Pratite nas

BiH

Za princa Bakira spremni!

Objavljeno

na

Neki dan princ Bakir Izetbegović dade intervju FACE TV-u gdje bilo svega i svačega. Između ostalog, priznao je da SDP-SDA i SBB čine bošnjački politički blok. Dakle, kojekakve razmirice na relaciji Lagumdžija – SDA su predstava za javnost. Čovjek priznao i kapa dolje za iskrenost. Priznao je isto da su Bošnjaci majorizirali Hrvate i kako bi „ponovna majorizacija značila stavljanje bombe pod BiH”. Začinio je sve tvrdnjom kako Bošnjaci moraju prihvatiti da BiH nije domovina Bošnjaka, nego sva tri naroda, ali isto tako da Hrvati moraju prihvatiti da Bošnjaka u FBiH ima preko 50% i da Hrvati moraju prihvatiti da im se moraju uskratiti neka prava. Bošnjaci u Mostaru žele i dobit će ono što žele, međutim u Travniku i sredinama gdje su Bošnjaci većina, Hrvati moraju prihvatiti da su manjina.

Slično kao i princ Izetbegović, u Dnevnom listu prije par dana izjavljuje Reuf Bajrović, samo umotano u drugačiji omot. Glavno i osnovno polazište svih problema u BiH su Hrvati i njihovo inzistiranje na rješavanju njihovog statusa, što vodi ka “palestinaciji demokratske građanske većine”, koju pak predstavlja mesija, Superman, Iron man, Thor, Batman, sve u jednoj osobi: Željko Komšić. Mora se ovdje umetnuti mala digresija. Dnevni list kao tiskovina nas sve češće iznenađuje dizanjem letvice novinarskog profesionalizma i objektivnosti. Navikli smo da je tamo novinarima zabranjeno prenositi izjave, pisati, pa i spominjati imena „opasnih” nepoželjnika koji misle drugačije (što sam na svojoj koži osjetio), navikli smo da se stavljaju naslovi koji nemaju nikakve veze sa rečenim u tekstu, navikli smo na grafičke komedije (ili tragedije), ali vjerojatno je ovo prva tiskovina u kojoj intervjue objavljuje pod pesudonimom (I. Marić, M. Osmović i sl.). Gotova digresija.

Kad bi se umjesto „Hrvati” u izjave princa Izetbegovića, Lagumdžije, Bajrovića i sličnih umetnulo „Židovi, crnci, Romi” ili bilo koga drugoga, vjerojatno bi se (s pravom) digla sva moguća javnost na noge. Zamislite da u Americi netko izjavi da su „afroamerikanci, latinoamerikanci ili Židovi” manjina i da moraju to prihvatiti. Međutim, riječ je o BiH i riječ je o Hrvatima. Tu je sve dopušteno.

Nije nitko niti od naših velikodostojnika našao shodnim odgovoriti na rasističke izjave bošnjačkih glasnogovrnika. Jednako kao što su ljetos prešutili ratne pokliče i privatno pisanje povijesti od strane istog princa Izetbegovića, prešutješe i ove njegove izjave. Ne smiju naše vođe odgovarati princu Izetbegoviću jer ne bi bilo „politički korektno”, ipak nam je on politički partner. Međutim, počevši od njih, preko (nepostojećeg) HNS-a, pa do crkvenih oltara nije se izostavilo ovih dana pozivati sve staro i mlado što može migat da se odazove na referendum u matici Republici Hrvatskoj. Onoj istoj matici koja nas smatra neokolonijom (podaci o trgovinskoj razmjeni to potvrđuju), koja u nedjeljno popodne na državnoj tv dovodi one senilne pratre što pljuju po svemu što nosi hrvatski predznak, i onoj matici koja gasi dopisništva te iste hrvatske tv u BiH.

Sjetili su se svi Vukovara, grada simbola koji zaslužuje sav pijetet ovoga svijeta. Ali, ne daj Bože na glas spomenuti da je 18. studenog i obljetnica osnutka Herceg Bosne. Onako kriomice pošalji koga da u hodu baci par vijenaca ispred Kosače i trka. Zaboraviše i naši da je Federacija BiH pravna sljedbenica Herceg Bosne, preuzevši sve odgovornosti i obveze, i zaboraviše da se za tu Herceg Bosnu ginulo. Zanemarivanje te obljetnice vjetar je u jedra onima koji istu spominju isključivo u kontekstu zločina koji su se dogodili u njoj, a djelo su budala koji su time uprljali simbole HVO-a. Na taj način, šutnjom i kukavičlukom naših vođa zločini Armije BiH su zločini pojedinaca, a zločini HVO-a su zločini sustava i strategije. To što je popis iz ove godine potvrdio da je područje koje je bilo pod HVO-om jedino u BiH istinski multietničko, a područje koje je bilo pod Armijom BiH praktično etnički očišćeno bošnjačko to su sasvim nebitne stvari. Eno i pratar reče u Nedjeljom u 2 „Herceg Bosna je nasljednica NDH”. Zar nije onda tim slijedom i Federacija, kao njena pravna sljedbenica?!

Isto tako one nekakve nevladine građanske organizacije ostadoše nijeme na rasističke ispade princa Izetbegovića , dvorske lude Bajrovića i njihovih istomišljenika. Međutim, ne ostadoše nijemi na prava ćukenja po Sarajevu i Mostaru. Sve puno plakata i letaka. K’o kec na desetku im dođe Šimunićevo skandiranje nakon utakmice sa Islandom. Kao da se njih tiče, izražavaju zabrinutost, zgražanje i sve drugo što inače izražavaju, jer ono što Šimunić govori, to misli svaki Hrvat, a posebno onaj zatucani u BiH. Nije bitno što nam država tone, što je prezadužena, što svakim danom sve više i više ljudi ostaje bez posla, ono što je bitno jeste da se za svoj dom se ne može i ne smije biti spreman, ali zato za princa Bakira, Reufa, Zlaju i ostale ne da se treba, nego mora biti spremno. Ta njih je preko 50%. Kakva ljudska i građanska prava, nas je manje i na to moramo šutke pristati. Moramo isto tako pristati da, osim kad treba u rat, na sportske terene i kad treba izvlačiti ekonomske prihode, mi Hrvati u BiH smo nepoželjni balast službene Republike Hrvatske. Jednostavno, šuti i trpi, poput naših vođa, eventualno se prilagodi, isto tako poput naših vođa.

SlavenRaguž/hercegovina.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH donosi veliki zaokret Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor danas započinje raspravu o Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH koja dolazi nakon listopadskih izbora na kojima su brojniji Bošnjaci ponovno Hrvatima nametnuli člana bh. Predsjedništva i u uvjetima kada dio tih stranaka pokušava isključiti ključne hrvatske stranke iz vlasti.

Ova deklaracija prigoda je da se podvuče crta i vrlo principijelno zauzmu stajališta o procesima koji se zbivaju u BiH, čime se narušava slovo i duh mirovnih sporazuma za ovu zemlju, kojih je i RH potpisnica. Deklaracija će u svome suštinskome dijelu navesti opće stvari te u popratnom obrazloženju sadržaja nešto stidljivije pozvati na izmjene Ustava i Izbornog zakona i upozoriti na puzajuće promjene Daytonskog i Washingtonskog sporazuma koje su provođene isključivo na štetu najmalobrojnijih Hrvata, piše Zoran Krešić/VečernjiList BiH.

Mrkva i batina

Za razliku od prvoga prijedloga Deklaracije, druga iščišćenija izostavila je i grijehe, ali i zasluge struktura za stanje sunarodnjaka u BiH. Početna točka ovih odnosa je organiziranje otpora pred nastupajućom agresijom koja se događala s raspadom Jugoslavije. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je zajedno s ministrom Gojkom Šuškom poticao i pomogao političko organiziranje Hrvata u BiH koji su potkraj 1991. godine organizirali tri regionalne zajednice – Posavsku, Srednjobosansku i Hercegovačku, a zatim i Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Hrvatski je predsjednik imao golem utjecaj na rad ovdašnjeg HDZ-a i svih struktura prije, za vrijeme rata, sve do 1998. godine. Unatoč tome što su pregovori o referendumskome pitanju između Hrvata i Bošnjaka u BiH zapeli oko toga hoće li se odmah država definirati kao zajednica triju republika, što na kraju nije prihvaćeno, Hrvati su izašli i presudno utjecali da BiH bude neovisna država.

Ključnu ulogu u tome imale su tri osobe: Franjo Tuđman te dvojica kardinala, sarajevski Vinko Puljić i zagrebački Franjo Kuharić. Službeni Zagreb je za vrijeme rata financijski, materijalno i logistički potpomagao Hrvate u BiH i njihove institucije te modelirao i mnoge odluke. Tuđman je sugerirao vodstvu HB da prihvati sve odreda mirovne sporazume o zaustavljanju rata, ali i, kako to sugerira Haaški sud presudom šestorici dužnosnika HB, i podjelu zemlje te progon Bošnjaka. Tuđman je u dogovoru s Ankarom u Washingtonu naložio gašenje Herceg Bosne, zaustavljanje hrvatsko-bošnjačkog rata i uspostavu FBiH. To je bila jedna od najbolnijih i najtežih odluka za Hrvate u BiH, a cijena toga je bio ulazak hrvatskih postrojba u zapadnu Bosnu, oslobađanje Krajine i RH. Daytonski sporazum i podjela zemlje na dva dijela je pak s hrvatske strane bio zalog za mirnu reintegraciju istočne Slavonije. Odlazak Tuđmana s političke pozornice označio je dolazak vlasti Stipe Mesića i trećesiječanjske koalicije koje su očito hrvatsko pitanje pristale prekrižiti zajedno s krajnje nesklonom međunarodnom administracijom. U tom su vremenu u BiH izmijenjeni izborni propisi, očito uz prešutni blagoslov Zagreba, a nakon toga se izbacilo legitimne predstavnike Hrvata u vlasti. Ustavne promjene koje su uslijedile 2002., a nametnula ih je međunarodna uprava, ne bi imale nikakve šanse biti provedene da u Zagrebu nije bila ista garnitura ljudi. Uz odobrenje Zagreba uništen je i sustav hrvatskog javnog informiranja, doslovno odobren upad u Hercegovačku banku…

Haaška šestorka

Povratak HDZ-a na vlast 2003. samo je na simboličkoj ravni popravio poziciju Hrvata u BiH, a u određenim dijelovima i otežao. Zagreb je imao ambiciju preuzeti nadzor nad najvećom hrvatskom strankom u BiH, a najveći grijeh bilo je potpuno ignoriranje procesa hercegbosanskoj šestorki u Haagu. Dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i Vlade te Kolinde Grabar-Kitarović na Pantovčak iz temelja je promijenio odnos. Rezultat toga je i donošenje Deklaracije, čiji je cilj pokazati da i Hrvati u BiH, kao Srbi iz Moskve ili Bošnjaci iz Ankare, imaju zaštitnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Poruka biskupa u BiH: Nije pravedno ni čovječno da jedan narod bira političke predstavnike drugome

Objavljeno

na

Objavio

Komisija Justitia et pax Biskupske konferencije BiH najsnažnije je do sada uputila kritike međunarodnoj upravi i domaćim političarima upozoravajući kako se u ovoj zemlji teško krše ljudska i narodna prava, od prava na život i rad, do povratka, ali i političkih prava, te je pri tome pozvao vjernike i sve ljude da ne gube nadu u pokušaju da se promijeni nepravda satkana u Daytonskom sporazumu koji, po njoj, nije donio trajni mir, piše VečernjiList BiH

U posebnom tekstu koji se napisan u povodu Dana ljudskih prava i koji potpisuje banjolučki biskup Franjo Komarica posebno poglavlje odnosi se na posljednje izbore u BiH te nepodijeljenu ocjenu Hrvata kako je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana bh. Predsjedništva voljom bošnjačkih birača.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari