Pratite nas

Iz Svijeta

Za sve one čiji su dani i ljeta bolnice, izdržite.

Objavljeno

na

Ni ne slutiš koliko je lijepa. S tom ljepotom koja nema ništa s uvriježenim pojmovima današnje, turbomoderne konzumerističke ljepote Njezino ljeto nisu fotografije u kupaćem na raspojasanim destinacijama, nego bolnica.

zz_999552

Ni sise na izvolte u području zvanom dekolte, nego braunile u modro izbodenim rukama. A ima taj osmijeh, čovječe, što ti zavrti os na kojoj stojiš i postojiš. Svaki put kad je ugledaš. Pa se postidiš svih gluposti zbog kojih se inače sekiraš. Ponize ih njezine oči, oči što su u zadnjih deset godina predeverale najteže operacije koje možeš zamisliti.

Ni ne slutiš koliko je lijepa u toj svojoj hrabrosti. Slušam je dok priča, tu na mom kauču, i niz grlo silaze knedle sporo kao sanjke niz heravo uznapadali snijeg. Reći će nasmijana da je teško imati ljubavnu vezu, kad imaš tako jake veze s bolnicom. I da frajeri pobjegnu glavom bez obzira. Kad umjesto kakve fensi torbice pod rukom nosi bunt medicinske dokumentacije i nalaza. Normala. Jer grozomorna mahala će se za čas potruditi da istetovira nevidljivi žig veze s bolesnom osobom na njihova vrata. Rijetki su frajeri koji danas imaju leđa da ponesu i podnesu teret tračerskog komšiluka, babe, tetke, strine i turbomodernog, konzumerističkog svijeta. Da svojom snagom i ljubavi presade snagu u to krhko biće na bolničkom krevetu. Ma koliko nabildani bili. Nekakvo krivo vrijeme došlo.

A ni ne slutiš koliko je lijepa. Dok plaćaš tko zna koju votku pijanoj maloljetnici u najkraćem minjaku, ni ne slutiš kakav ima osmijeh, od kojeg bi ti mogla zavrtjeti os na kojoj stojiš i postojiš za čas. Mogla bi. Kad bi imao muda i kad se ne bi plašio ruke izbodene braunilama. Ruke koja samo čezne neku drugu ruku. Da joj trešnje ubere.

U ovoj slici ne vidiš da ipak postoji takav frajer. Koji fotografira. Stoji otraga, u sjeni, ali uvijek blizu. Njezin brat, njezin najbliži anđeo, onaj koji je uvijek uz njezin krevet. Po svim bolnicama, u svim gradovima. Povezanost je to koja ti oči zastakli od kiše u trenu. Dobro znam da će on, nekad i negdje, biti muškarac za kojeg će ljubav biti ono sve od života. Čak i najgore. Čak i bolnica. Jer je naučio. Jer je odgojen da ne pobjegne. Jer ga ne plaše ljudi po bolničkim hodnicima. Naučio je da od njih može naučiti. Što je prava hrabrost i što volja za preživljavanjem s osmijehom.

Za sve one čiji su dani i ljeta bolnice, izdržite. Najljepši ste na svijetu u tim pidžamama, dok vas ne điraju napucani BMW-i nego stalci za infuziju. Doći će jednom netko, netko tko će ostati.

Martina Mlinarević Sopta

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

CIA: Saudijski prijestolonasljednik je naručio Khashoggijevo ubojstvo

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

CIA je zaključila da je saudijski prijestolonasljednik naručio ubojstvo novinara Jamala Khashoggija u Istanbulu prošlog mjeseca, piše u petak Washington Post, pozivajući se na anonimne izvore upoznate s istragom.

Ta je informacija, objavljena u Washington Postu s kojim je redovito surađivao novinar, kritičar Rijada, u suprotnosti s nedavnim tvrdnjama saudijske monarhije da Mohammed bin Salman, poznat kao MbS, nema nikakve veze s ubojstvom.

Američka obavještajna agencija na upit agencija France Presse nije htjela ništa komentirati.

Da bi došla do tih informacija, dodaje Washington Post, CIA je istražila nekoliko obavještajnih izvora, napose telefonski razgovor brata moćnog prijestolonasljednika, koji je i saudijski veleposlanik u Sjedinjenim Državama i Jamala Khashoggija.

Dnevni list piše da je Halid bin Salman preporučio Khashoggiju da ode u saudijski konzulat u Istanbulu, uvjeravajući ga da mu se ništa neće dogoditi.

List dodaje da ga je nazvao na zahtjev svog brata, navodeći da nije jasno je Halid bin Salman znao da će Khashoggija ubiti.

Halid bin Salman je odmah putem Twittera reagirao na te optužbe, odlučno odbijajući navode Washington Posta.

“To je teška optužba koja se ne smije skrivati iza anonimnih izvora”, upozorio je, poprativši svoju objavu priopćenjem koje je, kaže, poslao listu.

“Princ Halid ni u jednom trenutku nije ni o čemu razgovarao s Jamalom u vezi s njegovim putovanjem u Tursku”, napisao je.

New York Times pak piše da su američki čelnici upozorili da američka i turska obavještajna agencija nemaju čvrst dokaz koji bi moćnog prijestolonasljednika povezivao s ubojstvom novinara.

No, piše newyorški list pozivajući se na dužnosnike, CIA ocjenjuje da je utjecaj MbS-a toliki da se ubojstvo ne bi dogodilo bez njegova odobrenja.

Jamal Khashoggi je ubijen 2. listopada u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Saudijska Arabija je više puta mijenjala službenu inačicu o tome što se dogodilo Khashoggiju nakon ulaska u konzulat.

Washington, dugogodišnji saveznik Rijada, u četvrtak je uveo sankcije 17 saudijskih čelnika zbog “odgovornosti i pomaganja” u ubojstvu.

(Hina)

Erdogan: Naredba za ubojstvo Khashoggija došla je ‘s vrha saudijske vlasti’

 

 

Trump: Netko je stvarno zabrljao. Saudijci su inscenirali najgore zataškavanje ikad

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Merkel u Chemnitzu branila migrantsku politiku

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u petak u dugo najavljivani posjet Chemnitzu, gradu u kojem su u kolovozu izbili veliki neredi i napadi na migranti nakon što su za ubojstvo lokalnog stanovnika privedena dvojica azilanata, gdje je pritisnuta pitanjima, morala braniti svoju politiku prihvata golemog broja migranata 2015.

Taj grad u Saskoj bio je poprište protuimigrantskih manifestacija i “lova” na strance nakon što su Daniela H., lokalnog stanovnika kubanskog podrijetla, izbola dvojica muškaraca. Za njegovo ubojstvo se sumnjiče azilanti iz Sirije i Iraka.

Merkel je u Chemnitzu sudjelovala u raspravi s oko 130 čitatelja lokalnog lista Freie Press i odgovarala na pitanja o stanju u zemlji, tvrdeći da je vlada svjesna problema i da želi čuti što ljude brine.

I sama podrijetlom iz nekadašnje Istočne Njemačke, kancelarka je na tvrdnje prisutnih da se osjećaju kao “građani drugog reda” kazala da budu ponosni na svoju pripadnost, da razumije njihovu zabrinutost zbog gospodarske situacije, ali da “nasilje nije odgovor”.

Pritisnuta pitanjima o odluci da 2015. otvori vrata za više od milijun bliskoistočnih migranata, među kojima i sirijskih i iračkih, kazala je da “greška” nije bila pomoći migrantima, već to da se na vrijeme nije obraćala pažnja na zemlje i regije od kuda migranti dolaze.

Također je branila Međunarodni pakt UN-a o migracijama koji bi se trebao usvojiti krajem godine. Obećala je da taj sporazum neće dovesti u pitanje “suverenost” država o tom pitanju.

“Svatko ima pravo donositi svoje vlastite zakone, bez obzira na budući pakt”, poručila je Merkel.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari