Pratite nas

Iz Svijeta

Vulin i Šojgu o odnosima Srbije i Rusije, ‘suradnja na najvišoj povijesnoj razini’

Objavljeno

na

Suradnja Srbije i Rusije na najvišoj je povijesnoj razini, ocijenio je u ponedjeljak srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin u razgovoru s ruskim kolegom Sergejom Šojguom, koji boravi u službenom posjetu Beogradu gdje se neformalno susreo i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Osobni odnosi dvojice predsjednika i vrhovnih zapovjednika oružanih snaga Vladimira Putina i Aleksandra Vučića “pridonijeli su da suradnja dviju države bude na najvišoj povijesnoj razini”, rekao je Vulin i dodao da je “predsjednik Vučić jedini državnik u Europi koji je rekao da njegova zemlja nikada neće uvesti sankcije Rusiji”, priopćilo je srbijansko Ministarstvo obrane poslije sastanka dvaju državnih izaslanstava.

Vulin i Šojgu razgovarali su “o suradnji na području obrane koja ima uzlazni trend” i “istaknuli zajedničko opredjeljenje da suradnja dviju zemalja u narednom periodu bude dodatno unaprjeđena”.

“Srbija visoko cijeni to što Ruska Federacija nije priznala takozvanu ‘državu Kosovo'”, istaknuo je Vulin i zahvalio Rusiji “na principijelnoj i dosljednoj potpori u očuvanju teritorijalnog integriteta Republike Srbije i njezinih nacionalnih interesa”.

Vulin je naglasio da Beograd nikad neće zaboraviti 2015. godinu “kada je na molbu predsjednika Vučića predsjednik Putin odlučio da Rusija uloži veto na sjednici Vijeća sigurnosti UN i tako onemogući izglasavanje rezolucije koja bi osudila genocid u Srebrenici, čime je spriječila da Srbi budu proglašeni za genocidni narod”, navedeno je u priopoćenju ministarstsva.

Istaknuvši da “Srbija želi snažnu i jaku vojsku jer je ona jamac stabilnosti i neutralnosti, ali i njenog napretka i razvoja”, Vulin je Šojguu zahvalio “na vojnotehničkoj pomoći koju Rusija pruža Vojsci Srbije”.

On je “izrazio zabrinutost za Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori”, kao i “zbog napada na Republiku Srpsku i kršenje Daytonskog sporazuma”, te “posebno ukazao na to da je nedopustivo formiranje vojske Kosova, njezino naoružavanje i jačanje”.

“Posebno brine izostanak reakcije Europske unije, NATO i svih koji jamče provođenje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN (na Kosovu)”, rekao je Vulin.

Šojgu je izrazio zadovoljstvo stupnjem razvijenosti suradnje dvije država u oblasti obrane, a kao najbolji pokazatelj naveo je šest zajedničkih vježbi dviju vojski kojima je “prikazana visoka razina profesionalizma i vrhunska obučenost svih sudionika”, a “demonstrirani su prijateljski odnosi na terenu”.

Šojgu je pozvao Vulina da u lipnju ove godine sudjeluju na sastanku ministara Šangajske organizacije za suradnju.

Ruskom ministru danas je na Sveučilištu obrane u Beogradu uručen počasni doktorat, uz ocjenu da je “dao veliki doprinos suradnji u vojno-obrazovnoj sferi izmedju Rusije i Srbije”.

Šojgu je ukazao na “povijesno prijateljstvo i zajedničku borbu srpskog i ruskog naroda u više ratova u prošlosti” i najavio da će na tradicionalnoj paradi na Crvenom trgu u Moskvi, u povodu 75. godina obljetnice pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, sudjelovati i srpski vojnici.

“Srbija podržava Rusiju i u naporima da se spriječe pokušaji falsificiranja, revidiranja povijesti i rehabilitiranja fašizma”, naglasio je Šojgu.

Vulin je na ceremoniji dodjele počasnog doktorata ocijenio kako je “u vremenu kada u politici dominiraju interesi, Sergej Šojgu veliki i istinski prijatelj Srbije”.

S ruskim ministrom sastao se danas i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a na svojoj službenoj Facebook stranici objavio je fotografije na kojima je u neformalnom razgovoru s Šojguom. Agencija Tanjug objavila je da je Vučić za Šojgua “priredio ručak”.

“Dunjevaču za dobrodošlicu dragom gostu”, naveo je Vučić, a fotografije su postavljene i na službenoj internet stranici predsjednika Srbije. (Hina)

Vulin: I u Hrvatskoj su, kao danas u Crnoj Gori, zabranjivali srpsku uniformu

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Iz Svijeta

Rusija zabrinuta zbog turskih planova u vezi s Ajom Sofijom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Ruske vlasti i Pravoslavna Crkva izrazile su u ponedjeljak zabrinutost zbog spremnosti koju je javno očitovao turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan da nekadašnju Baziliku svete Sofije u Istanbulu pretvori u džamiju.

Ruski patrijarh Kiril rekao je u priopćenju da je “veoma zabrinut” zbog eventualne promjene statusa “jednog od najvećih spomenika kršćanske kulture” do kojeg je “posebno stalo ruskoj Crkvi” koja baštini bizantsku tradiciju.

“Svaki pokušaj da se ponizi i pogazi tisućljetna duhovna baština Carigradske crkve doživljava se u ruskom narodu – danas kao i nekad – s gorčinom i s negodovanjem”, upozorio je Moskovski patrijarh.

“Prijetnja Svetoj Sofiji je prijetnja svekolikoj kršćanskoj civilizaciji, a time i našoj duhovnosti, našoj povijesti”, dodao je, pozivajući tursku vladu da bude “obzirna”.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se nada da će Ankara “povesti računa o statusu Bazilike svete Sofije kao spomeniku koji pripada svjetskoj kulturnoj baštini”.

Ocijenio je i da je Sveta Sofija za Ruse “svetinja”, napominjući ipak da je njezino preuređenje stvar “turske unutarnje politike”.

I zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinjin pozvao je Ankaru da “ne zanemari međunarodnu važnost” nekadašnje bizantske bazilike.

Turski visoki upravni sud proučavao je u četvrtak zahtjev za pretvaranje bivše Bazilike svete Sofije u džamiju, što je plan koji predsjednik Recep Tayyip Erdogan želi ostvariti uz opasnost da potakne napetost s više zemalja.

Sud će odluku donijeti za dva tjedna.

U ovom remek-djelu bizantske arhitekture iz 6. stoljeća Bizantinci su krunili careve, a danas je na UNESCO-vu popisu svjetske kulturne baštine i jedna je od glavnih turističkih atrakcija Istanbula.

Kada su Osmanlije 1453. osvojili Carigrad pretvorili su je u džamiju, a 1935. ju je mladi Mustafa Kemal Ataturk pretvorio u muzej kako bi je “predao čovječanstvu”. (Hina)

Wahington poziva Tursku da ne pretvori Aju Sofiju u džamiju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Preminuo Ennio Morricone jedan od najvećih skladatelja filmske glazbe u povijesti!

Objavljeno

na

Objavio

Ennio Morricone, talijanski skladatelj čije su partiture naglašavale uzavrele napetosti u špageti vesternima Sergija Leonea, umro je u 91. godini.

“Maestro”, kako su ga svi zvali, skladao je glazbu za 500 filmova, od čega sedam za svoga sunarodnjaka Leonea, kojeg je upoznao još u osnovnoj školi, preminuo je u Rimu od posljedica pada u kojem je slomio bedrenu kost.

Morricone, koji je rođen i cijeli je život proveo u Rimu, prvog je Oscara osvojio tek 2016. za glazbu u filmu “Mrska osmorka” Quentina Tarantina, velikog poklonika špageti vesterna.

Prethodno je bio nominiran pet puta – za filmove “Misija” Roland Joffea, “Nedodirljive” Briana de Palme i “Malenu” Giuseppe Tornatorea.

Počasnog Oscara dobio je devet godina prije autorskog. Uručio mu ga je, naravno, Clint Eastwood, koji je glumio u prva tri filma u kojima su od 1964. do 1966. surađivali Morricone i Leone (‘Za šaku dolara’, ‘Za dolar više’,’Dobar, loš, zao’).

“Ta glazba je bila ključna, jer su moji filmovi praktično nijemi filmovi. Malo je dijaloga i glazba naglašava akciju i osjećaje zapravo i više od riječi”, kazao je Leone prije smrti 1989. “Tjerao sam ga da sklada i prije nego što je počelo snimanje, on je zapravo bio dio scenarija”.

Morricone se često fokusirao na samo jedan instrument, poput trube u “Dobar, loš, zao”, usne harmonike Charlesa Bronsona u “Bilo jednom na zapadu” ili oboe koja odzvanja u pozadini “Misije”.

Maestro je volio i zvuk električne gitare, harfe i često svoju glazbu obogaćivao i crkvenim zvonima, zvižducima, zavijanjem kojota i pjevom ptica, kucanjem satova i pucnjavom.

“Sve vrste zvukova mogu se koristiti za prijenos emocija. Glazba je sastavljena od zvukova stvarnosti”, rekao je jednom.

Nije volio termin “špageti vestern” i naglašavao je da njegov rad u tom žanru samo djelić njegove karijere. A to je očito jer njegov briljantan opus uključuje suradnje, među ostalima, s redateljima Bernardom Bertoluccijem, Johnom Carpenterom, Williamom Friedkinom, Brianom De Palmom, Pedrom Almodovarom, Francom Zeffirellijem, Mikeom Nicholsom i Warrenom Beattyjem.

Kazao je da žali što nije radio glazbu za Eastwooda kao redatelja i što je zbog obaveza propustio priliku za suradnju sa Stanleyjem Kubrickom na Paklenoj naranči.

Tarantino, obožavatelj špageti vesterna, koristio je dijelove njegove glazbe u Kill Billu, Odbjeglom Djangu i Nemilosrednim gadovima.

Morricone je u siječnu 2016. kazao da je suradnja s Tarantinom na Mrskoj osmorci bila savršena. “Nije mi dao nikakve upute, smjernice, samo veliko povjerenje i slobodu. Glazbu je prvi put čuo kad je bila dovršena”.

Ennio Morricone rođen je u studenome 1928. u Vječnome Gradu. Diskretan i skroman, rijetko je napuštao svoj dom pokraj Kapitola. Otac Mario bio je trubač i truba je bila prvi instrument koji je Enio svirao.

Leonea je upoznao kad im je bilo osam godina, iako se kasnije neće sresti punih dvadeset goodina. Pohađao je konzervatorij Santa Cecilia Conservatory, gdje je studirao u klasi poznatoga talijanskog skladatelja Goffreda Petrassija.

Skladao je glazbu za radio drame i svirao u orkestru specijaliziranom za filmsku muziku. “Većina tih skladbi bila je ružna i uvijek sam vjerovao da može bolje od toga”, kazao je u intervjuu 2001.

“Poslije Drugoga svjetskog rata, talijanska filmska industrija jako se razvijala, ali ti novi realistični filmovi nisu imali dobru glazbu. Meni je trebao novac i mislio sam kako bi bilo sjajno raditi na filmu”.

Počeo je s redateljem Lucianom Salceom, a nedugo nakon toga angažirao ga je Leone. U prvim filmovima potpisivali su se kao Bob Robertson i Dan Savio kako bi uvjerili talijanske gledatelje, koji nisu bili oduševljeni talijanskim vesternima, da se radio o autentičnom holivudskom proizvodu.

“Postupno, s vremenom, on kao redatelj i ja kao skladatelj zajedno smo se razvijali i po mom mišljenju dosegli vrhunac u Bilo jednom u Americi”, kazao je Morricone.

Sa suprugom Marijom imao je tri sina. Pogreb će se održati u uskome obiteljskom krugu.

“S Morriconeom odlazi dio svjetske kinematografije. Njegiva poniznost i stvaralačka veličina su, i male i velike filmove na kojima je radio učinile savršenima i nezaboravnima”, kazao je talijanski producent Aurelio De Laurentiis. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari