Pratite nas

BiH

Za strijeljanje Hrvata u mjestu Bikoši nitko nije odgovarao

Objavljeno

na

Pokop posmrtnih ostataka 16 identificiranih osoba hrvatske nacionalnosti, koje su mudžahedini i pripadnici Armije BiH ubili 1993. godine u mjestu Bikoši, općina Travnik, bit će obavljen u subotu, 8. lipnja na groblju Prahulje u blizini Travnika, najavljeno je jučer na konferenciji za novinare.

Među žrtvama je i suprug Ljube Volić, koja kaže kako svaka godišnjica obitelji vraća u prošlost i podsjeća na događaje u kojima su izgubili najmilije. “To je za nas najteži dan i vraća nas u prošlost kada smo bili zarobljeni i odvezeni u logor u Mehuriću, dok su naše najmilije, njih 37, izdvojili na strijeljanje… Žao nam je što se malo govori o tome što se događalo u selu Bikoši 1993. godine, ali barem smo dočekali da pokopamo naše najmilije”, kazala je.

Član Odbora za ukop strijeljanih Hrvata u Bikošima 1993. godine Nenad Pušelja, koji je izgubio brata, upozorio je da do danas nisu pronađene sve žrtve, odnosno da su i posmrtni ostaci identificiranih osoba nekompletni.

“Molim sve koji imaju savjesti da nam kažu gdje se nalaze kosti ovih ljudi. Netko zna i molimo da nam kaže gdje se nalaze kako bismo ih mogli objediniti”, naglasio je on. Predsjednik Odbora za ukop strijeljanih Hrvata u Bikošima Nikola Lovrinović kazao je da, unatoč vođenim procesima koji su obuhvatili i ratna događanja na području općine Travnik, nisu procesuirani izravni nalogodavci i izvršitelji zločina u mjestu Bikoši.

“Ja sam 2016. godine postavio pitanje, a iz Tužiteljstva BiH dobio odgovor da su četiri predmeta otvorena za događanja u selima Čukle, Miletići i Bikoši i da oni i dalje vode istragu. Nešto je rađeno po tom pitanju i u Haagu, međutim, koliko ja znam, konkretno za strijeljanje pripadnika HVO-a u Bikošima nitko od pripadnika Armije BiH nije odgovarao”, kazao je Lovrinović.

(Fena)

 

10 činjenica o zločinu nad strijeljanim Hrvatima na Bikošima

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Migranti iz Bihaća premještaju se u Vučjak

Objavljeno

na

Objavio

Vlasti Unsko-sanske županije počele su premještati migrante iz središta Bihaća na lokaciju Vučjak, nedaleko od granice s Hrvatskom. 

Migranti su se pokušali su vratiti, ali policija više ne dopušta povratak u centar Bihaća i nastavlja potragu za ostalima. Nekoliko objekata u kojima su bili migranti zapečaćeno je, javljaju lokalni portali.

– Mi smo posljednjih deset dana doslovno pregaženi ovdje. U Bihaću su više od 20 posto od ukupne populacije migranti, rekao je gradonačelnik Šuhret Fazlić. Dodao je kako je taj grad prepušten sam sebi u borbi s migrantima.

Misija UN-a u BiH usprotivila se uspostavi migrantskog centra na Vučjaku. Tome su se usprotivili i Hrvati iz naselja Zavalja, Skočaja, Vedrog Polja i Žegara, te su u pismu zatražili i potporu Hrvatskog sabora.

Stanovnici Bihaća za nedjelju su najavili održavanje prosvjeda u središtu grada zbog migrantske krize. Po procjenama vlasti na području Unsko-sanske županije nalazi se oko 8.000 migranata.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Matthew Palmer: Sankcije Dodiku ostaju, Rusija podriva približavanje EU-u i NATO-u

Objavljeno

na

Objavio

Sankcije američke administracije predsjedatelju Predsjedništva BiH i srpskom čelniku Miloradu Dodiku ostat će na snazi sve dok ne promijeni odnos prema državi kojoj je na čelu, izjavio je u subotu zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a Matthew Palmer ističući kako je cilj Washingtona članstvo BiH i zemalja regije u EU-u i NATO-u, što Rusija želi blokirati.

Palmer, koji će sljedećeg tjedna sudjelovati na zasjedanju Vijeća za provedbu mira (PIC) koje nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, u subotu je u Banjoj Luci započeo višednevni posjet BiH, te je nakon susreta s vodećim dužnosnicima Republike Srpske dao i intervju novinskim agencijama u zemlji.

Upitan o Dodikovu očekivanju da će biti skinut s američke crne liste, Palmer je ustvrdio kako on, kao niti njegov bliski suradnik Nikola Špirić nisu ništa učinili kako bi američka vlada promijenila tu odluku.

“Milorad Dodik i Nikola Špirić su pod sankcijama SAD i to je rezultat njihovih odluka, stavova i aktivnosti koje su provodili i javno govorili. Prije nego što dođe do promjene u položaju u kojem su oni sada, treba postojati dokaz promjene do koje je došlo i nama bi bilo drago da se to i dogodi”, rekao je Palmer.

Dodik je pod sankcijama od siječnja 2017. odlukom ministarstva financija SAD-a. Zamrznuta mu je imovina u SAD, zabranjena putovanja u tu zemlju, a američkim državljanima zabranjeno je s njim poslovati. Tu odluku donesenu zbog procjene kako Dodik ometa provedbu Daytonskog sporazuma i svojim prijetnjama referendumom o odcjepljenju Republike Srpske od BiH ugrožava mir i stabilnost, dok se Špirić, bivši predsjedatelj Vijeća ministara BiH, našao na crnoj američkoj listi zbog navodnih financijskih zloporaba.

Palmer je u razgovoru za medije u BiH pozvao vlasti BiH da predaju Godišnji nacionalni program (ANP) kako bi se aktivirao Akcijski plan za članstvo (MAP) s NATO-om. Daljem napredovanju prema NATO-u protivi se srpska strana u BiH. Palmer je istaknuo kako SAD i Rusija imaju različite ciljeve na jugoistoku Europe i u BiH.

“Temelj američke politike za zapadni Balkan jeste potpora europskim i euroatlantskim integracijama. To znači članstvo EU za sve zemlje zapadnog Balkana i članstvo u NATO-u za sve zemlje koje žele biti članice tog saveza. Rusi imaju puno drugačiji cilj na Balkanu. Oni žele vidjeti regiju koja je podijeljena i u kojoj postoji visokog stupanj napetosti i podjela“, istaknuo je američki diplomat.

Optužio je Rusiju da stoji iza pokušaja državnog udara u Crnoj Gori u listopadu 2016., te da je pokušala minirati dogovor između Makedonije i Grčke o imenu kojim je otvoren put sada Sjevernoj Makedoniji prema EU-u i NATO-u.

Upitan o budućnosti Daytonskog sporazuma za BiH Palmer je istaknuo kako mora doći do njegove reforme kako bi zemlja napredovala prema EU.

“Mislim da se svi slažu kako će morati doći do reformi, koje su potrebne kako bi BiH bila učinkovitija i ispunila standarde za članstvo u EU. Mi taj proces podržavamo“, naveo je Palmer.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari