Pratite nas

Herceg Bosna

Za nestanak stotina Hrvata središnje Bosne ni nakon 73 godine nitko nije odgovarao

Objavljeno

na

Foto: Večernji list

Crvena stijena – Stotine Hrvata odvedene na saslušanje pa ubijene

Mjesec svibanj, po mnogima najljepši u godini zbog bujanja prirode u svoj njezinoj raskoši, mnogim Hrvatima Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, ali i drugih srednjobosanskih općina, posebno onim starijim, još uvijek budi bolne uspomene, ali i obvezu do kraja istražiti zločin koji su komunističke vlasti prije 73 godine počinile na lokaciji Crvena stijena u Kiseljaku.

Po nalogu tadašnje UDBA-e, čak nekoliko stotina Hrvata iz spomenutih općina nakon “oslobođenja” Kiseljaka odvođeno je na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili. Mjesto obračuna komunističkih vlasti s neistomišljenicima bila je Crvena stijena, piše Večernji list

Pretpostavlja se da ova lokacija nadomak središta Kiseljaka, uz prometnicu prema Visokom, krije tijela nekoliko stotina u bližoj ili daljoj okolici likvidiranih, uglavnom Hrvata. Mještani su godinama govorili o kricima žrtava i pucnjevima iz vatrenog oružja, najprije krišom, a nakon pada komunizma slobodno su mogli posvjedočiti o svemu što vidjeli i čuli.

Nažalost, za njihova i svjedočenja obitelji žrtava, kojih je iz godine u godinu sve manje, pravosuđe BiH ostalo je slijepo, iako su ubojstva zločin koji ne zastarijeva.

Budući da su počinjena bez suđenja i prava na obranu likvidiranih, nije teško pretpostaviti da su bila politički motivirana. Da je zavjet šutnje, ali i negiranja zločina na Crvenoj stijeni i dalje na snazi, svjedoče reakcije na inicijativu o ekshumacijima na spomenutoj lokaciji.

– Mnogi još uvijek pokušavaju negirati ovaj zločin tvrdeći kako se nije dogodio. Zločin se, nažalost, dogodio. Znaju to mnoge obitelji poput Markovića i Trutina iz Kiseljaka, Mlivočića iz Vareša, obitelji čijih je 17 članova likvidirano 1945. godine. Zbog njih mi nećemo odustati od inicijative da se ekshumacije provedu.

Potporu imamo u hrvatskim predstavnicima općinske, ali i drugih razina vlasti, Udruzi hrvatskih političkih zatvorenika, kao i udrugama proisteklima iz Domovinskog rata – kaže Ivo Miro Jović, profesor povijesti koji godinama istražuje zločine na Crvenoj stijeni.

Put od inicijative do realiziranja ekshumacija nije samo kompliciran, već i iznimno skup jer zemljište je u privatnom vlasništvu i trebalo bi ga otkupiti.

No, pitanje je ima li istina cijenu, kao i ima li itko pravo od nje odustati zbog žrtava, ali i njihovih potomaka koji imaju pravo na istinu o smrti svojih djedova i pradjedova, kao i pravo dostojno pokopati njihove posmrtne ostatke. A dok im se to ne omogući, počast žrtvama i ove godine odana je najprije misom zadušnicom na zavjetnom mjestu “Pod stijenom”, koje je još u prošlom sustavu ustanovio pokojni fra Stjepan Buljan, a potom i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju na Crvenoj stijeni.

Žrtvama komunističkih zločina, na 73. godišnjicu stradanja, poklonili su se čelnici udruga, hrvatski politički predstavnici s područja općine Kiseljak te brojni drugi.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

DŽEBA ODGOVORIO ORUČEVIĆU: Na nasilno utjerivanje Bosne, Mostar će ti pokazati pravi hercegovački šipak!

Objavljeno

na

Objavio

-Pitanje je što znači “pravi bosanski grad’!? Znači li to, u slučaju Mostara, da naš rođeni Mostarac i Hercegovac, Safa, želi otjerati Hercegovinu iz Mostara i utjerati nam Bosnu? Na ovakvo nasilno nametanje bosanske šljive Mostar će mu pokazati otpor i pravi hercegovački šipak!.

Tim je riječima, predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Mostara Damir Džeba za Hrvatski Medijski Servis komentirao izjavu bivšeg (do)gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića kako će Mostar biti pravi bosanski grad.

-Mostar će sigurno imati Gradsko vijeće i gradonačelnika i bit će bosanski grad. Velika prijestolnica, pravi bosanski grad, kazao je Oručević za N1 televiziju.

Džeba kaže kako reći u godini 2019. da će Mostar biti „pravi bosanski grad“ je “geografski, povijesno pa, ako hoćete, i mostarski vrlo nepismeno i zlonamjerno”. Napominje kako Oručevića osobno ne poznaje ali se kao “dijete grada” raspitao o njemu, držeći se one narodne „nije važno što govori nego tko govori“.

Sarajlije bi rekle – pomozite čo’eku

-Starije kolege, prijatelji bez obzira na naciju, ili kako se voli istaknuti “stara mostarska raja”, kažu da je u ono lijepo prijeratno vrijeme Safa bio poznat po poslovima vezanim za goblene. O čemu je riječ točno, ne znam, ali kažu da o tomu priča cijeli grad i da ta priča ne zastarijeva isto kao i zločini, ratni i gospodarski. Također ističu da je Safa prije rata rekao negdje u gradu, recimo Mahali, Luci, Balinovcu, Rudniku, Zaliku, Starom Gradu, Centru 2, Balinovcu, Carini ili Aveniji, da je on Bosanac ili da je Mostar ‘bosanski grad’ ne bi se baš lijepo proveo, kaže Džeba.

Veli kako je teško staroj mostarskoj raji razumjeti, da jedno dijete grada Mostara, srca Hercegovine, javno govori kako Mostar jest ili će biti “pravi bosanski grad”.

-Na jednak način bi Sarajlije blijedo gledale nekoga da u sred Sarajeva “odvali” kako je Sarajevo hercegovački grad ili će biti “pravi hercegovački grad”. Pokušali bi pomoći čo’eku, a naravno da bi se gledalo tko govori takve budalaštine i za kakve potrebe, ističe Džeba za HMS.

Stariji Mostarci, onako na prvu, dodaje, pokušavaju ovakvo stanje ‘liskalukom’ razumjeti i usporediti spominjući prijeratnu emisiju Opstanak ili za mlađu populaciju emisije „Animal Planeta“ – kada se jedinka jedne vrste  pridruži grupi druge vrste, ona poprima ponašanje i glasanje grupe kojoj se pridružila. Pa objašnjavaju da je vjerojatno dug boravak u Bosni i s političkim Bosancima našeg Safu, od rođenog Mostarca i Hercegovca, pretvorio u geografskog i političkog Bosanca.

Uzoran pripadnik HVO-a

-Ljudi na ulici, raja, također, mi pričaju kako je na početku rata, Safa, bio uzoran pripadnik Hrvatskog vijeća obrane. Postoje slike i video zapisi na kojim se vidi Safet u odori HVO s dužnošću djelatnika za sigurnost pri uredu zapovjednika Općinskog stožera HVO-a Mostar. Herceg Bosna mu nije smetala kada ju je iskoristio da dobije toliko “mrsku i zlokobnu” Domovnicu i Putovnicu Republike Hrvatske, kaže predsjednik mostarskog HDZ-a.

Naglašava kako je to onaj isti HVO koji Oručević proziva za sve i svašta a bio mu je, veli, uzorni pripadnik, pa čak i u vremenu kada su se vodile rasprave o promjeni ulica u Mostaru i koje su danas sporne.

-To je dio njegove ostavštine te je vrlo pohvalno da želi riješiti problem u čijem vremenu i nastao. Za ovakvo djelovanje dobra je policijska kvalifikacija „povratak na mjesto zločina“, a možda je u pitanju i grižnja savjesti, kaže Džeba.

Komentirajući Oručevićeve optužbe kako HDZ ne želi promjenu aziva mostarskih ulica koje nose imena po ustaškim dužnosnicim,a Džeba kaže kako je ta stranka jedini istinski zagovaratelj promjena spornih naziva ulica u Mostaru.

-Gradonačelnik Ljubo Bešlić je imao tu namjeru te je nekoliko puta u Gradskom vijeću Mostara službeno predlagao da se imena tri spomenute ulice, koje su svoje ime dobile u ratu, promijene i da se tim ulicama daju imena po poznatim mostarskim i bh. pjesnicima, kaže Džeba.

I “ulica” ima mišljenje o ulicama

Dodaje kako o promjeni imena ulica u gradu, i “ulica” ima svoje mišljenje.

-Ono što “ulica” u Mostaru kaže jeste da bi voljela imati, pored imena po mostarskim i bh. pjesnicima, i imena po cvijeću, pa onako, mostarski, u šali kaže da bi naš Safa trebao otvoriti i živjeti u Ulici Suncokreta, kaže predsjednik mostarskog odbora HDZ-a.

Dodaje kako izjave Safeta Oručevića ne treba uzimati ozbiljno, već ih treba smjestiti u prostor nesimpatičnih loših viceva, šala i šega.

-S ovakvim izjavama Safa ulazi zasigurno u ekipu vicmahera i konvertita prijeteći ugroziti prvake u ovom poslu poput Stjepana Mesića ili Željka Komšića.

Ističe kako je njima dozvoljeno da, u slučaju Mesića, može veličati ustaške ideje i ciljeve ( ili u slučaju Komšić, držati u uredu sliku na zidu osobe koja je otvoreno podržavala ustaški pokret, željela Hrvatsku do Drine i osnivača logora Dretelj, a danas su i Komšić i Mesić prvaci antifašističke riječi. No, mediji Sarajeva to uredno i namjerno zataškavaju, kriju od javnosti, ali su ti činjenični dokazi, video i pisani, na sreću istine i pravde neizbrisivi, kaže Džeba.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Bitka za Zavrtaljku jedna od najbrilijantnijih bitaka Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Brojno izaslanstvo dužnosnika HDZ BiH na svim razinim vlasti odalo je danas 27. siječnja 2019. godine počast hrvatskim braniteljima koji su poginuli u Bitci za Zavrtaljku.

Izaslanstvo je predvodila Lidija Bradara, članica Predsjedništva HDZ BiH i predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Zajedno s obiteljima poginulih braniteljima te članovima Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, dužnosnici HDZ BiH položili su vijenas pred Spomen obilježjem u Brestovskom, a potom su nazočili misi zadušnici u župnoj crkvi u Brestovskom koje je predvodio mjesni župni fra Ilija Jurić.

Pred oltarom su ovom prigodom bile izložene fotografije poginulih hrvatskih branitelja Kiseljaka.

Inače, Bitka za Zavrtaljku dogodila se 29. siječnja 1994. godine. Tog je dana hrvatskim braniteljima, uspkos snježnom nevremenu uspjelo zauzetu inače nepristupačnu kotu na planini Zahor koja dominira Brestovskom i Bilalovcem, selima pretežno nastanjenim hrvatskim stanovništvom, smještenim na rubnim područjima općine Kiseljak prema Busovači.

Kontrolirati Zavrtaljku značilo je rasterećenje Lašvanske doline koja se nalazila u izuzetno teškom položaju, ali i spječavanje daljnjih zločina tzv. Armije BiH.

Bitci za Zavrtaljku prethodio je zločin nad hrvatskim stanovništvom Medovaca i drugih sela koja gravitiraju Brestovsku i Bilalovcu.

Poseban doprinos u Bitki za Zavrtaljku dali su pripadnici Postrojbi posebnih namjena čijom zaslugom je postrojbama HVO-a bez ikakvih topničkih priprema uspjelo zauzeti ovu strateški važnu kotu.

Pored počasti poginulim hrvatskim braniteljima, s obilježavanja Bitke za Zavrtaljku poslana je i poruka kako bitka za punu jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH još uvijek traje.

„Naši su hrvatski branitelji ginuli braneći svoj dom i obitelj i to nikad ne smijemo zaboraviti. Danas kada nam se pokušava osporiti pravo na jednakopravnos s druga dva naroda u BiH, moramo biti svjesni naše bitke za istinsku jednakopravnost i dalje traju. Mi od njih nećemo nikad odustati jer ni naši branitelji nikad nisu odustajali, ni kad se činilo nemogućim zauzeti kote poput Zavrtaljke koja je bez sumnje jedna od najbrilijatnijih Bitaka u Domovinskom ratu“, kazala je ovom prilikom Lidija Bradara,članica Predsjedništva HDZ BiH i predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

 

KRVAVI SIJEČANJ 1993.; Dusina – Masakr kojim je Armija BiH započela rat protiv Hrvata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari