Pratite nas

Gospodarstvo

Z. Marić: Fitchovo poboljšanje izgleda za hrvatski rejting zahvaljuje se rezultatima fiskalne politike

Objavljeno

na

Ministar financija Zdravko Marić u petak je ocijenio da se Fitchovo poboljšanje izgleda za hrvatski kreditni rejting zahvaljuje ponajprije dobrim performansama na području fiskalne politike i javnih financija te da bi do kraja mandata ove Vlade rejting sigurno mogao biti podignut na investicijsku razinu.

Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na ‘BB+’, ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne.

„Nakon što su početkom godine Hrvatskoj podigli rejting na jednu stepenicu do investicijske razine, s ovim poboljšanjem izgleda za rejting praktički su otvorili prostor za naša realna očekivanja da Hrvatska sigurno može, da treba i da će postići investicijski rejting za mandata ove Vlade. No, neću projicirati u kojem vremenskom horizontu”, kazao je Marić u izjavi za Hinu.

Fitch je još u siječnju ove godine podigao rejting Hrvatske s ‘BB’ na ‘BB+’, uz stabilne izglede, a to je bilo prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada Fitch i S&P drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody’s dva stupnja ispod. Pritom Fitch sada drži izglede pozitivnima, a druge dvije agencije stabilnima.

Glavni razlozi za poboljšanje izgleda, kako je Marić rekao, već tradicionalno su performanse fiskalne politike i javnih financija.

Fitch, naime, predviđa da će proračunski višak u 2018. godini dosegnuti 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon viška od 0,8 posto u 2017. godini.

U toj agenciji očekuju da će kombinacija primarnog proračunskog viška, koji procjenjuje na 2,9 posto BDP-a u ovoj godini, niske kamatne stope i zdrav rast gospodarstva pridonijeti nastavku značajnog smanjenja javnog duga.

Prošle je godine udio javnog duga u BDP-u pao za 2,7 postotnih bodova, na 77,5 posto, a Fitch procjenjuje da će ove godine biti dodatno smanjen na 73,9 posto, a do kraja 2019. na 71 posto.

„Akceptirano je smanjivanje duga treću godinu zaredom, kao i naši napori i kredibilni projekti koje provodimo te činjenica da dvije godine zaredom, a ja vjerujem i treću, isporučujemo i bolje rezultate od originalno predviđenih”, ustvrdio je Marić.

Kako je napomenuo, evidentno je i da se vanjske neravnoteže smanjuju, prije svega je to vidljivo kod podataka o tekućem računu platne bilance i inozemnog duga.

„Evidentno je da se te neravnoteže ne samo smanjuju, već praktički sada imamo kontinuirani trend ostvarivanja viška na tekućem računu platne bilance te sve skupa s gospodarskim performansama dovodi do toga da su nam podigli izglede kreditnog rejtinga”, naveo je Marić.

Fitch procjenjuje da će tekući račun platne bilance biti u razdbolju 2018-2020. u plusu u prosjeku u visini od 2 posto BDP-a, nakon 4,3 posto u 2017., a neto inozemni dug na 22,2 posto BDP-a.

Kazavši da rejting agencije uvijek navode i razloge zbog kojih bi mogle podići rejting, kao i one zbog kojih bi ih mogle smanjiti, Marić ističe da Vlada gleda samo kako da ga dalje podigne na investicijsku razinu te nastavi ono što je već započeto, ponajprije na području fiskalne politike – dakle čvrstu kontrolu rashoda i smanjivanje javnog duga – te na području strukturnih reformi kako bi se dodatno osnažio gospodarski rast.

Osvrnuvši se na bolje procjene Fitcha u odnosu na Vladine u vezi proračunskog viška, kaže da su procjene Fitcha na tragu onih Europske komisije.

„Došli smo čak i do toga da Europska komisija i kreditne agencije u tom dijelu imaju optimističnije procjene od Vlade. Ne nedostaje nama optimizma i ambicija, međutim zauzimamo nešto konzervativnijih pristup u planiranju, ponukani višegodišnjim hrvatskim iskustvom kod prijašnjih vlada, kada je kredibilitet projekcija bio jedan od kamena spoticanja”, rekao je.

Na upit očekuje li i ove godine bolji proračunski rezultat, kazao je da će Vlada učiniti sve „da budemo i bolji od originalnih predviđanja”.

„Nakon pola godine, i prihodna i rashodna strana proračuna daju nam razloga za optimizam da bi i ovu godinu mogli isporučiti bolje rezultate od očekivanja, no još je prerano za zaključke, jer pred nama je druga polovina godine, pri čemu imamo velika očekivanja od turističke sezone i nekih drugih gospodarskih sektora”, ističe Marić.

Osvrnuvši se na najnovije podatke o maloprodaji, Marić je naveo da prate sve visokofrekventne pokazatelje, poput industrije proizvodnje, građevinarstva, pa tako i trgovinu na malo.

„Današnji podaci sugeriraju da imamo kontinuirani trend rasta već 45 mjeseci. Vlada je što se tiče podizanja raspoloživog dohotka, stimuliranja potrošnje građana i općenito utjecaja na povećanje njihova standarda krenula već u prvim krugom porezne reforme. Ta reforma ima pozitivne implikacije na potrošnju, vidimo to u proračunu u kojem osobna potrošnja ima značajni ponder u njegovu ostvarenju, poglavito poreza na dodanu vrijednost”, zaključio je Marić.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je, naime, u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u svibnju porasla za 7,9 posto u odnosu na svibanj prošle godine.

To je najveći skok prometa u maloprodaji od kolovoza 2007. godine, kada je porastao 10,5 posto. Rast potrošnje 45 mjeseci zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Predstavnik RH bio za pokretanje Aluminija, vlada FBiH protiv ponude

Objavljeno

na

Objavio

Opunomoćenik hrvatske vlade i dio malih dioničara glasovali su u petak na sjednici skupštine posrnulog mostarskog Aluminiju za prihvaćanje prijedloga izraelsko-kineskog konzorcija o pokretanju proizvodnje, no većina, uključujući vladu Federacije BiH, odbila je tu ponudu.

Kako su u subotu objavili tiskani mediji u BiH, na izvanrednoj sjednici skupštine dioničara Aluminija, predstavnik hrvatske vlade Martin Čadež glasovao ja za prihvaćanje plana grupacije koju predvodi MT Abraham iz Tel Aviva o davanju u najam pogona mostarskog Aluminija i postupnoj obnovi proizvodnje.

Čadeža je za sudjelovanje na sjednici skupštine dioničara ovlastio potpredsjednik vlade RH i ministar financija Zdravko Marić. Hrvatska vlada u vlasničkome udjelu mostarske kompanije ima 12 posto.

Ukupno je 22 posto dioničara glasovalo za prihvaćanje ponude izraelsko-kineske grupacije. Po riječima Stipe Buljana, opunomoćenika vlade Federacije BiH, koja u Aluminiju ima najveći pojedinačni udjel od 44 posto, većina malih dioničara i on osobno su glasovali protiv nove ponude o davanju u najam pogona.

Buljan je pojasnio da je dobio naputke od vlade Federacije BiH koja se dan ranije odbila suglasiti se s novom ponudom o najmu dijela pogona Aluminija čime bi se, po njihovim tvrdnjama, obvezala subvencionirati plaćanja električne energije, te preuzeti druge obveze, a ocijenila je iznimno malim iznos od 15.000 eura koliko bi mjesečno izraelsko-kineska grupacija plaćala za korištenje postrojenja.

Buljan je pojasnio kako su uočene brojne ‘tehničke pogreške’ u ponudi MT Abraham Group. On je odbacio mogućnost da se prihvati navodni zahtjev izraelsko-kineske grupacije za oslobađanje od plaćanja električne energije u roku od pet godina. “To je nešto što je neprovodivo“, dodao je Buljan.

On je ocijenio iznimno lošim za Bosnu i Hercegovinu što je došlo do prestanka rada nekadašnjeg mostarskog giganta.
„Tek sad je jasno što za BDP znači i što je značio ‘Aluminij’.

Pokazatelji kažu da imamo značajan pad, te da su brojne kompanije revidirale planove“, dodao je je Buljan.

Ova je kompanija dugi niz godina bila najveći izvoznik u BiH i okosnica gospodarstva u Hercegovini. Njezinim gašenjem bez posla je ostalo 900 ljudi.

Proizvodnja je obustavljena u srpnju prošle godine, nakon što su pogoni isključeni s napajanja električne energije zbog dugovanja koja su premašila 220 milijuna eura.

Mostarski Aluminij je nakon teških ratnih razaranja upravo uz potporu vlade RH bio ponovno pokrenut 1997. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

DZS: Krajem siječnja 1,52 milijuna zaposlenih, stopa nezaposlenosti 8,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Krajem siječnja u Hrvatskoj je bilo 1,52 milijuna zaposlenih, što je 1,4 posto ili 21.123 osoba manje nego krajem prosinca, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 8,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U odnosu na siječanj 2019., broj zaposlenih bio je za 2,3 posto veći.

Po podacima DZS-a, krajem siječnja ove godine u pravnim je osobama bilo zaposleno 1,3 milijuna osoba, što je 1,4 posto ili 18.089 osoba manje nego mjesec dana prije i 2,4 posto više nego u siječnju prošle godine.

Na mjesečnoj razini najviše je, za 2,8 posto, porastao broj zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, na ukupno 100.800 osoba.

Istodobno je broj zaposlenih najviše pao u ugostiteljstvu i turizmu, za 12,2 posto, na 71.949 zaposlena.

Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja zapošljava najviše ljudi, je smanjen 1,1 posto, na 226.088 osoba, a u trgovini na veliko i malo za 0,8 posto, na 204.332 osobe.

Na godišnjoj razini najviše je porastao broj zaposlenih u graditeljstvu, za 9,7 posto, a najviše je pao broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, za 0,9 posto.

Po podacima koje DZS preuzima iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem siječnja bilo 183.505 zaposlenih, što je 1,6 posto manje nego u mjesecu ranije.

Broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika je pao 0,2 posto, na 19.176.

Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem siječnja bilo je registrirano 139.924 nezaposlenih osoba, što je za 6,2 posto više u odnosu na prosinac, i 11,9 posto manje nego u siječnju 2019. godine.

Stopa registrirane nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu, u siječnju je iznosila 8,4 posto te je bila za 0,5 postotna boda viša nego u prosincu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari