Pratite nas

Gospodarstvo

Z. Marić: Fitchovo poboljšanje izgleda za hrvatski rejting zahvaljuje se rezultatima fiskalne politike

Objavljeno

na

Ministar financija Zdravko Marić u petak je ocijenio da se Fitchovo poboljšanje izgleda za hrvatski kreditni rejting zahvaljuje ponajprije dobrim performansama na području fiskalne politike i javnih financija te da bi do kraja mandata ove Vlade rejting sigurno mogao biti podignut na investicijsku razinu.

Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na ‘BB+’, ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne.

„Nakon što su početkom godine Hrvatskoj podigli rejting na jednu stepenicu do investicijske razine, s ovim poboljšanjem izgleda za rejting praktički su otvorili prostor za naša realna očekivanja da Hrvatska sigurno može, da treba i da će postići investicijski rejting za mandata ove Vlade. No, neću projicirati u kojem vremenskom horizontu”, kazao je Marić u izjavi za Hinu.

Fitch je još u siječnju ove godine podigao rejting Hrvatske s ‘BB’ na ‘BB+’, uz stabilne izglede, a to je bilo prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada Fitch i S&P drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody’s dva stupnja ispod. Pritom Fitch sada drži izglede pozitivnima, a druge dvije agencije stabilnima.

Glavni razlozi za poboljšanje izgleda, kako je Marić rekao, već tradicionalno su performanse fiskalne politike i javnih financija.

Fitch, naime, predviđa da će proračunski višak u 2018. godini dosegnuti 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon viška od 0,8 posto u 2017. godini.

U toj agenciji očekuju da će kombinacija primarnog proračunskog viška, koji procjenjuje na 2,9 posto BDP-a u ovoj godini, niske kamatne stope i zdrav rast gospodarstva pridonijeti nastavku značajnog smanjenja javnog duga.

Prošle je godine udio javnog duga u BDP-u pao za 2,7 postotnih bodova, na 77,5 posto, a Fitch procjenjuje da će ove godine biti dodatno smanjen na 73,9 posto, a do kraja 2019. na 71 posto.

„Akceptirano je smanjivanje duga treću godinu zaredom, kao i naši napori i kredibilni projekti koje provodimo te činjenica da dvije godine zaredom, a ja vjerujem i treću, isporučujemo i bolje rezultate od originalno predviđenih”, ustvrdio je Marić.

Kako je napomenuo, evidentno je i da se vanjske neravnoteže smanjuju, prije svega je to vidljivo kod podataka o tekućem računu platne bilance i inozemnog duga.

„Evidentno je da se te neravnoteže ne samo smanjuju, već praktički sada imamo kontinuirani trend ostvarivanja viška na tekućem računu platne bilance te sve skupa s gospodarskim performansama dovodi do toga da su nam podigli izglede kreditnog rejtinga”, naveo je Marić.

Fitch procjenjuje da će tekući račun platne bilance biti u razdbolju 2018-2020. u plusu u prosjeku u visini od 2 posto BDP-a, nakon 4,3 posto u 2017., a neto inozemni dug na 22,2 posto BDP-a.

Kazavši da rejting agencije uvijek navode i razloge zbog kojih bi mogle podići rejting, kao i one zbog kojih bi ih mogle smanjiti, Marić ističe da Vlada gleda samo kako da ga dalje podigne na investicijsku razinu te nastavi ono što je već započeto, ponajprije na području fiskalne politike – dakle čvrstu kontrolu rashoda i smanjivanje javnog duga – te na području strukturnih reformi kako bi se dodatno osnažio gospodarski rast.

Osvrnuvši se na bolje procjene Fitcha u odnosu na Vladine u vezi proračunskog viška, kaže da su procjene Fitcha na tragu onih Europske komisije.

„Došli smo čak i do toga da Europska komisija i kreditne agencije u tom dijelu imaju optimističnije procjene od Vlade. Ne nedostaje nama optimizma i ambicija, međutim zauzimamo nešto konzervativnijih pristup u planiranju, ponukani višegodišnjim hrvatskim iskustvom kod prijašnjih vlada, kada je kredibilitet projekcija bio jedan od kamena spoticanja”, rekao je.

Na upit očekuje li i ove godine bolji proračunski rezultat, kazao je da će Vlada učiniti sve „da budemo i bolji od originalnih predviđanja”.

„Nakon pola godine, i prihodna i rashodna strana proračuna daju nam razloga za optimizam da bi i ovu godinu mogli isporučiti bolje rezultate od očekivanja, no još je prerano za zaključke, jer pred nama je druga polovina godine, pri čemu imamo velika očekivanja od turističke sezone i nekih drugih gospodarskih sektora”, ističe Marić.

Osvrnuvši se na najnovije podatke o maloprodaji, Marić je naveo da prate sve visokofrekventne pokazatelje, poput industrije proizvodnje, građevinarstva, pa tako i trgovinu na malo.

„Današnji podaci sugeriraju da imamo kontinuirani trend rasta već 45 mjeseci. Vlada je što se tiče podizanja raspoloživog dohotka, stimuliranja potrošnje građana i općenito utjecaja na povećanje njihova standarda krenula već u prvim krugom porezne reforme. Ta reforma ima pozitivne implikacije na potrošnju, vidimo to u proračunu u kojem osobna potrošnja ima značajni ponder u njegovu ostvarenju, poglavito poreza na dodanu vrijednost”, zaključio je Marić.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je, naime, u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u svibnju porasla za 7,9 posto u odnosu na svibanj prošle godine.

To je najveći skok prometa u maloprodaji od kolovoza 2007. godine, kada je porastao 10,5 posto. Rast potrošnje 45 mjeseci zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mate Rimac: Trenutno proizvodimo i razvijamo baterije za četiri od pet hiper-automobila koji uskoro dolaze

Objavljeno

na

Objavio

Osnivač i direktor tvrtke Rimac Automobili Mate Rimac u sklopu međunarodnog festivala umjetnosti, robotike i novih tehnologija Device_art u ponedjeljak je u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) održao gostujuće predavanje “Spoj tehnologije, znanosti, umjetnosti i strasti”, temeljeno na njegovim dosadašnjim iskustvima s novim tehnologijama.

“S velikim zadovoljstvom sudjelujem kao govornik na temu koja mi je vrlo bliska. Rimac tehnologija i vozila – osmišljeni, razvijeni i proizvedeni na periferiji Zagreba u Hrvatskoj, savršen su primjer tehnološkog remek-djela kao umjetničkog medija, upravo onog što je festival”, rekao je osnivač i direktor tvrtke Rimac Automobili Mate Rimac.

Ispričao je kako se zanimao za aute od malena, a sve je započelo u njegovoj garaži. Od dvanaeste godine pobjeđivao je na natjecanjima elektronike u školi, a s 18 godina kupio je svoj prvi rabljeni auto na kojemu je eksperimentirao i poboljšavao ga za trke.

Inspiracija mu je bio Nikola Tesla i zanimalo ga je zašto nitko ne koristi električni motor za trke, pa je to napravio sam, a njegov stari BMW e-M3 postao je prvi električni automobil koji je pobijedio benzinski na službenoj utrci te kategorije.

“Nije baš vjerojatno da će netko pokrenuti tvrtku automobila u Hrvatskoj. Velike automobilske tvrtke su financijski jače od cijele naše države i ljudi me često pitaju zašto sam ostao u Hrvatskoj. Htio sam osnovati tvrtku ovdje, baš da pokažem da se može”, istaknuo je Rimac.

Sveta Nedjelja lider na tržištu akumulatora hiper-automobila

Kazao je da su morali prevladati teške izazove, bili su na rubu prekida mnogo puta, pogotovo u 2017. godini, dane i noći provodili su u tvornici u Svetoj Nedjelji, a nisu ni znali “baratati s cijenama i ugovorima”.

“Tražio sam odvjetnika u Zagrebu koji bi pomogao s time, ali nisam ga mogao pronaći jer ugovori koje su naši ulagači tražili nisu česti u Hrvatskoj”, ocijenio je.

Naglasio kako su se tek prije godinu dana stabilizirali dovoljno da se ne moraju brinuti za sljedeći mjesec. Danas, Rimac Automobili zapošljava 500 zaposlenika na više lokacija i surađuje s vodećim imenima autoindustrije za koje proizvodi auto-dijelove.

“Znate kako se kaže da vrijeme leti. Osobno, čini mi se kao da sam preživio pet života u ovih 10 godina. Najveći uspjeh nam je što još postojimo”, kazao je dodavši da trenutno proizvode i razvijaju baterije za četiri od pet hiper-automobila koji uskoro dolaze.
“To znači da je Sveta Nedjelja svjetski lider na tržištu akumulatora hiper-automobila”, istaknuo je.

Ne želi se uspoređivati s Elonom Muskom, južnoafričkim izumiteljem koji stoji iza tehnoloških imena Tesla i SpaceX, iako je njegov električni auto jači od Teslinog, ali, dodaje, da možda postoje sličnosti s njim i Muskom od prije 20 godina, kada je i Musk tek osnovao jednu od svojih prvih tvrtki PayPal.

Automobili su umjetnost

Na pitanje zašto ne radi komercijalne automobile koje bi si prosječan Hrvat mogao priuštiti, odgovara kako ga to ne zanima – strast su mu sportski automobili u kojima vidi umjetnost.

Kaže da su automobili kombinacija materijala, kemije, programa, elektrotehnike, simulacije, metodologije, znanosti, umjetnosti i dizajna; kombinacija koja mora zadovoljiti sve pretpostavke, od aerodinamičnosti do propisa.

“To su složeni uređaji koji kombiniraju sve što čovječanstvo čini u jedan proizvod. Mislim da na svijetu ne postoji toliko mnogo drugih proizvoda koji kombiniraju toliko različitih polja i toliko zanimljivih kutova u samo jedan proizvod”, ocijenio je Rimac dodavši kako materijali i elektronika zajedno čine svojevrsnu simfoniju.

Objasnio je kako kod automobila nije bitno da samo radi, nego da i dobro izgleda. Kvalitetne tvrtke testiraju i razvijaju svaki detalj, od osjećaja koji se dobi kada se pritisne gumb, do zvuka zatvaranja vrata.

“Mali detalji su zanimljivi. Stvari koje će rijetko tko vidjeti. I ružan i lijep dio mogu imati jednaku cijenu, ali lijep dizajn pokazuje da je nekome stalo i da je uložio dodatan trud u proizvod”, poručio je.

Device_art je međunarodni festival koji se od 2004. godine bavi tehnološkim napravama, strojevima i robotikom u suvremenoj umjetnosti, organizira ga udruga Kontejner, a od 7. prosinca 2018. do 3. veljače 2019. održava u Splitu, Zagrebu i Rijeci.

(Hina)

 

Rimac: Ili ćemo postati veliki ili propasti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Udio javnog duga u BDP-u smanjen u EU; Hrvatska među zemljama s najvećim padom

Objavljeno

na

Objavio

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na razini Europske unije i eurozone smanjen je u trećem kvartalu 2018. godine, pri čemu je Hrvatska među zemljama s njegovim najvećim padom i na kvartalnoj i godišnjoj razini, pokazalo je u ponedjeljak najnovije izvješće Eurostata. U trećem tromjesečju 2018. javni dug u EU, iskazan udjelom u BDP-u, smanjen je za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodno tromjesečje, na 80,8 posto, pokazalo je najnovije izvješće.

U odnosu na isto razdoblje godine ranije smanjen je za 1,7 postotnih bodova, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini 19-člane eurozone udio javnog duga krajem trećeg kvartala iznosio je 86,1 posto BDP-a i bio je za 0,2 postotna boda manji na kvartalnoj razini, dok je u odnosu na treće tromjesečje 2017. godine smanjen za 2,1 postotni bod.

U Hrvatskoj je na kraju trećeg tromjesečja javni dug iznosio 281,8 milijardi kuna, pa je njegov udio u BDP-u iznosio 74,5 posto BDP-a, što znači da je smanjen za 1,6 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje i za 4 postotna boda u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Po tome se Hrvatska nalazi među EU zemljama s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u.

Dug najveći u Grčkoj, najmanji u Estoniji

Grčka je krajem trećeg kvartala imala najveći javni dug iskazan udjelom u BDP-u, od 182,2 posto. Slijede Italija, sa 133 posto, Portugal, sa 125 posto, Cipar, sa 110,9 posto te Belgija sa 105,4 posto,

Daleko najmanji javni dug iskazan udjelom u BDP-u prema Eurostatovom izvješću bilježila je u trećem kvartalu Estonija, od 8 posto. Slijede Luksemburg s 21,7 posto i Bugarska s 23,1 posto. U usporedbi s drugim tromjesečjem 2018., u šest članica je udio duga narastao, u 19 njih je smanjen, a ostao je nepromijenjen u tri zemlje članice. Najviše je pritom porastao na Cipru, za 6,9 postotnih bodova i u Grčkoj, za 4,8 postotnih bodova.

U skupini zemalja s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u na kvartalnoj razini nalaze se Malta, s 3,1 postotni bod manjim udjelom, Slovenija i Hrvatska, s po 1,6 postotnih bodova nižim udjelom, Mađarska i Češka, s njegovim padom za po 1,4 postotna boda, te Nizozemska i Poljska, s nižim udjelom za 1,1 odnosno jedan postotni bod.

Na godišnjoj razini, udio duga u BDP-u porastao je u četiri zemlje, a smanjen je u 24 zemlje članice. Cipar i Grčka prednjačili su i u njegovu povećanju na godišnjoj razini, sa skokom za 9,7 postotnih bodova i 7,4 postotna boda. Slijede Velika Britanija, s rastom udjela javnog duga za 0,4 postotna boda i Slovačka, za 0,1 postotni bod.

Najveći pad udjela javnog duga u BDP-u zabilježila je Slovenija, za 8 postotnih bodova. Slijede Malta, s padom za 6,8 postotnih bodova, Portugal, za 4,6 postotnih bodova, Austrija, za 4,3 postotna boda, Litva, za 4,2 postotna boda, Nizozemska, za 4,1 postotni bod, te Irska i Hrvatska, s udjelom nižim za po četiri postotna boda.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari