Pratite nas

Razgovor

Vukušić: Komemoracija se kontinuirano od 1952. obilježava na Bleiburgu i tako bi trebalo biti i dalje

Objavljeno

na

Zabrana upravitelja biskupije Gurk Klagenfurt da hrvatski biskupi predvode misno slavlje na blajburškoj komemoraciji hrvatskih žrtava bila je tema Argumenata HKR-a 13. ožujka.

Generalni tajnik HBK i hvarski biskup Petar Palić podsjetio je da je HBK odmah izrazila žaljenje i duboko neslaganje s razlozima koji se navode za odluku o zabrani biskupskog slavlja mise na Bleiburgu, ali je dodao: “Preko vlč. Markića, koji je u ime HBK bio zadužen za organizaciju liturgije, mi smo u stalnom kontaktu s austrijskim biskupima.

Pokušavamo pronaći najbolje rješenje kako bi se ta komemoracija organizirala na dostojanstven način. Ono što je jasno iz odluke upravitelja biskupije Gurk Klagenfurt je da nijedan biskup neće tamo slaviti misno slavlje, i hrvatski će biskupi poštovati tu odluku. Ali još smo uvijek u kontaktu s Austrijskom BK i pokušavamo naći najbolje moguće rješenje.

U kojem će to obliku ove godine biti to još ne znamo, ali Konferencija svakako želi pružiti pomoć u organizaciji liturgijskog dijela komemoracije.”

Glavni tajnik organizatora blajburške komemoracije Počasnoga blajburškog voda Bože Vukušić istaknuo je da su oni, kao organizatori, podržali priopćenje HBK i izjave najviših državnih predstavnika. “Mi se i dalje pripremamo da će sve biti kao svih prošlih godina.

Od 2003. godine je komemoracija u Bleiburgu događaj u kojem sudjeluju baš sve najvažnije institucije hrvatskoga naroda, i političke i crkvene, kako iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tako i iz iseljeništva. Jako smo zainteresirani da tako i ostane, ali ne možemo utjecati na ono što je izvan naših moći.”

Je li vrijeme za komemoraciju u Hrvatskoj?

Na pitanje o tome treba li se komemoracija možda ubuduće održavati negdje u Hrvatskoj, mons. Palić je naglasio da treba ostati pri onome čemu Počasni blajbuški vod kao organizator teži, a to je Bleiburg, ali i da su sve inicijative otvorene.

Vukušić je dodao da se komemoracija kontinuirano, od 1952., obilježava na Bleiburgu i da bi tako trebalo biti i dalje. Spomenuo je da bi o mjestu održavanja trebalo čuti mišljenje nasljednika tih žrtava, odnosno provesti ozbiljno anketno istraživanje.

Mons. Palić je zabranu slavlja mise na Bleiburgu još jednom ocijenio neprihvatljivom: “Ne može se unutarcrkvenu zabranu argumentirati političkim razlozima. Mi smo i na tom radnom sastanku, krajem veljače, upozoravali na sve posljedice takve odluke.

Ne bih zato komentirao političke stavove koji će uvijek biti različiti. Moramo biti svjesni da ovo nije samo pitanje ove zabrane, nego i pitanje naše prošlosti. S njom se trebamo odgovorno suočiti i od negativnih konotacija se distancirati, a ono pozitivno prihvatiti i čuvati. U ovom slučaju radi se o komemoraciji žrtava na koje trebamo biti usmjereni, čuvajući se političkih konotacija.”

Problematično 0,04% posjetitelja

Bože Vukušić upozorio je da je probleme sa zabranjenim simbolima ili uzvicima radilo između 0,033 i 0,042% posjetitelja prošlogodišnje komemoracije i naglasio: “Svih pet incidenata prošle godine dogodilo se nakon cijele komemoracije, ne samo nakon misnoga slavlja, kao i izvan našega područja, na kojemu naši redari i zaštitari ionako nemaju ovlasti. Tu mora reagirati austrijska policija – i ona je reagirala.”

Mons. Palić naglasio je da nam je potrebno obraćenje prema istinoljubivosti te da moramo nastojati doći do povijesne istine, dodavši da je HBK još 1995. izrazila svoj stav prema svim totalitarnim sustavima.

“Crkva nijedan režim nije ni stvorila ni dovela na vlast. Jasno smo se odredili prema svim totalitarizmima. To što će neki ocijenjivati ulogu Crkve ovako ili onako, nije previše bitno, jer mi od tih načela nećemo odustati.”

Zaključio je da bi trebalo više proučavati bl. Alojzija Stepinca i njegovo vrijeme te priznati da Crkva zna biti vjerna Evanđelju i Isusu Kristu.

Neiskopana grobišta

Posljednje pitanje bilo je o stotinama grobišta u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini koja još nisu iskopana. Biskup Palić se zapitao kako to da nikome u državi to nije problem.

Ujedno je podsjetio da postoji i djeluje Komisija HBK i BK BiH za hrvatski martirologij koja uporno nastoji rasvijetliti okolnosti i opseg stradanja svih nevinih žrtava.

Vukušić je dodao da je samo 1% grobišta iskopano te da je rad saborske Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava do 1994. bio opstruiran, od Oluje do 1999. bilo je i političke i financijske potpore.

Međutim, promjenom vlasti 2000. godine rad Komisije najprije je zamrznut, a napokon i ugašen. Za današnje institucije, kako je rekao, nema dovoljno financija, iako su njihovi djelatnici spremni snažno se angažirati oko toga.

(IKA)

 

Počasni bleiburški vod: Na Bleiburgu komemoracija s vjerskim obilježjem

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Željko Glasnović: Demoni besmrtnog partizanskog odreda (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit gostuje saborski zastupnik general Željko Glasnović.

♦ Quo vadis Hrvatska?

♦ Je li Hrvatski državni sabor postao poligon za laži, obmane i blaćenje hrvatskih svetinja?

♦ Trenutak uoči Bleiburga (Split) – koliko je poznato o tisućama ubijenih u velikim partizanskim zločinima u Splitu i okolici?

♦ U Hrvatskom saboru Pupovac proglasio zločincima mučki ubijenu hrvatsku djecu, mladež i žene?

♦ Tko je Frane Tente koji je 10. travnja 1947. godine podigao hrvatski stijeg na Marjan? Gdje nam je danas ta hrabrost?

♦ Vraća li se EU Marxu i marxizmu (Orban Junckeru: “Onaj tko polaže vijenac pred kipom Karla Marxa ne može nam propovijedati o ksenofobiji”)?

♦ Žrtvuje li papa Stepinca za poziv u službeni posjet Beogradu?

♦ Što je značila izjava Ranka Ostojića na yzv. dan oslobođenja Zagreba, da će ga ponovo “oslobađati” kao i prije 74 godine?

♦ Je li 8. 5. 1945. dan oslobođenja ili dan pada Zagreba?

♦ Koje su glavne neistine na kojima počiva današnja Hrvatska?

 

Glasnović ‘poklopio’ Staziću: Demoni najviše divljaju kad se govori istina!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

‘Problem je kada se migranti rasprše po teritoriju, što ugrožava sigurnost domicilnog stanovništva’

Objavljeno

na

Objavio

Primorsko -goranski župan Zlatko Komadina zatražio je od MUP-a Hrvatske da pošalju dodatne policijske snage za zaštitu tzv. zelenog dijela državne granice na prostoru Gorskog Kotara. Problem je kada se migranti rasprše po teritoriju, što ugrožava sigurnost domicilnog stanovništva. Osim toga, iz susjedne BiH stižu alarmantne informacije o eskalaciji migrantske krize.

O ovoj temi su u HRT-ovoj emisiji „Studio 4“ govorili Zlatko Komadina, župan Primorsko- goranske županije i Mustafa Ružnić premijer Unsko-sanskog kantona/županije, BiH.

Komadina je rekao kako Primorsko- goranska županija ima najdužu zelenu granicu od svih županija i to sa Slovenijom i kako je na ruti migranata koji dolaze iz BiH.

– Uputio sam pismo zbog povećanih dojava građana, pogotovo u zabačenim naseljima, glede provala u objekte, kako lovačke kuće, tako i u privatnu imovinu, posebno u općini Mrkopalj, rekao je i dodao kako nije namjera širiti paniku, ali je činjenica da se ljudi osjećaju sigurnije kada vide policiju u blizini. To djeluje preventivno i na izbjeglice, ali i na sigurnost ljudi.

Ružnić je istaknuo kako trenutno na području Unsko-sanskog kantona boravi oko 5 tisuća migranata te da se ne susreću samo s migrantskom krizom, već i s krizom institucija unutar BiH.

– Svjesni smo da je ovo globalni problem s kojim su se suočile sve zemlje koje su se našle na ruti migranata.

Premijer Ružnić je rekao kako u kantonu imaju 4 prihvatna centra u kojima je i do 1500 ljudi te kako to jasno govori kakva je situacija tamo.

– Otkriveno je 90 slučaja HIV-a, a pojavila se i tuberkuloza. Te ljude odmah prebacujemo u zdravstvene ustanove i nakon pregleda, zbog nefunkcioniranja sustava, oni se opet vraćaju u prihvatilišta.

Evidentirani migranti dolaze iz 46 zemalja. Najmanje je onih obitelji koje bježe od posljedica rata i one su smještene u dva prihvatilišta u Bihaću i Cazinu.

– U ostala dva prihvatilišta su uglavnom ekonomski migranti od 18 do 35 godina starosti, rekao je.

Komadina smatra kako se problem migranata treba rješavati tamo gdje je nastao, no to je posao za razvijene i Ameriku. EU treba pomoći BiH u organizaciji prihvata.

– BiH ima probleme u organizaciji prihvata, zbrinjavanja, boravka desetine tisuća migranata, a Hrvatska ima problem kada oni prijeđu granicu i rasprše se diljem teritorija, naglasio je.

Dolaskom lijepog vremena takvih će stvari biti sve više i onda ima i vandalizma, rekao je Komadina i dodao kako su apelirali da se lovačke kuće ne zaključavaju kako se ne bi u njih provaljivalo i da se u njima ostave drva kako se ne bi uništavala lamperija i ložio namještaj.

Ružnić govori kako i u kantonu postoji isti problem što se tiče provala i devastiranja privatne imovine od strane migranata i MUP Unsko-sanskog kantona je jedina policija u BiH koja na to reagira.

– Kanton je tražio od države strategiju upravljanja migracijama, ali to se nije dogodilo, istaknuo je.

Komadina je rekao kako Primorsko-goranska policijska uprava čini sve što može, ali njima treba ispomoć i iz drugih policijskih postaja u smislu povećanja ophodnja, posebice u noćnim satima.

Ružnić je zaključio kako nije problem zapadne granice BiH prema Korani i Glini, već je osnovni problem, što se tiče migranata, istočna granica na Drini.

 

Migranti upali u nekoliko kuća: Najviše bole poderane slike djece s pričesti i slomljeni križ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari