Kristu.

Neiskopana grobišta

Posljednje pitanje bilo je o stotinama grobišta u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini koja još nisu iskopana. Biskup Palić se zapitao kako to da nikome u državi to nije problem.

Ujedno je podsjetio da postoji i djeluje Komisija HBK i BK BiH za hrvatski martirologij koja uporno nastoji rasvijetliti okolnosti i opseg stradanja svih nevinih žrtava.

Vukušić je dodao da je samo 1% grobišta iskopano te da je rad saborske Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava do 1994. bio opstruiran, od Oluje do 1999. bilo je i političke i financijske potpore.

Međutim, promjenom vlasti 2000. godine rad Komisije najprije je zamrznut, a napokon i ugašen. Za današnje institucije, kako je rekao, nema dovoljno financija, iako su njihovi djelatnici spremni snažno se angažirati oko toga.

(IKA)

 

Počasni bleiburški vod: Na Bleiburgu komemoracija s vjerskim obilježjem

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Jan Ivanjek: Postrojavanje četnika u BiH je priprema za neke buduće sukobe

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovao vojni analitičar Jan Ivanjek.

♦ Je li Srbija pokušala spriječiti nabavku izraelskih F-16 jer bi je to dovelo u inferiorni položaj?
♦ Kakvi su planovi MORH-a nakon propale nabavke izraelskih F-16 Barak?

♦ Je li medijska kampanja koja je u početku te izraelske zrakoplove nazivala starim kantama, a kad su se pojavili problemi realizacije žestoko napala odgovorne, bila potaknuta nekim vanjskim čimbenicima, poput konkurentskih proizvođača zrakoplova ili nekih susjednih država kojima ne odgovara jačanje borbene moći HV-a?

♦ Kakav bi vojni učinak za HV imala jedna eskadrila borbenih zrakoplova poput primjerice F-16 Barak?
♦ Što je u pozadini ‘spontanih’ prosvjeda u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Albaniji?

♦ Jesu li beogradski prosvjedi upozorenje predsjedniku Srbije Vučiću?
♦ Ima li inicijativa priznanja Kosova veze s tim prosvjedima?

♦ Na koji način određene tajne službe potiču prosvjede?
♦ Može li Srbija vojno intervenirati ua Kosovu?

♦ Kakve su vojne mogućnosti kosovskih oružanih snaga?
♦ Hoće li doći do ujedinjenja Kosova i Albanije i kako na to gledaju velike zainteresirane sile?

♦ Što znači postrojavanje četničkih paravojnih formacija u BiH?
♦ Zašto je u Čapljini uspostavljena satnija mornaričko-desantnog pješaštva HV-a?

♦ Kakvo je stanje i vojna sposobnost HV-a?
♦ Koliko bi Hrvatska trebala imati profesionalnih vojnika?
♦ Treba li uvesti obavezu služenja vojnog roka?

♦ Ako dođe do povećanja broja migranata u BiH, hoće li Hrvatska moći bez ograde čuvati svoj teritorij?
♦ Što se dogodilo s razbijenom islamskom državom u Siriji; gdje su završili isilovci?
♦ Jesu li dugoročne turske ambicije ostanak u NATO paktu?

♦ Zašto je ubojica u Novom Zelandu slušao četničke pjesme?
♦ Je li to predmet obrade obavještajnih sustava zemalja koje su izložene terorističkim napadima?

♦ Postoji li mogućnost da Balkan ponovo bude izložen nekom obliku agresije iz pravca arapskih zemalja ili Turske?
♦ Treba li Hrvatsku zabrinuti islamizacija BiH i naoružavanje bošnjačkog dijela?

♦ Može li Balkan ponovo postati ‘bure barute’ i je li Hrvatska dobro postavljena prema toj mogućnosti?
♦ Kakve su osobine nove hrvatske jurišne puške VHS 2?

♦ Hoće li HV nabaviti američke borbene helikoptere tipa Apache?
♦ Što znači nabavljanje protupješačkih i protuoklopnih helikoptera u Hrvatskoj i u Srbiji?

 

Jan Ivanjek: HV je najbolja vojska u našem susjedstvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

dr. Tado Jurić: Kompletna jugoistočna Europa je na koljenima

Objavljeno

na

Objavio

Treba raditi na poruci nade, međutim ta poruka mora imati temelj i mora imati zaista pravu strategiju, a ne samo želje, istaknuo je u srijedu 20. ožujka povjesničar dr. Tado Jurić s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, gost HKR-ovih „Argumenata”, u kojima se – povodom „Tjedna solidarnosti i zajedništva s ljudima i Crkvom u BiH” – raspravljalo kako žive, kakvu pomoć trebaju i kako im se može pružiti još veća podrška i potpora da ostanu i opstanu na tom prostoru.

Žana Ćorić iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, također HKR-ova gošća pojasnila je da su upravo osnovali jednu radnu skupinu – s obzirom na nove okolnosti u kojim se sve brzo mijenja, poput iseljavanja – te će prilagoditi postojeću strategiju Vlade Republike Hrvatske. I svjesni su da nisu dovoljno poradili na informiranju o tome što konkretno rade, a jako puno rade s mladima.

Naši ljudi imaju potencijala, a mi iz Republike Hrvatske pružamo im mogućnost da ih usvajaju i, naravno, poslije koriste u BiH

„Radimo puno na unapređenju njihovih znanja, vještina. Vjerujem i sigurna sam u to da su upravo ljudi ključ bilo kojeg uspjeha bilo koje tvrtke, a tako i zemlje.

Naši ljudi imaju potencijala – a mi iz Republike Hrvatske s onim mogućnostima na nekoj platformi, a u pitanju su specifična znanja – pružamo im mogućnost da ih usvajaju na jedan način i da, naravno, poslije koriste u Bosni i Hercegovini.”

Ima brojnih pomaka. Prvi put je hrvatska vlada na sastanak nedavno pozvala i predstavnike našeg Caritasa, rekao je mons. Tomo Knežević, ravnatelj Caritasa Bosne I Hercegovine, dok je na direktan upit – kako se izvući iz frustrirajuće situacije u kojoj hrvatske predstavnike u najviša tijela biraju Bošnjaci – odgovorio:

Ne smijemo zapasti u jednu melankoliju; sve ide niz brdo, ništa nema pozitivno

„Ne smijemo zapasti u jednu melankoliju; sve ide niz brdo, ništa nema pozitivno. Dio smo jugoistočne Europe gdje se usisava radna snaga. Druga stvar je: mi moramo učiniti, kao hrvatski korpus – bez obzira bili pozicija ili opozicija u BiH ili u RH – ne podijeliti Hrvate pa onda možeš raditi kako hoćeš”, pojasnio je i kroz primjer svoje zemlje upozorio da neki razliku Hrvate Hercegovine, Hrvate središnje Bosne – sam je dijete tog kraja iz Zenice – te Hrvate Posavine pa tamo imamo opet Hrvate iz zapadne Bosne koje se onda može dijeliti i po biskupijama.

„Takvo razmišljanje dolazi od pojedinih političara iz Republike Hrvatske. Mi smo jedan korpus i mi moramo imati svoje legitimne predstavnike da živimo demokraciju” – naglasio je – i da nadiđemo sebe i svoj egoizam, jer kad smo jedinstveni nitko nam ništa ne može.

Druga dva naroda jako dobro znaju gdje je granica preko koje u dijeljenju ne idu, baš ovih dana se to vidi u formiranju vlasti, rekao je mons. Knežević, dok je dr. Jurić bio vrlo oštar spominjući da postoje politički i ekonomski dinamizmi koji vode pražnjenju prostora od Hrvata.

Uloga države je ne samo da daje lažna obećanja, nego da ona zaista bude agencija prosperiteta, kod nas država tu ulogu uopće ne radi

„Uloga države je, ne samo da daje lažna obećanja, nego da ona zaista bude agencija prosperiteta. Kod nas država tu ulogu uopće ne radi. Propustila je biti agencija blagostanja i nade, ali stvarne nade”, rekao je i upitao se: Što stoji iza te strategije?

mons. Tomo Knežević i urednik Vlatko Ojvan

Možemo pogledati – pokušao je dati odgovor – cijela jugoistočna Europa se, zapravo, prazni i cijela istočna Europa se prazni. „Njemačka je usisala kompletnu radnu snagu istočne Europe i svih zemalja u okruženju. Nas je pretvorila ovdje u inkubator radne snage. Kompletna jugoistočna Europa je na koljenima, a mi smo samo jedan mikrokozmos u toj široj priči.”

To je jedna ekonomija koja je stvorila političku zajednicu Europsku uniju kako bi svoje interese realizirala, a naši političari nisu spremni odgovoriti globalizaciji, nastavio je te upozorio i na sljedeće:

„Vidimo da je u EU sloboda kretanja, tobožnja, radnika. Zašto onda nisu došli raditi Nijemci u Hrvatsku, ako je to kao jedan otvoreni proces protoka roba i ljudi? Sve ide njima u korist, a mi za svakog Hrvata kojeg izgubimo gubimo otprilike milijun, minimalno, kuna. Nama će se sada sve obiti o glavu i kroz to što će pasti mirovinski ustav uskoro – vidimo svaki dan se govori o tome – ali i dalje nam nije jasno što se događa.”

U ratu smo, no koji ne vidimo, bio je slikovit profesor s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u razgovoru s urednikom „Argumenata” Vlatkom Ojvanom.

(IKA)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari