Pratite nas

Hrvatska

Za referendum ipak nedostaje 100 000 potpisa

Objavljeno

na

“Težište je 10 posto birača u Republici Hrvatskoj, stoga se ne uračunavaju u tih 10 posto oni birači, državljani Hrvatske, koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj”, rekao je tada Vladimir Šeks (HDZ).

Nakon što je udruga “U ime obitelji” objavila da je, po podatcima s obrađenih 75 posto lokacija, prikupila više od 350 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog zakonodavstva, ponovno se otvorilo pitanje koliko je zapravo potpisa potrebno za raspisivanje narodnog referenduma – oko 370 ili 450 tisuća. U udruzi su uvjereni da će, kad prebroje sve prikupljene potpise, imati dovoljno za referendum, odnosno da im trebaju potpisi 10 posto upisanih u popis birača.

baukMinistar prave Arsen Bauk podsjeća, međutim, kako u Ustavu stoji da će se referendum raspisati ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Hrvatskoj, a birači su svi punoljetni hrvatski državljani.

“Prema stajalištu saborskog Odbora za Ustav, dok mu je na čelu bio Vladimir Šeks, i Ustavnog suda, potrebno je oko 450 tisuća potpisa, budući da se računa i dijaspora. Ako bude prijepora oko broja potrebnih potpisa, razriješit će ih Ustavni sud”, kaže Bauk. Odbor za Ustav i Ustavni sud su, naime, 2010. protumačili da nešto više od 717 tisuća potpisa prikupljenih za raspisivanje referenduma o Zakonu o radu čini gotovo 16 posto ukupnog broja birača, što bi značilo da je birača tada bilo gotovo 4,5 milijuna.

U međuvremenu su, međutim, promijenjeni propisi o popisima birača, u koje ulaze hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj s važećim osobnim iskaznicama, dok je za birače u inozemstvu uvedena obveza prethodnog registriranja, najkasnije 10 dana prije izbora ili referenduma.

Popis birača dio je registra birača, koji se sastoji od evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj i hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Kad je udruga “U ime obitelji” lani objavila da je prikupila 380 tisuća potpisa za referendum o ustavnoj definiciji braka, također su se pojavila različita tumačenja potrebnog broja potpisa. Oporbeni HDZ tada je tumačio da je za raspisivanje referenduma dovoljno 10 posto od broja birača upisanih u Hrvatskoj, bez dijaspore. “Težište je 10 posto birača u Republici Hrvatskoj, stoga se ne uračunavaju u tih 10 posto oni birači, državljani Hrvatske, koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj”, rekao je tada Vladimir Šeks (HDZ).

Njegov stranački kolega Davorin Mlakar za prijepore oko broja potrebnih potpisa proziva ministra Bauka. “Za raspisivanje referenduma potrebno je 10 posto od ukupnog broja upisanih birača, a koliko je to, ne znam, nemam evidenciju kod sebe, no vidljivo je da to ne zna ni ministar”, rekao je Mlakar Hini.

Uvjeren je da prijepori oko broja birača potvrđuju da je Vlada “napravila rusvaj u popisu birača, koji je umanjen za sve koji su nasilno izbrisani, sve u inozemstvu i sve kojima je istekla osobna iskaznica”. Bauk, međutim, krivnju za rasprave oko broja potrebnih potpisa prebacuje na HDZ. “Oni koji blokiraju izmjene Ustava kojima bi se točno utvrdilo da je za referendum potrebno 200 000 potpisa sami doprinose da se javljaju ovakve rasprave, a među njima je i gospođa Željka Markić, zbog svog odnosa prema pojedinim saborskim klubovima i zastupnicima”, izjavio je Bauk.

Zagreb, 07.07.2014 - Odbor za Ustav, Poslovnik i politicki sustav Hrvatskog sabora“Prema dosad prikupljenim, ali još uvijek nepotpunim podacima s otprilike 75% mjesta izjašnjavanja, referendum je zatražilo više od 350.000 birača, a točni ukupni broj znat će se nakon što se obrade svi podaci”, priopćili su iz “U ime obitelji”.
Ministar prava Arsen Bauk podsjeća, međutim, kako u Ustavu stoji da će se referendum raspisati ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Hrvatskoj, a birači su svi punoljetni hrvatski državljani.”Prema stajalištu saborskog Odbora za Ustav, dok mu je na čelu bio Vladimir Šeks, i Ustavnog suda, potrebno je oko 450 tisuća potpisa, budući da se računa i dijaspora. Ako bude prijepora oko broja potrebnih potpisa, razriješit će ih Ustavni sud”, kaže Bauk.
Udruga Željke Markić tvrdi da će za nekoliko dana imati potpune informacije o broju potpisa. Toliko će im, kako kažu, trebati da prikupe i prebroje sve potpisne knjižice iz najudaljenijih mjesta.
“U cilju maksimalnog smanjivanja troškova referenduma, Inicijativa će potpise predati Saboru čim prikupi sve potpisne knjižice i zatražit će od Sabora žurni postupak provjere potpisa kako bi se referendum mogao održati u isto vrijeme s predsjedničkim izborima”, tvrdi “U ime obitelji”.
Prošli tjedan izjavila da nema dovoljno potpisa
Podsjetimo, početkom prošlog tjedna Markić je izašla pred novinare kako bi se potužila da strahuju kako neće uspjeti skupiti dovoljno potpisa. Rekla je da su u tjedan dana skupili oko pola potrebnih potpisa, ali “zbog napada na volontere i pritisaka raznih političkih kasti” neće u zadanom roku od dva tjedna uspjeti skupiti sve potpise.
Tom prilikom je Markić je pozvala sve one koji je podržavaju da joj pomognu i daju joj potpise. Već tri dana kasnije, u petak, Markić je ponovo izašla pred novinare i objavila da je prikupljeno oko dvije trećine potrebnih potpisa. Požalila se i da su lokalni političari, najčešće članovi HDZ-a i SDP-a, zastrašivali ljude kako ne bi volontirali ili potpisivali referendumsku inicijativu.
Što traži Željka Markić
 Markićkina udruga kampanju za referendum lansirala je pod sloganom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. No, promjene koje “U ime obitelji” referendumom želi unijeti u izborni sustav ne odnose se samo na preferencijalno biranje.
Osim preferencijalnog glasanja (pri čemu bi na stranačkoj listi automatski najbolje kotirao zastupnik s najviše glasova, bez ikakvog izbornog praga), “U ime obitelji” traži i da se izborni prag smanji s pet na tri posto.
Također, “U ime obitelji” na referendumu traži izglasavanje novog Zakona o izbornim jedinicama, kako bi se redefinirale granice izbornih jedinica, te kako bi se u svakoj jedinici biralo 20 ili više zastupnika. Ukoliko taj Zakon ne bi bio izglasan do narednih parlamentarnih izbora, cijela bi se Hrvatska automatski tretirala kao samo jedna izborna jedinica, a izborni bi prag pao na dva posto.
Na referendumu će se tražiti i uvođenje glasanja dopisnim i elektroničkim putem, a vanparlamentarne stranke bi kao preduvjet za kandidaturu morale skupiti 3000 potpisa. Također, ako referendum udruge “U ime obitelji” prođe, na izborima će biti zabranjene koalicijske liste, odnosno svaka će stranka na izbore morati izaći samostalno.
Razlaz s HDZ-om
Upravo ovaj zadnji zahtjev, zabrana predizbornih koalicija, glavni je razlog zbog kojeg se Markić razišla s dojučerašnjim partnerima iz HDZ-a. Stranka Tomislava Karamarka podržavala je prvi referendum kojeg je Markić organizirala, ali ovoga puta su se odlučili distancirati od “U ime obitelji”.
Štoviše, patrijarh HDZ-a Vladimir Šeks je Želju Markić u razgovoru za Hrvatski radio otvoreno napao. “Ona se osjeća iznevjerenom, ne znam zašto. HDZ se s njom nije vjenčao. HDZ joj ni u bračnom i u izvanbračnom političkom partnerstvu nije obećao da će je podupirati. Nismo mi njeni politički vazali da je trebamo slijediti”, rekao je Šeks.
Karamarko podržao “svjetonazore”, ali se protivi “iskoraku u politikantstvo”Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko večeras je u Sisku na pitanje o referendumu o promjeni izbornog sustava Građanske inicijative “U ime obitelji”, ocijenio je da je riječ o “iskoraku u politikantstvo”.”Onaj prvi referendum je bio svjetonazorski i apsolutno smo ga podržavali jer s gospodom iz Inicijative za obitelj pripadamo istom ideološkom tkivu. Međutim, iskorak u politikantstvo na jedan nezgrapan način izmjenom članka 73. sve se zamaskiralo jednom estradnom formulom i parolom o slobodi i demokraciji uz preferencijalno glasovanje”, rekao je.

Istaknuo je da HDZ nije protiv preferencijalnog glasovanja, ali po prijedlogu te inicijative, dodao je, ne mijenja se status Hrvata izvan domovine u biračkom postupku.

“Mi nismo protiv njega, a građani su već dva puta preferencijalno glasovali na europskim izborima, ali taj paket je smiješan, to je jedna podvala. Fasciniran sam tom razinom manipulacije s onim što se nudi u tom paketu, ali ne nudi se ono što mi podržavamo. Ne mijenja se članak 45. koji i dalje obespravljuje Hrvate izvan domovine u biračkom postupku i mi definitivno ne možemo na to pristati. Ako se sakupe ti potpisi, očito će trebati hrvatskoj javnosti objasniti u čemu je poanta i u čemu je poanta u njihovom prijedlogu. Mi ćemo uskoro objaviti svoj prijedlog izmjena biračkog zakona, koji je sveobuhvatan”, rekao je Karamarko.

“Bez obzira na način izbora, mi ćemo pobjeđivati kao i zadnje tri godine. Mi ćemo izmijeniti članak 45. koji se tiče Hrvata izvan domovine”, poručio je predsjednik HDZ-a.

(Hina/Index.hr/dnevno.hr)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ante Gugo: Pod svjetlom slobode zaliven ponosom proklijao je na obali Dunava novi život

Objavljeno

na

Objavio

Dva događaja ponukala su me da napišem ovaj tekst. Prvi je Facebook status jedne prijateljice u kojem je zamolila da u dvije tri riječi kažemo prve asocijacije na spomen Vukovara.

Bez puno razmišljanja napisao sam – smrt i bol. Možda mi je to bila prva asocijacija i zato što sam pisao samo dan prije obljetnice okupacije grada heroja, možda i stoga što sam prije dva dana bio u Rijeci na 11. danima Vukovara u Rijeci i slušao priče vukovarskih branitelja dok su gimnazijalcima na Sušaku pričali što su sve prošli i doživjeli, a možda i zato što je vukovarska tragedija postala dio kolektivnog sjećanja hrvatskog naroda.

Razmišljao sam o tome i kad sam napisao svoj komentar ispod prijateljičine objave, kad mi je kao poruka mobitelom stigla fotografija letka ispisanog ćiriličnim pismom kojim se poziva na „Koncert narodnih igara i pesama“ u Bršadinu i to 19. studenog, dan nakon obljetnice pada Vukovara, na dan kad su zarobljenici i ranjenici odvezeni na masovna stratišta i likvidirani, na dan kad još tugujemo, sjećamo se i suosjećamo s onima koji su izgubili svoje bližnje. Za trenutak sam se zapitao kakav čovjek može to napraviti, a onda sam shvatio da ne može. Čovjek to ne može napraviti isto kao što ljudi nisu mogli onako razarati Vukovar i ubijati njegove stanovnike.

Razarali su grad dugo i brutalno. Na kraju su zauzeli prostor bez kuća i ulica. Ubijali su ljude bez milosti. One koje nisu ubili nisu poštedjeli zato da bi im udijelili milost. Poštedjeli su ih zato da bi ih odveli u logore u kojima su ih mučili i iživljavali se nad njima na najgore moguće načine. Nisu to bili ljudi. Te zvijeri čak nisu bili ni plemeniti predatori. Bila su to bića s dna evolucijskog lanca, lešinari i hijene, bez imalo časti. Razarali su grad i ubijali su ljude, ali ga nisu razorili i nisu pobili Vukovarce.

Odvozili su ih kamionima na stratišta, pucali su u bespomoćne i zarobljene i kosti im zatrpali hladom i vlažnom slavonskom zemljom nad kojom se tih dana vukla gusta magla. Oluja je rastjerala i tu maglu iznad grobova hrabrih Vukovaraca. Pod svjetlom slobode zaliven ponosom proklijao je na obali Dunava novi život, prkosan i postojan.

Svojim „Koncertom narodnih igara i pesama“ pokušavaju pljunuti na grobove naših junaka, ali ne mogu. Oni nas mogu ugristi, kao što zvijer potajice ugrize podvijena repa, ali svi naši ožiljci od njihovih ranijih ugriza toliko su tvrdi na našoj koži da će baš na njima slomiti zube. Njihova je kazna baš to što jesu, jadnici bez časti i ponosa. Njihova je kazna što svakog jutra, kad pogledaju je li se pojavilo sunce na obzoru moraju pogledati vukovarski vodotoranj na kojem naše se barjak vije. Njihova je bol to što svaki put kad pogledaju prema Srbiji, zemlji koju su sanjali onako velikom kakva nikad neće biti, što im pogled do tamo zaklanja taj naš barjak rođen na stratištima naših junaka. Zato nek im bude. Neka uživaju u vlastitoj patnji ako ih to veseli, piše Ante Gugo/vecernji.hr

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica odala počast žrtvama Škabrnje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović odala je počast stradalim braniteljima i civilima Škabrnje polaganjem vijenaca kod Spomenika masovne grobnice poginulim hrvatskim braniteljima i civilima te ispred Križa poginulim hrvatskim braniteljima na Groblju sv. Luke u Škabrnji.

‘Ovo su teški dani, ali i dani ponosa. Ovih dana 1991. godine zaustavljena je agresija, unatoč padu Škabrnje i Vukovara Hrvatska se uspjela obraniti’, kazala je predsjednica u Škabrnji. ‘Koliko god je tužno kad odajete pijetet žrtvama, ne možete ne biti ponosni kad vidite da ovdje danas život cvjeta’, dodala je.

Podsjetimo, nakon topničkog napada 17. studenog 1991. JNA i srpske paravojne postrojbe ušle su u Škabrnju te uništile kuće, gospodarske objekte, crkvu. Žene, djeca i starci ubijani su dok su izlazili iz skloništa. Prvi dan srpske okupacije ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije pa do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao.

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić: Nikome se ne sudi za Škabrnju

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari