Pratite nas

Gospodarstvo

Za gradnju Pelješkog mosta pristigle tri ponude

Objavljeno

na

U Hrvatskim cestama su otvorene ponude tri ponuditelja za izgradnju prve faze Pelješkog mosta – talijanskog Astaldija i turske tvrtke IC Ictas, njemačkog Strabaga te kineskog konzorcija pod imenom “China road and bridge Corporation”.

Od mogućih osam ponuditelja koji su prošli prvu pretkvalifikacijsku fazu, tri su navedena ponuditelja predali svoje ponude za izgradnju prve faze Pelješkog mosta, čija je vrijednost zajedno sa pristupnim cestama procijenjena na 1,8 milijardi kuna.

Zajednička ponuda Astaldija i turske tvrtke iznosi 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om. Stragabova doseže 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om.

Kineski konzorcij “China road and bridge Corporation” dao je ponudu od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. U tom su konzorciju CCCC Higway Consultants, CCCC Second Higway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering.

Talijanski Astaldi već je u Hrvatskoj izvodio radove na autocesti Zagreb Goričan, dok je njegov turski partner gradio jedan od mostova preko Bospora. Prva faza izgradnje mosta obuhvaća izgradnju samog mosta i pristupnih cesta. Rok za evaluaciju ponuda iznosi 120 dana no, kako je istaknuto u Hrvatskim cestama, s pregledom ponuda krenuti će se odmah kako bi se što ranije odredio izvođač.

Projekt “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” predviđa izgradnju mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu, čime će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija s ostatkom zemlje. Most će olakšati neometan protok roba i ljudi tijekom cijele godine, posebice tijekom turističke sezone.

Pelješki most proglašen je projektom od iznimnog strateškog značaja za zemlju. Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om,  vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle sa 357 milijmilijuna eura. Odluku o sufinanciranju najvećeg hrvatskog projekta ikad Europska komisija donijela je u lipnju ove godine.

Izgradnja samog mosta, dugog 2,4 kilometra, i visokog 55 metara, trebala bi trajati 36 mjeseci od početka radova. Most će imati četiri prometna traka.
Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu kod grada Stona dužine 8 kilometara. Isto tako, poboljšat će se postojeća cesta D414. Svi radovi trebali bi završiti do 2022. godine.

Prvu fazu pretkvalifikacijskog natječaja zadovoljilo je  osam tvrtki koju su u drugoj fazi trebali dati obvezujuće financijske ponude. Hrvatske ceste kao investitor u drugi krug natječaja pozvale su osam tvrtki odnosno konzorcija koji su zadovoljili uvjete tehničke, pravne i financijske sposobnosti. Ukupno je u prvom krugu natječaja interes za gradnju Pelješkog mosta iskazalo 12 tvrtki, no četiri nisu zadovoljile uvjetima.

Svi uvjeti za izgradnju mosta trebali bi se ostvariti najkasnije do kraja ove godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Hrvatski gospodarski uzlet

Objavljeno

na

Objavio

Odakle početi? S kraja ili početka, ili u jednoj riječi napisati: ODLIČNO!

(Napomena: „Mentalnim komunistima“, „juhoslovenima“ te ostaloj protuhrvatskoj „inteligenciji“, NE PREPORUČA se čitanje ovog članka – analize zbog možebitnih zdravstvenih tegoba! ( Čitate na vlastitu odgovornost, a za moguće nuspojave obratite se svom liječniku ili ljekarniku.)

DZS je opet iznio neke „čudnovate“ brojke i podatke o gospodarskoj situaciji u RH. Trgovina na malo u listopadu 2018. (Izvorni indeksi), zabilježila je realan rast u iznosu od 5,2 %!

No, to je već mjesec dana „stara vijest“ jer novo izvješće DZS (08.01.2019.) kaže: Trgovina na malo u studenom 2018. (Izvorni indeksi), zabilježila je realan rast u iznosu od 5,8 %!

Kako je potrošnja najveći pokazatelj rasta – pada BDP-a, realno je očekivati da će BDP u 4/2018. „eksplodirati“ kao i 4/2016. unatoč nekim negativnim pokazateljima kao što je blagi pad obujma industrijske proizvodnje, tj. u listopadu -1,2 % i u studenom -0,8 %.
Realno je očekivati da će industrija u prosincu zabilježiti blagi plus unatoč „Uljanik grupi“ i ostalima.

Naime, sav „minus“ pada obujma industrijske proizvodnje nadoknadit će najvećim dijelom građevinarstvo koje bilježi veliki plus već u listopadu u iznosu od +8,2 % (Izvorni indeksi).

Iako još nema podataka za građevinarstvo, za studeni kao ni za prosinac, realno je očekivati da će se taj rast građevinarstva održati na povišenim pozitivnim stopama rasta jer već danas znamo da nije bilo nikakvih elementarnih nepogoda koje bi umanjile intenzitet samih radova.

Kad već spominjemo građevinarstvo, treba napomenuti da je rast vrijednosti građevinskih radova po izdanim građevinskim dozvolama u 2018., premašio vrijednost radova u 2017. godinu za 2,58532 milijarde kuna ili za 12,537 %., a  to je „zalog za budućnost“ kao garancija rasta BDP-a i u 2019.

Građevinarstvo u BDP-u nema neku „veliku  vrijednost“, ali kako građevinarstvo za sobom „vuče“ sve ostalo onda moramo zaključiti da rast građevinarstva u RH ima izrazito veliku vrijednost jer utječe i na sve ostale stavke i bez da spomenemo turizam kao glavnu i najveću granu privrede u RH i ukupne prihode u BDP-u.

Trenutno jedina stavka koja ostaje nepoznata u trenutku nastajanja ove analize jeste „robni uvoz – izvoz“ i pokrivenost iste u postotnim bodovima.

Sigurno je da to NIJE točno mjerilo, robni uvoz – izvoz, već je to samo dio koji nam pokazuje koliko smo uprihodili kroz taj oblik robne razmjene s inozemstvom, tj. koliki smo ostvarili minus.
Da bi imali kompletnu sliku stanja uvida u BDP, onda se uvijek moramo podsjetiti da se ta stavka pravilno naziva: Uvoz – izvoz roba i usluga!

U ovom „zlatnom trokutu ekonomije“, svakomu može biti jasno kako djeluje ekonomija, tj. makroekonomija jedne Države. Kad imamo uredne redovite i  ažurirane statističke podatke, s velikom točnošću možemo utvrditi koliki će nam biti BDP u određenom tromjesečju kao i što se može očekivati u idućim razdobljima, a ne „sijati paniku“, pisati bedastoće, širiti depresiju u Naciju, ….kao što to čine „naši vrli analitičari“ kojima kao da su na Diplomama pečati neke „Mjesne Zajednice“ ili da su ih kupili na „akciji“ u nekom trgovačkom centru ili nekoj tržnici uz salatu.

Očiti primjer takvih „vrlih stručnjaka i analitičara“ pokazao se  (opet i opet, …) i 13.11.2018. kad je EIZ (Ekonomski institut, Zagreb) objavio da će BDP u 3/2018 iznositi „ogromnih“ +1,9 %! Naravno, BDP je imao rast u iznosu od + 2,8 %.

Nakon takve sramote „zakasnili“ su četiri tjedna objaviti novi CEIZ indeks za listopad 2018., u kojem kažu da očekuju rast BDP-a u 4/2018. na razini + 2,9 %. Ni riječi isprike za dosadašnje promašaje i gluposti koje su izračunavali, a dobivali su i svjetska priznanja ( možda Sjeverne Koreje, ne znam…).
Tražite li slučajno stare podatke na njihovim stranicama, to zaboravite jer ih nema. Za te podatke morate pitati dr. Google, on zna i ništa ne zaboravlja. Zato su u ova četiri tjedna, ( 07.01.2019. ) promijenili Grafikon na početnoj stranici da se ne zamijeti što su sve „izračunali“. No, njima na „čast“.

Idemo dalje jer se i ova analiza već oduljila, a Hrvati ionako vole čitati samo naslove i gledati slike.

Sigurno je isto tako i da će HZZO opet poslovati pozitivno, a što se indirektno može „pročitati“ i iz Tablice ispod.

Mirovinska reforma je iza nas, ali uvijek vrijedi pogledati Tablicu HZMO i odnos broja korisnika mirovina i osiguranika koja nam opet potvrđuje da će i 2018. HZZO opet poslovati pozitivno.

„Uljanik grupa“ uzela je svoj „danak“ u iznosu od cca 2,5 milijardi kuna, ali to sigurno neće utjecati na rast BDP-a, već isključivo na „smanjeni“ VIŠAK proračuna opće i konsolidirane države (ESA 2010.) za 2018.

Unatoč svemu, RH će i u 2018. zabilježiti VIŠAK proračuna opće i konsolidirane države (ESA 2010.) za 2018. kao i smanjenje Javnog duga RH! ( 74.3 % i/ili manje)

(https://kamenjar.com/za-sve-je-kriva-14-vlada-rh-2/?fbclid=IwAR3nyEDJuhOWjg8MF1dGUYIhfFmji8RTUJEXUHBgmQUJtiCAh87ccSWHpMo )

Kako su već objavljeni medijski podatci o prosinačkoj potrošnji, sjetimo se i „crnog petka“ iz studenog, realno je očekivati, a tako će i biti da će Trgovina na malo zabilježiti rast na sličnoj ili višoj razini nego u studenom (+ 5,8 %), tada sa sigurnošću TVRDIM kao što sam već poviše u tekstu i napisao, da će BDP u 4/2018. „eksplodirati“ kao i u 4/2016.

Pokušat ću biti „konzervativan“, kao i najbolji Ministar financija RH g. Zdravko Marić, i napisati da će BDP  u 4/2018.  biti na razini +3,8 % i/ili više, a na razini cijele 2018. godine očekujem, tj. podižem ljestvicu iz prošlih analiza s + 2,7 % – +2,9 %, na +3,0 % – + 3,2 %!


Zbog trenutnog nedostatka podataka o građevinarstvu, robnom uvozu – izvozu, Trgovini na malo, …… nije isključeno niti se smije isključiti da će rast BDP-a u 4/2018. biti i na razini + 4,0 % i/ili više!

Ako iz svega navedenog ne vidimo da Hrvatska ide dalje i da najbolja 14. Vlada RH vodi državu u odličnom smjeru, onda sigurno nešto nije u redu s našim mentalnim sklopom i da su nam „vrane popile mozak“!

Komu smeta neka pati jer

Hrvatska ide dalje unatoč i usprkos!

Milivoj Lokas

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Država na cigaretama zaradi više od milijardu maraka godišnje

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. siječnja još jednom je došlo do poskupljenja cigareta u BiH. Razlog je novo povećanje trošarina, zbog čega će država ubirati rekordna sredstva po ovoj osnovi. Kako su za Večernji list izračunali u Upravi za neizravno oporezivanje BiH, po kutiji cigareta koja košta 5,50 maraka, obveze koje se plaćaju državi ukupno iznose 4,76 maraka. Ili s druge strane – proizvođaču od 5,50 maraka ide 0,74 KM, a sve ostalo državi.

– Ako kutija cigareta u BiH u maloprodaji košta 5,50 KM, obveze koje se moraju platiti državi iznose: proporcionalna trošarina 42% maloprodajne cijene (2,31 KM), specifična trošarina (1,65 u 2019. godini) te PDV 17% (0,80 KM). Kada se sve zbroji, dobijete brojke koje smo ranije naveli – rekli su za Večernji list u Upravi za neizravno oporezivanje BiH.

Od 1. siječnja još jednom je došlo do poskupljenja cigareta u BiH. Razlog je novo povećanje trošarina, zbog čega će država ubirati rekordna sredstva po ovoj osnovi. Kako su za Večernji list izračunali u Upravi za neizravno oporezivanje BiH, po kutiji cigareta koja košta 5,50 maraka, obveze koje se plaćaju državi ukupno iznose 4,76 maraka. Ili s druge strane – proizvođaču od 5,50 maraka ide 0,74 KM, a sve ostalo državi.

– Ako kutija cigareta u BiH u maloprodaji košta 5,50 KM, obveze koje se moraju platiti državi iznose: proporcionalna trošarina 42% maloprodajne cijene (2,31 KM), specifična trošarina (1,65 u 2019. godini) te PDV 17% (0,80 KM). Kada se sve zbroji, dobijete brojke koje smo ranije naveli – rekli su za Večernji list u Upravi za neizravno oporezivanje BiH.

Proizvođači i distributeri cigareta već su ranije upozoravali kako će novo povećanje trošarina dovesti do novog rasta crnog tržišta jer veći broj građana više sebi ne može priuštiti kupnju cigareta u legalnoj prodaji. UNO BiH je prije nekoliko tjedana priopćio kako se odluka o odgađanju povećanja trošarina može provesti, ali takva odluka mora biti donesena u državnom Parlamentu.

Kako je državno zakonodavno tijelo tek u fazi formiranja nakon listopadskih izbora, do toga nije došlo i nove, povećane trošarine stupile su na snagu. Ipak, očekuje se kako će novi saziv Parlamenta BiH donijeti odluku o moratoriju na povećanja trošarina u idućih nekoliko godina.

– To vrijeme poslužilo bi da se tržište cigareta vrati u zakonske okvire jer je stalnim povećanjem trošarina više od 50 posto ovoga tržišta otišlo u sivu zonu. Država na ovome gubi jako puno novca, a zbog toga trošarine nemaju učinak kakav se očekuje – zaključili su naši sugovornici.

Država tako na cigaretama zaradi više od milijardu maraka godišnje. Poražavajuća je činjenica kako taj novac ne bude usmjeren u zdravstveni sustav i socijalna davanja ili pak izgradnju autocesta, nego se koristi za troškove administracije i krpanje proračunskih rupa.

Štoviše, i uz stalan rast prihoda po ovoj osnovi, nije smanjena potreba države za daljnjim zaduživanjima kako bi iznijela teret tekućih obveza, navodi Večernji List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari