Pratite nas

Herceg Bosna

Za nestanak stotina Hrvata središnje Bosne ni nakon 73 godine nitko nije odgovarao

Objavljeno

na

Foto: Večernji list

Crvena stijena – Stotine Hrvata odvedene na saslušanje pa ubijene

Mjesec svibanj, po mnogima najljepši u godini zbog bujanja prirode u svoj njezinoj raskoši, mnogim Hrvatima Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, ali i drugih srednjobosanskih općina, posebno onim starijim, još uvijek budi bolne uspomene, ali i obvezu do kraja istražiti zločin koji su komunističke vlasti prije 73 godine počinile na lokaciji Crvena stijena u Kiseljaku.

Po nalogu tadašnje UDBA-e, čak nekoliko stotina Hrvata iz spomenutih općina nakon “oslobođenja” Kiseljaka odvođeno je na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili. Mjesto obračuna komunističkih vlasti s neistomišljenicima bila je Crvena stijena, piše Večernji list

Pretpostavlja se da ova lokacija nadomak središta Kiseljaka, uz prometnicu prema Visokom, krije tijela nekoliko stotina u bližoj ili daljoj okolici likvidiranih, uglavnom Hrvata. Mještani su godinama govorili o kricima žrtava i pucnjevima iz vatrenog oružja, najprije krišom, a nakon pada komunizma slobodno su mogli posvjedočiti o svemu što vidjeli i čuli.

Nažalost, za njihova i svjedočenja obitelji žrtava, kojih je iz godine u godinu sve manje, pravosuđe BiH ostalo je slijepo, iako su ubojstva zločin koji ne zastarijeva.

Budući da su počinjena bez suđenja i prava na obranu likvidiranih, nije teško pretpostaviti da su bila politički motivirana. Da je zavjet šutnje, ali i negiranja zločina na Crvenoj stijeni i dalje na snazi, svjedoče reakcije na inicijativu o ekshumacijima na spomenutoj lokaciji.

– Mnogi još uvijek pokušavaju negirati ovaj zločin tvrdeći kako se nije dogodio. Zločin se, nažalost, dogodio. Znaju to mnoge obitelji poput Markovića i Trutina iz Kiseljaka, Mlivočića iz Vareša, obitelji čijih je 17 članova likvidirano 1945. godine. Zbog njih mi nećemo odustati od inicijative da se ekshumacije provedu.

Potporu imamo u hrvatskim predstavnicima općinske, ali i drugih razina vlasti, Udruzi hrvatskih političkih zatvorenika, kao i udrugama proisteklima iz Domovinskog rata – kaže Ivo Miro Jović, profesor povijesti koji godinama istražuje zločine na Crvenoj stijeni.

Put od inicijative do realiziranja ekshumacija nije samo kompliciran, već i iznimno skup jer zemljište je u privatnom vlasništvu i trebalo bi ga otkupiti.

No, pitanje je ima li istina cijenu, kao i ima li itko pravo od nje odustati zbog žrtava, ali i njihovih potomaka koji imaju pravo na istinu o smrti svojih djedova i pradjedova, kao i pravo dostojno pokopati njihove posmrtne ostatke. A dok im se to ne omogući, počast žrtvama i ove godine odana je najprije misom zadušnicom na zavjetnom mjestu “Pod stijenom”, koje je još u prošlom sustavu ustanovio pokojni fra Stjepan Buljan, a potom i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju na Crvenoj stijeni.

Žrtvama komunističkih zločina, na 73. godišnjicu stradanja, poklonili su se čelnici udruga, hrvatski politički predstavnici s područja općine Kiseljak te brojni drugi.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Ćosić: Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: jabuka.tv

Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost,  Bosna i Hercegovina je zemlja triju konstitutivnih naroda koju su Hrvati prvi branili  na politički i svaki drugi način, a pravo da ravnopravno u njoj živimo nitko nam neće oduzeti. Stoga je danas, više nego ikad potrebno afirmirati vrijednosti Herceg Bosne, rekao je Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke na svečanoj sjednici županijske Skupštine,  povodom obilježavanja Dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te svečanom sjednicom Skupštine  Županije Zapadnohercegovačke danas je u Širokom Brijegu obilježen dan Županije Zapadnohercegovačke i Dan Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Na početku obilježavanja izaslanstva HDZ-a i HNS-a te predstavnici županijske vlasti položili su vijence i zapalili svijeće na Trgu širokobrijeških žrtava. Nakon toga je u Hrvatskom kulturnom domu u Širokom Brijegu (kino Borak) održana Svečana sjednica županijskog parlamenta.

Prisutnima su se obratili predsjednik Skupštine ŽZH Ante Mišetić, predsjednik Glavnog vijeća HZ Herceg Bosne mr. Vlado Šoljić, te predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić.

Ćosić je napravio povijesni presjek društveno-političkih zbivanja koji su doveli do potrebe uspostavljanja Herceg Bosne te je povukao paralelu s današnjom situacijom u kojoj se hrvatski narod u BiH nalazi.

„Često se zaboravlja da su, prije nego smo mi 18. 11. 1991. osnovali HZ HB, i Srbi i Muslimani u Bosni i Hercegovini imali svoje nacionalne organizacije. Kod Srba je to bila Srpska Republika Bosna i Hercegovina, a kod Muslimana Vijeće za obranu muslimanskog naroda, a ne Bosna i Hercegovina. Danas nam ti isti poručuju da smo se mi obilježavajući dan HZ HB ponovno vratili u neka ratna vremena  i da, kako kažu, mi revitaliziramo zločinačke projekte“, rekao je Ćosić.

Ćosić naglašava da bošnjačka strana uporno želi afirmirati tezu da je Herceg Bosna zločinački projekt pri tome se pozivajući na Haašku presudu i navodnu tezu da je Haaški sud presudio HZ Herceg Bosni.

„Oni zaboravljaju da smo danas, više nego ikada, mi Hrvati primorani afirmirati vrijednosti Herceg Bosne jer se uporno želi ukinuti naša konstitutivnost. Time nas ne mogu uplašiti, to je svakome jasno. Ne mogu nikakve presude Haaškoga suda, koji je politički sud, nama davati politički okvir za naše djelovanje”, rezolutan je predsjednik Vlade ŽZH.

Citirajući suca  Davida Hunta koji je napuštajući Haaški sudu kazao „ovaj sud neće biti prosuđivan prema broju presuda koje donese ili prema brzini kojom izvrši završnu strategiju koju je donijelo Vijeće sigurnosti UN-a, već prema poštenju svojih suđenja. Većina odluka iz Žalbenog i drugih vijeća u kojima je završna strategija bila prioritet pred pravima optuženih ostat će velika mrlja na ugledu ovoga suda“, Ćosić kaže da je Haaškome sudu primarna bila završna strategija nad pravima optuženih.

„Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost, Bosna i Hercegovina je zemlja triju konstitutivnih naroda. Ovo je zemlja koju su Hrvati prvi na politički i svaki drugi način branili i pravo da ravnopravno u njoj živimo nitko nam ne može oduzeti”,  zaključio je Ćosić.

Inače, Svečanoj sjednici Županije Zapadnohercegovačke  povodom obilježavanja Dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske Zajednice Herceg Bosne nazočili su mnogi uglednici iz javnog, političkog, kulturnog i vjerskog života Hrvata u Bosni i Hercegovini./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Vlado Šoljić: Nalazimo se u vremenu sličnom 1991. godini, samo što se sada ne gine

Objavljeno

na

Objavio

Odluka hrvatskih političkih predstavnika u BiH o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg Bosne bila pravovremena, mudra i odgovorna, a da nije bilo HVO-a Mostar bi doživio sudbinu Sarajeva koje je bilo u potpunoj blokadi. Međutim, dok su Hrvati radili i stvarali, drugi su se brinuli da nas sotoniziraju, oduzimaju nam prava i ekonomski nas blokiraju pa se slobodno može reći da se nalazimo u vremenu sličnom onome iz 1991. godine, samo što se sada ne gine, rekao je Vladimir Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća HZ Herceg Bosne povodom obilježavanja dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te svečanom sjednicom Skupštine Županije Zapadnohercegovačke danas je u Širokom Brijegu obilježen dan Županije Zapadnohercegovačke i Dan Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Prisutnima su se obratili predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić, predsjednik Skupštine ŽZH Ante Mišetić te Vladimir Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske Zajednice Herceg Bosne.

Šoljić je kazao da je odluka hrvatskih političkih predstavnika u BiH o uspostavi HZ Herceg Bosne bila pravovremena, mudra i odgovorna. Iskazao je zahvalnost onima koji su svojim životima platili slobodu hrvatskog naroda, onima koji „robijaju po kazamatima domaćih i stranih zatvora“, kao i onima koji su se morali skloniti s ovih prostora bježeći od nepravde i progona.

„Odluka o utemeljenju Herceg Bosne bila je bitna, to se pokazalo kod agresije na Bosnu i Hercegovinu kada je HVO kojega je osnovala HZ Herceg Bosna obranio najveći dio teritorija gdje su Hrvati većina uključujući i Mostar koji bi u suprotnome doživio sudbinu Sarajeva koje je bilo u potpunoj blokadi“, rekao je Šoljić o ulozi HVO-a i Herceg Bosne u obrani Bosne i Hercegovine.

Prema Šoljićevom shvaćanju Herceg Bosna je imala bolje organiziran život nego područja gdje pod kontrolom Armija RBiH i Vojska RS-a.

“To pokazuju podaci o redu i miru na tome području gdje je napravljeno najmanje zločina i sama činjenica da nije bilo gladi i drugih većih problema takve vrste“, ističe Šoljić.

Šoljić ističe da je Herceg Bosna udarila temelje napretka znanosti kod Hrvata u BiH na čelu sa Sveučilištem u Mostaru koje je uspjelo obrazovati vlastiti znanstveni kadar.

„Poseban je slučaj s gospodarstvom jer su hrvatske općine, zahvaljujući našim gospodarstvenicima, koje su bile na začelju po razvijenosti danas na čelu općina s najboljim gospodarskim statusom u BiH”, kzao je.

Dok su Hrvati radili i stvarali, naglašava Šoljić, drugi su se brinuli da nas sotoniziraju, oduzimaju nam prava i ekonomski nas blokiraju pa se slobodno može reći da se nalazimo u vremenu sličnom onome iz 91. godine, samo što se sada ne gine.

„Zato je na svima nama da se mobiliziramo i pokažemo zajedništvo te dadnemo podršku našim političkim predstavnicima u izvršnoj vlasti kako bi izborili jednakopravnost hrvatskog naroda jer jedino takva Bosna i Hercegovina ima budućnost“, zaključuje Šoljić. (HMS)

 

Nino Raspudić vrlo argumentirano o izborima u BiH i mogućim posljedicama

 

 

Mario Karamatić: Nadam se da će uskoro Dan Herceg-Bosne biti Dan državnosti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari