Pratite nas

BiH

Weber: Vučić je nedavno spriječio Dodika da krene u secesiju Republike Srpske

Objavljeno

na

bodo weberPredsjednik Republike Srpske Milorad Dodik namjeravao je tijekom ruske aneksije Krima da krene u otcjepljenje Republike Srpske, tvrdeći da ima rusku podršku, ali ga je premijer Srbije Aleksandar Vučić u tome zaustavio, tvrdi Bodo Weber iz berlinskog Vijeća za politiku demokratizacije.

Weber, jedan od autora studije “Zapadni Balkan i ukrajinska kriza -promijenjena igra za politiku EU i SAD”, rekao je za Radio Slobodnu Europu da su on i njegov kolega Kurt Bassuener tokom izrade studije slučajno naišli na tu informaciju, ali da je ona potvrđena iz više izvora i da je za to “znao cijeli zapadni diplomatski kor”.

“U tim informacijama se otkriva kako je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, na početku ruske aneksije Krima zvao Aleksandra Vučića, premijera Srbije, i da je htio ozbiljno iskoristiti tu situaciju da krene u provedbu onoga čime godinama prijeti, ali da ga je premijer Vučić u tome spriječio “, rekao je Weber, prenosi Tanjug.

Weber kaže da mu te informacije djeluju uvjerljivo.

“Mi smo, naime, u više navrata vidjeli nastupe premijera Vučića koji svjedoče tome u prilog. Kada je, recimo, pretposljednji put, krajem lipnja, bio u posjetu Njemačkoj, i kada je bio pritisnut pitanjima nekih njemačkih novinara o svom odlasku na otvaranje Andrićgrada, Vučić je jasno pokazao da Vlada Srbije ne dijeli poziciju Dodika”, rekao je Weber.

Weber je rekao kako “nije jasno” je li Dodik imao rusku podršku za taj korak i da mu teza da je Moskva planirala da u trenutku aneksije Krima otvori još jedno žarište – i to ne u Moldaviji, Pridnjestrovlju ili Gruziji nego u Republici Srpskoj, “nije uvjerljiva”.

“Prije bih rekao da je Dodik vjerovao kako će imati rusku podršku”, rekao je Weber.

Pojasnio je kako je prije dvije godine rađena studija o odnosu rukovodstva Srbije prema čelniku Republike Srpske, kada je na vlasti još bila Demokratska stranka tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića,

Po njegovom mišljenju, Tadić je prilično koristio taj “bratski odnos” s Dodikom za svoj “nacionalni imidž”, ali iza kulisa nije mogao kontrolirati Dodika, “koji je i njemu predstavljao problem”.

“Vučić je, za razliku od Tadića, prema Dodiku uspostavio distancu”, rekao je Weber i dodao kako je premijer Srbije u maju na konferenciji za novinare s Dodikom, koji je tada ponovno stavio pod upitnik egzistenciju države Bosne i Hercegovine, rekao da to nije pozicija Vlade Srbije.

Fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatske općine u BiH oblijepljene plakatima s prekriženim fotografijama Komšića

Objavljeno

na

Objavio

Foto: bljesak.info

U više gradova s hrvatskom većinom u Bosni i Hercegovini u utorak su postavljeni plakati s prekriženim likom Željka Komšića, kojega se uspoređuje s prijeratnim čelnikom jugoslavenske pokrajine Kosova Sejdom Bajramovićem, koji je izabran po volji Beograda, čime se aludira na činjenicu da su Bošnjaci većinski izabrali Komšića za hrvatskog člana državnog vrha.

“Sejdo Komšić – persona non grata” natpis je koji stoji uz prekrižen lik Željka Komšića, koji je prisegnuo u utorak za člana državnog vrha zajedno s bošnjačkim i srpskim kolegom Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom. Takvi plakati postavljeni su u Mostaru, Širokom Brijegu, Kiseljaku, Žepču, Vitezu, Novom Travniku.

Ova aktivistička akcija, koja je pokrenuta s masovnim prosvjedom zbog Komšićeva imenovanja u središtu Mostara nedugo nakon izbora, nastavila se u općinama i županijama koje su Komšića ranije proglasile nepoželjnom osobom.

U BiH se često uspoređuje izbor Željka Komšića s izborom kosovskog čelnika Sejde Bajramovića koji je bio po volji političkog Beograda krajem 80-ih, a čemu su se protivili tamošnji Albanci.

Ranije je pet većinskih hrvatskih županija te više od 25 načelnika i predsjednika općinskih vijeća javno proglasilo Komšića personom non grata.

Zbog njegova izbora koji je rezultat odredbi izbornoga zakona prijeti politička i ustavna kriza u zemlji. Na izborima je Komšić glasovima Bošnjaka pobijedio Dragana Čovića za kojega je, po tvrdnjama iz Hrvatskog narodnog sabora BiH, glasovalo 80 posto Hrvata.

Na Komšićev izbor reagirao je i hrvatski premijer Andrej Plenković na zasjedanju Europskog vijeća, koji je istaknuo da je to suprotno političkoj volji tamošnjih Hrvata, nije dobro za BiH i njezin europski put.

U ponedjeljak je na razini ministara vanjskih poslova EU održana raspravaposvećena problemu Bosne i Hercegovine.

(Hina)

 

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lars-Gunnar Wigemark: Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Wigemark za bržu uspostavu vlasti u BiH, međunarodna zajednica neće intervenirati

Šef delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark pozvao je u utorak na što bržu uspostavu vlasti u toj zemlji na temelju rezultata izbora provedenih u listopadu, uključući tu domove naroda Federacije BiH odnosno cijele države, istaknuvši kako je nedvojbeno da Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ima i ovlasti i mandat okončati taj proces te da se međunarodna zajednica neće u to miješati.

“Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice”, kazao je Wigemark u intervjuu za lokalne medije prekinuvši tako nagađanja da bi Ured visokog predstavnika (OHR) mogao intervenirati i svojom odlukom razriješiti prijepore o tome treba li zastupnike u Domu naroda parlamenta Federacije BiH birati po popisu iz 1991. ili 2013. godine i hoće li iz svake županije unutar entiteta biti biran barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Wigemark je kazao kako je svima postalo jasno da ovo pitanje treba riješiti izborno povjerenstvo, kada već političke stranke nisu uspjele usuglasiti rješenje kojim bi u Parlamentu BiH izmijenile izborni zakon sukladno pravorijeku Ustavnog suda BiH u “slučaju Ljubić”.

Zbog sve izglednije varijante po kojoj bi SIP odluku o broju mandata koji pripadaju svakoj županiji mogao donijeti na temelju popisa iz 2013. godine, to se tijelo našlo na meti oštrih kritika političkih stranaka koje okupljaju pretežito Bošnjake, a neke od njih zatražile su arbitrarnu intervenciju OHR-a.

Pozivaju se pritom na odredbe Ustava Federacije BiH koje govore o obvezi da se tijela vlasti u tom entitetu popunjavaju sukladno kriterijima koji proistječu iz popisa provedenog 1991. godine sve dok se službeno ne proglasi okončanje procesa povratka izbjeglih i prognanih prijeratnim domovima, što pak može učiniti samo OHR ili državni parlament.

Komentirajući te prijepore Wigemark se zadržao na konstataciji kako SIP mora djelovati “unutar postojećeg ustavnog i pravnog okvira”, a sve one koji ne bi bili zadovoljni odlukom tog tijela, koja se očekuje ovog tjedna, uputio je da svoje prigovore upute nadležnim sudovima koji će dati pravorijek, a takve odluke valja bezuvjetno provesti.

Švedski je diplomat ipak potvrdio kako u EU vlada mišljenje da je izborno zakonodavstvo u BiH zrelo za temeljitu rekonstrukciju, što će neizbježno postati neizostavni dio njezinih napora da se približi članstvu u EU.

“Bez snažnog izbornog okvira i povjerenja u ishod izbora narušava se sama bit demokracije i BiH ne može ispuniti uvjete za članstvo u EU”, kazao je Wigemark, istodobno uputivši kritiku političarima u BiH zbog sporosti u rješavanju i najbanalnijih zadaća poput odgovaranja na pitanja iz upitnika Europske komisije.

Na odgovore na paket od oko 300 dodatnih pitanja, poslanih u Sarajevo u lipnju, u Bruxellesu još uvijek čekaju, a pritom ne vide da se u BiH nešto posebno radi na provedbi reformi, podsjetio je švedski diplomat.

“Ovime se šalje i zabrinjavajući signal o stupnju angažiranosti vlasti u BiH u ovom procesu”, upozorio je Wigemark dodajući kako previše političara u BiH misli da proces europskih integracija nije njihov posao, odnosno kako se time treba baviti “netko drugi”.

(Hina)

 

Dragan Čović: Bez Izbornog zakona nema vlasti

 

 

Bošnjaci su odlučili u suštini poniziti Hrvate i u tom poduhvatu nisu prezali ni od čega

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari