Pratite nas

Gospodarstvo

Za gradnju Pelješkog mosta pristigle tri ponude

Objavljeno

na

U Hrvatskim cestama su otvorene ponude tri ponuditelja za izgradnju prve faze Pelješkog mosta – talijanskog Astaldija i turske tvrtke IC Ictas, njemačkog Strabaga te kineskog konzorcija pod imenom “China road and bridge Corporation”.

Od mogućih osam ponuditelja koji su prošli prvu pretkvalifikacijsku fazu, tri su navedena ponuditelja predali svoje ponude za izgradnju prve faze Pelješkog mosta, čija je vrijednost zajedno sa pristupnim cestama procijenjena na 1,8 milijardi kuna.

Zajednička ponuda Astaldija i turske tvrtke iznosi 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om. Stragabova doseže 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om.

Kineski konzorcij “China road and bridge Corporation” dao je ponudu od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. U tom su konzorciju CCCC Higway Consultants, CCCC Second Higway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering.

Talijanski Astaldi već je u Hrvatskoj izvodio radove na autocesti Zagreb Goričan, dok je njegov turski partner gradio jedan od mostova preko Bospora. Prva faza izgradnje mosta obuhvaća izgradnju samog mosta i pristupnih cesta. Rok za evaluaciju ponuda iznosi 120 dana no, kako je istaknuto u Hrvatskim cestama, s pregledom ponuda krenuti će se odmah kako bi se što ranije odredio izvođač.

Projekt “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” predviđa izgradnju mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu, čime će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija s ostatkom zemlje. Most će olakšati neometan protok roba i ljudi tijekom cijele godine, posebice tijekom turističke sezone.

Pelješki most proglašen je projektom od iznimnog strateškog značaja za zemlju. Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om,  vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle sa 357 milijmilijuna eura. Odluku o sufinanciranju najvećeg hrvatskog projekta ikad Europska komisija donijela je u lipnju ove godine.

Izgradnja samog mosta, dugog 2,4 kilometra, i visokog 55 metara, trebala bi trajati 36 mjeseci od početka radova. Most će imati četiri prometna traka.
Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu kod grada Stona dužine 8 kilometara. Isto tako, poboljšat će se postojeća cesta D414. Svi radovi trebali bi završiti do 2022. godine.

Prvu fazu pretkvalifikacijskog natječaja zadovoljilo je  osam tvrtki koju su u drugoj fazi trebali dati obvezujuće financijske ponude. Hrvatske ceste kao investitor u drugi krug natječaja pozvale su osam tvrtki odnosno konzorcija koji su zadovoljili uvjete tehničke, pravne i financijske sposobnosti. Ukupno je u prvom krugu natječaja interes za gradnju Pelješkog mosta iskazalo 12 tvrtki, no četiri nisu zadovoljile uvjetima.

Svi uvjeti za izgradnju mosta trebali bi se ostvariti najkasnije do kraja ove godine.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Hrvatski bankarski sustav je stabilan i održiv

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski bankarski sustav je iznimno stabilan i likvidan, a izmjenama poreznih zakona vlada je dala bankama poticaj da aktivnije krenu u rješavanje nenaplativih kredita, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski ministar financija Zdravko Marić.

Ministar Marić sudjelovao je na sastanku Vijeća za financije i gospodarstvo na kojem je jedna od tema bila rasprava o uspostavi sveobuhvatne strategije o održivom financiranju.

“Jedan od većih rizika za bankarski sektor u EU-u je situacija s lošim, nenaplativim kreditima. To je i u Hrvatskoj proteklih mjeseci bila tema. Na razini EU-a i eurozone postoje velike razlike u pogledu udjela nenaplativih kredita u ukupnom broju kredita, u nekim zemljama je to ispod dva posto, a u nekima do 30 ili 40 posto”, rekao je ministar Marić.

Prema zadnjim podacima, koje je Eurostat objavio u siječnju, najveći udio nenaplativih kredita ima Grčka, čak 46,9 posto, a najniži udio nenaplativih kreditima u ukupno odobrenima ima Luksemburg, svega 0,7 posto.

U devet članica udio nenaplativih kredita je iznad 10 posto – Grčkoj, već spomenutih 46,9 posto, Cipru 33,4 posto, Portugalu 15,5 posto, Italiji 12,2 posto, Bugarskoj 12,1 posto, Hrvatskoj 11,7 posto, Irskoj 11,6 posto, Sloveniji 11,4 posto i Mađarskoj 10,4 posto.

“Naša namjera nije samo smanjiti udio loših kredita u bilancama banka samo zato da ispunimo neke kriterije prema eurozoni ili prema bilo kome drugome, nego smatramo da je to važno i zato smo izišli s onim izmjenama poreznih zakona koje bi dale veći poticaj bankama da krenu aktivnije u rješavanje loših kredita kako bi se mogle više fokusirati na druge aktivnoti, to jest na davanje novih kredita.

Nama je važno i smanjivanje rizika s obzirom da u nekim zemljama postoji velika izložnost prema domaćem financijskom sustavu, poglavito bankama. Hrvatski financijski sustav je izuzetno stabilan, likvidan, dobar i održiv”, rekao je Marić dodajući kako je to jako važno s obzirom da vlada izdaje dosta obveznica i trezorskih zapisa na domaćem financijskom tržištu.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ministarstvo turizma osiguralo 24,6 milijuna kuna za jačanje konkurentnosti turističkog gospodarstva

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo turizma objavilo je program dodjele bespovratnih sredstava za podizanje konkurentnosti turističkog gospodarstva za 2018., kojim je predviđeno 24,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz državnog proračuna.

Sredstva će se kroz niz mjera dodjeljivati za povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, razvoj novih proizvoda u destinaciji, održivi razvoj, internacionalizaciju poslovanja, korištenje novih tehnologija i druge aktivnosti u cilju podizanja konkurentnosti turističkog gospodarstva.

Ovogodišnji program nastavak je svih dosadašnjih aktivnosti Ministarstva turizma usmjerenih na poticanje atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog turizma.

Posebna pažnja posvećuje se razvoju turizma na kontinentu, dalmatinskom zaleđu i otocima, održivom razvoju, korištenju novih digitalnih tehnologija te povezivanju poljoprivrede i turizma. Sredstava su dostupna subjektima malog gospodarstva (trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge) i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja pružaju ugostiteljske i/ili turističke usluge.

„Hrvatska je u svijetu prepoznata kao atraktivna turistička destinacija koja osim prirodnim ljepotama i očuvanom kulturnom baštinom, posjetitelje sve više privlači kvalitetnom i širokom ponudom turističkih proizvoda. Ovim programom pružamo financijsku podršku turističkim djelatnicima kako bi tržištu mogli ponuditi nova i inovativna rješenja te tako dodatno ojačali ponudu, osigurali visoku razinu i popunjenost turističkog smještaja, a samim time osnažili i potrošnju u destinaciji. Vjerujemo da će projekti koji će proizaći iz ovog programa u konačnici ostvariti ravnomjerniji turistički razvoj naše zemlje te doprinijeli razvoju turizma kroz svih dvanaest mjeseci.“, izjavio je ministar Cappelli predstavljajući program „Konkurentnost turističkog gospodarstva“ koji će uz navedene prednosti dodatno povezati dionike u turizmu, prvenstveno lokalne proizvođače te ojačati međunarodnu prepoznatljivost Hrvatske.

Program dodjele bespovratnih potpora sastavljen je od četiri mjere, od kojih svaka ima različitu namjenu sufinanciranja.

Kroz mjeru A podupire se povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude smještajnih objekata vrste: hoteli, kampovi, ostali ugostiteljski objekti za smještaj i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, sufinanciranjem prihvatljivih projektnih aktivnosti, kao što su: podizanje kvalitete uz uvjet dostizanja više kategorije, razvoj i unaprjeđenje dodatnih sadržaja, tematsko definiranje smještajnih kapaciteta, ulaganje u zeleno poduzetništvo, izgradnju novog kampa ili kamp odmorišta u kontinentalnom dijelu Hrvatske, jadranskom zaleđu te na otocima gdje takvih sadržaja nema, aktiviranje planinarskih i lovačkih domova, izgradnja ili uređenje objekata za robinzonski i bike&bed smještaj, povećanje i poboljšanje uvjeta za boravak osoba s invaliditetom, uređenje izletišta, kušaonica, vinotočja, te razvoj etno, tradicijskih, lovnih, ribolovnih, konjičkih i drugih dodatnih sadržaja na poljoprivrednim gospodarstvima.

Kroz mjeru B potiče se razvoj posebnih oblika turizma kao što su ciklo-turizam, aktivni i pustolovni kroz ulaganja u infrastrukturu, servise i opremu, uređenje potrebne infrastrukture i ulaganja u opremu za špilje, rafting, stijene za penjanje, vidikovci, adrenalinske parkovi, golf vježbališta, te promotivne aktivnosti za postojeću ponudu. Kroz ovu mjeru podupiru se i zabavni, adrenalinski i tematski parkovi, tradicijski mali ploveći hoteli, obnova i uređenje izletničkih drvenih brodova tradicijske izgradnje, te kreiranje paket aranžmana novih turističkih proizvoda za tržišta posebnih interesa.

Mjera C odnosi se na dostupnost i sigurnost turista, kroz sufinanciranje javno dostupnih defibrilatora (medicinski uređaji za spašavanje i oživljavanje) u ugostiteljskim objektima, uz edukaciju, pri čemu prednost imaju ugostiteljski objekti na otocima i drugim dijelovima RH koji u blizini nemaju zdravstvenih ustanova, subvencionira se prijevoz vode trgovačkim društvima i obrtima koji se bave hotelskom industrijom na otocima bez vodovoda, te potiče inovativne IT tehnologije u turizmu.

Mjera D odnosi se na prepoznatljivost, pa će se tako financirati plasman otočnih proizvoda kroz opremanje prodajno izložbenih prostora u ugostiteljskim objektima na otocima te realizacija tematskih ruta i kreiranje paket aranžmana na temu „Hrvatski otočni proizvodi“. Kroz ovu mjeru također će se sufinancirati veći međunarodni skupovi u Hrvatskoj koji su vezani za investicije u turizmu.

Potpore se dodjeljuju u rasponu od  20.000 do  400.000 kuna po projektu, ovisno o svakoj mjeri.

Javni poziv otvoren je do 20. ožujka 2018. godine, a cjeloviti tekst programa možete pronaći na www.mint.hr/javni pozivi.

facebook komentari

Nastavi čitati