Pratite nas

Analiza

Za Hrvatsku, 24.04.2017. bio je poseban dan.

Objavljeno

na

Dan iščekivanja konačnih financijskih rezultata ostvarenih u i kroz 2016. godinu. Kad znamo da je 2016. godine Hrvatska bila praktički u „predbankrotnom stanju“, to iščekivanje bilo je posebno „napeto“ za sve istinske Hrvate koji ljube svoju Domovinu pa bila ona najbolja na svijetu ili ne.

Imao sam čast biti jedan od rijetkih, na kompletnoj medijskoj „analitičko – makroekonomskoj sceni u RH“, realno i istinito izvještavati o gospodarskoj uspješnosti RH u 2016. godini.

Izvješće kojim je DZS potvrdio sve što sam pisao i nije bilo nikakvo „iznenađenje“ već samo potvrda da su čitatelji portala Kamenjar.com već unaprijed znali ili mogli znati što će i kako „završiti“ povijesna gospodarska 2016. godina u kojoj smo imali čak 3 Vlade RH, a to su:  Rast BDP-a, smanjenje deficita, smanjenje Javnog duga RH, rast zaposlenosti, pad nezaposlenosti, …. tj. pozitiva i samo pozitiva.

Nemam se namjeru osvrtati na svaku pojedinačnu stavku Izvješća DZS, već samo glasno viknuti:
                     Vjerujem u te, zemljo moja Hrvatska!

Mnogima još nije i dugo neće biti jasno zbog čega vjerujem(o) u „bolje sutra“, ali to i nije nekakva njihova „krivica“ jer mnogi nisu ni svjesni da im je sustavno ispiranje mozga putem tzv. „mainstream medija“ ostavilo duboki trag i tragove na njihovom intelektu. Stoga i one koji ne znaju, ne osuđujmo ih jer možda ni oni sami nisu krivi što ne znaju, što ne vide pored očiju zdravih ili im jednostavno „nije dano“ ….( mnogi čitaju i Bibliju, ali im „nije dano“ da ju razumiju iz raznih razloga….možda se sjete da samo ponekad treba otvoriti „vrata svoga srca“ da bi ju razumjeli….)

Kao što sam i obećao u analizi od 02.04.2017.:

došlo je vrijeme i za ovu objavu koja nam dodatno potvrđuje da Hrvatska sigurnim korakom kroči u bolju budućnost.

Danas, 25.04.2017. HZMO je objavio ono što sam i najavio, ali nisam izlazio u javnost.
Danas je HZMO objavio da je ukupan broj zaposlenika – osiguranika u ožujku 2017. dostigao brojku od 1 452 052!
Brojka kao brojka, sama za sebe ne kaže ništa, ali onima koji znaju i prate situaciju u RH, kaže mnogo, pa čak i previše.

2016. Broj zaposlenika 2016. 2017. Broj zaposlenika 2017. Razlika
Siječanj 2016. 1 408 790 Siječanj 2017. 1 433 402 + 24 612
Veljača 2016. 1 414 115 Veljača 2017. 1 437 782 + 23 667
Ožujak 2016. 1 425 201 Ožujak 2017. 1 452 052 + 26 851
——————- ——————- ——————- ——————- ——————-
Ukupan zbroj / Razlika 4 248 106 4 323 236 + 75 130

 

Za usporedbu, u istom vremenskom razdoblju u odnosu 2015./2016. – Ukupan zbroj /Razlika iznosila je 72 460, a u istom razdoblju tj. u 1/2016. rast BDP-a iznosio je 2,7 %.
Kad ovim brojkama dodamo i dodatne informacije o povećanju bruto neto plaća tada sa sigurnošću znamo da je RH na putu gospodarskog napretka.

Iako u Tablici poviše ne piše mnogo, oni koji se imalo razumiju u makroekonomska kretanja i analitiku već vide iz povećanog broja zaposlenika u odnosu na isto razdoblje prošle godine, da će rast BDP-a premašiti rast BDP iz 1/2016., da će HZZO opet biti u pozitivnim okvirima poslovanja kao i da će se ukupan dug HZZO smanjiti i u ovoj nevjerojatnoj tzv. „gospodarskoj ratnoj godini“.

Kad svim pokazateljima dodamo da je prvo tromjesečje 2016. imalo jedan „dan viška“ za razliku od ove 2017. onda sve brojke imaju „dodatnu težinu“ ili najblaže rečeno „dodatnu vrijednost“!

Kad ovim brojkama i pokazateljima dodamo ili razmislimo da je 2016., najveći kršćanski blagdan Uskrs, bio u ožujku, a ne u travnju, onda sve navedene brojke i podatci imaju „super vrijednost“.

Danas mi je posebna radost pri pisanju ove analize jer već imam, iako nepotpune, podatke i sa stranica HZMO i sa stranica HZZ, te s posebnim zadovoljstvom mogu samo objaviti da će i oni biti bolji nego li je to bilo 2016. godine, a što nam govori da će, unatoč „umjetno izazvanoj krizi u Agrokoru“,  gospodarski rezultati 2017. biti bolji nego u 2016.

U trenutku nastajanja ovih redaka Stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 13,3 % s tendencijom daljnjeg pada i procjeni za travanj 2017. u iznosu od cca 13,0% – 13,1%!

Sad možemo samo „otvoriti Kladionicu“ i „kladiti“ se : Hoće li broj nezaposlenih pasti ispod 200 000 do 30.04. 2017. ili prvih dana svibnja 2017. tj. odmah iza spomendana sv. Josipa radnika.

Dodajmo ovoj analizi još samo nekoliko navoda iz Tablice DZS –  OSNOVNI POKAZATELJI koje su bitne za prvo optimistično tromjesečje 2017.:

– Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj u veljači 2017. u usporedbi s veljačom 2016. bilježi rast za 2,3%.

– Kalendarski prilagođeni realni promet od trgovine na malo u Republici Hrvatskoj u veljači 2017. u odnosu na veljaču 2016. bilježi rast za 5,7%.

– Kalendarski prilagođeni indeks građevinskih radova u Republici Hrvatskoj u veljači 2017. u usporedbi sa veljačom 2016. veći je za 2,6%.

-U veljači 2017. dolazaka turista više je za 10,1%, a noćenja turista za 11,4% u komercijalnim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj u odnosu na veljaču 2016.

– U siječnju 2017. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine izvoz Republike Hrvatske je porastao za 28,4%, dok je uvoz u istom razdoblju porastao za 14,6%.

-U ožujku 2017. broj nezaposlenih osoba iznosio je 224 068. Registrirana nezaposlenost u ožujku 2017. iznosila je 14,4%, što je za 2,6 postotnih bodova manje nego u ožujku 2016.  Anketna nezaposlenost u četvrtom tromjesečju 2016. iznosila je 13,4%.

– Prosječna bruto plaća u veljači 2017. iznosila je 7 930 kuna, što je realno  više za 1,1% u odnosu na veljaču 2016. Prosječna neto plaća u istom razdoblju iznosila je 5 894 kune, što je realno više za 2,9% u odnosu na veljaču 2016.

Bilo kako bilo, radujmo se jer

Hrvatska ide dalje unatoč i usprkos!

Milivoj Lokas/Kamenjar.com

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Izbori su najbolja anketa

Objavljeno

na

Objavio

isječak HRT

Kvarat nikada ne može biti pola ili kako prezentirati javnosti varijablu koja je ravna dobitku na lotu

Povod pisanju ove analize prezentacija ankete pod nazivom HRejting naručenu od agencije Promocija plus od HRT-a, a objavljene u Dnevniku HRT1 20.5.2019. Kako sumnjamo da je agencija radila projekcije mandata i sugerirala HRT-u prezentaciju rezultata koje je HRT objavio, upozorit ćemo na nekoliko varijanti, opcija ili sistemskih varijabli. Neosporno je da se ovakvi rezultati mogu dogoditi, no njihova vjerojatnost je gotovo ravna zgoditku na lotu.

Postoji nekoliko problema kod ispitivanja jedne izborne jedinice i zato se u pravilu treba raditi usporedba sa zadnjim rezultatima, u ovom slučaju s izborima za EP 2014, ali ne u postocima podrške već u broju glasova. Broj glasova je onaj koji osigurava mandate, ali postotci određuju D’Hondt raspodjelu, jer je za osvajanje mandata potreban prelazak izbornog praga koji je 5%. Kako su ovo izbori gdje je očekivana mala izlaznost, a i sam EP dao je projekciju izlaznosti, uz plansko vođenje dviju najvećih stranaka kampanje bez kampanje moraju se uzeti neki parametri kako bi se približno mogli odrediti mogući mandati i to u nekoliko opcija.
Preduvjet određivanja najvažnije postavke analize ili razrade ankete je izlaznost i predviđeni postotak pobjednika izbora. Ti parametri određuju izborni prag, ali i ulazni prag.

Na EP izborima 2014.godine bilo je ukupno 3.767.343 birača s pravom glasa, izlaznost na izborima bila je 25,24% odnosno ukupno je glasovalo 950.980 birača, od toga u Hrvatskoj 944.501 te 6.479 u iseljeništvu.

Za EP izbore 26.5.2019. ima ukupno 3.831.389 birača, i to u RH 3.677.031 birač te aktivno registriranih 154.358 birača bez prebivališta u RH.
Izmjenom zakona koji je 2015. stupio na snagu došlo je do automatske registracije birača prijavljenih izvan RH (prema podacima MUP-a) pa svjedočimo višestrukom povećanju broja aktivnih birača u iseljeništvu te posljedično povećanju ukupnog broja birača i to za čak 64.046 birača više s pravom glasa danas nego 2014.

Ako radimo analizu po tim postavkama baziranu na broju izašlih birača s posljednjih EP izbora, znači radimo kalkulaciju s postotcima iz HRejtinga, dolazimo do izlaznosti od 24.82% te sljedećih rezultata:

HDZ 232.990 (24.5%)
SDP 155.961 (16.4%)
ŽZ 70.373 (7.4%)
Amsterdamska 65.618 (6.9%)
Most 63.716 (6.7%)

To znači da važećih glasova ima tek 588.658, a bačenih čak 362.322.
Od tih bačenih glasova po HRejtingu osvajaju:

Petir 45.647 (4.8%)
Kolakušić 44.696 (4.7%)
Suverenisti 41.843 (4.4%)
NHR 34.235 (3.6%)
Ostale liste: 195.910

Prema HRejtingu, a sukladno D’Hondtu, mandati se dijele:

Hdz 5
Sdp 3 (+1Brexit)
ŽZ 1
Amsterdamska 1
Most 1

U toj računici prema D’Hondtu, četvrti mandat SDP-u donosi samo 38.990 glasova, a treći mandat SDP-u donosi 51.987 glasova. Također, peti mandat HDZ-u donosi samo 46.598 glasova, a četvrti mandat HDZ-u 58.247 glasova.

Iz svega navedenog možemo zaključiti, sukladno projekciji HRejting, da ne osvajaju mandat Petir, Kolakušić i Suverenisti unatoč osvojenom većem broju glasova nego što je potrebito SDP-u za mandat. To je zbog praga od 5%, pa su manipulacije brojkama u ogromnom bazenu bačenih glasova toliko kirurški precizno iznijansirane i pogođene kao što je šansa za dobitak na lotu.

Kad bi preraspodjela glasova ispod praga bila drugačija, a u tom bazenu od 362.322 itekako se može zagrabiti kao što se može zagrabiti pokoji glas malo većom izlaznošću, dolazimo do projekcije kako Petir za osvajanje mandata nedostaje 12.853 glasa da otme četvrti mandat SDP-u, dolazimo i do projekcije kako Kolakušiću nedostaje 13.804 glasa da otme peti mandat HDZ-u i dolazimo do projekcije kako Suverenistima nedostaje 16.657 glasova da otmu drugi mandat SDP-u. Ne treba zanemariti pretpostavku baziranu na višestruko većem broju registriranih birača u dijaspori, njihova izlaznost u konačnom zbroju bitno utjecati na rezultat.
Dakle, neosporno je da se radi o manipulaciji te onaj tko radi manipulaciji i onaj za čiji se račun radi manipulacija trebaju biti svijesni posljedica koje ta manipulacija može izazvati , kako u gubljenju kredibiliteta ispitivača, tako i prezentera. Iako u znanstvenim krugovima postoje izračuni o pozitivnim i negativnim učincima na manipulacije anketama, daleko je više onih koji dokazuju negativni učinak na naručitelje.

Iz svega navedenog proizilazi da rečenica – Izbori su najbolja anketa nije floskula već fakt. Isto tako u borbi protiv fake newsa imamo primjer kako to radi onaj tko to ne smije.

Autori: Ivana Ašprijan i Ante Rašić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Koliko je Komšić zaista ‘opasan’!?

Objavljeno

na

Objavio

Kratku i jezgrovitu analizu djelovanja drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH koja “gađa u sridu” objavio je novinar Tvrtko Milović. On je sumirao sve laži koje je Komšić izrekao u trećem mandatu te tako potvrdio tezu da je “zlatni ljiljan” instaliran u Predsjedništvo BiH kako bi bio trbuhozborac bošnjačke politike u BiH.

Milović analizira koliko su Komšićeve izjave zaista “opasne” te se iz toga iščitava kakva je funkcija namijenjena Komšiću u četverogodišnjem mandatu.

Facebook status Tvrtka Milovića Hrvatski Medijski Servis prenosi u cijelosti:

“Nakon što je političar Komšić tužiteljstvu BiH prijavio političara Dodika zbog političke izjave, analizirao sam koliko je Komšić zaista “opasan”.

Evo analizice:

08.10.2018. Željko Komšić najavio tužbu protiv Hrvatske zbog gradnje Pelješkog mosta.
11.05.2019. Kinezi zabili zadnji pilot mosta. Komšić nije učinio ništa.

28.11.2018. Željko Komšić izjavio da će “DF ući u koaliciju sa SDA isključivo kao dio BH bloka”.
08.04.2019. DF ušao u koaliciju sa SDA mimo BH bloka.

09.04.2019. Željko Komšić upozorio Hrvatsku da prestane maltretirati BH državljane povodom afere “Selefije”.
15.05.2019. Mediji objavili da su ispitivani BH državljani zaista sigurnosno opasni zbog veza sa registriranim teroristima.

18.04.2019. Željko Komšić najavio da će “FBIH adekvatno odgovoriti na formiranje rezervnog sastava MUP Republike Srpske”.
14.05.2019. U Parlamentu FBiH prijedlog zakona o formiranju rezervnog sastava MUP FBiH praktično blokirao HDZ BiH. Zbog toga FBiH neće adekvatno odgovoriti na formiranje rezervnog sastava MUP RS.

Ali, ako ste pomislili da je Komšić kompletno bezopasna figura, evo i jednog primjera gdje je stvarno pokazao zube:

03.03. Željko Komšić poručio maškarama u Čapljini da “neće uspjeti podijeliti Bosnu”.
I stvarno nisu uspjeli”, komentirao je Tvrtko Milović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari