Pratite nas

Iz Svijeta

Za sve one koji još uvijek lažu sami sebe po pitanju prehrane mesom.

Objavljeno

na

Ovaj članak je namijenjen za pravilno educiranje dobronamjernih, svjesnih i samokritičnih osoba koje su spremne priznati same sebi da ipak nisu u potpunosti u pravu. Da stvari nisu uvijek onakve kakvim ih mi priželjkujemo, kako bi mi to najviše voljeli. Ovaj tekst govori i ukazuje na  neupitnu štetnost svih vidova životinjskih namirnica bez obzira od koje su životinje. Mnogi ljudi tješe svoju nečistu savjest, uvjeravajući sami sebe, a zatim i svoju okolinu da određene vrste mesa nisu toliko štetne za nas same. Svi se uglavnom  slažu da je svinjsko meso štetno. Ono je katastrofalno pogubno i najštetnija vrsta mesa za naše zdravlje. Ostale vrste mesa nisu nikako zdrave za ljudski organizam, one su samo manje štetne od svinjskog mesa. Konzumiranje namirnica životinjskog podrijetla nije primjereno ljudskom organizmu, nemate nikakve koristi od njih i uzročnik su dugoročnih katastrofalnih posljedica po vaše zdravlje.

zivotinje

[dropcap]D[/dropcap]a bi se čovjek kvalitetno informirao o tome što je najbolje za njegovo zdravlje, vrlo važan segment u tome je i detaljnije upoznavanje sa sadržajem i efektima nezdrave prehrane. Nezdravom se bez dileme smatra prehrana životinjskog podrijetla kao i svaka umjetna, odnosno rafinirana namirnica. U to spadaju, između ostalog, sve vrste mesa, uključujući piletinu i ribu, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, slatkiši, hrana bogata rafiniranim uljem, šećerom, solju, zaslađivačima, raznim aditivima, konzervirana.

Postoje ljudi koji jedu isključivo ovu hranu ili im je to veći dio prehrane. Vrlo često, pod utjecajem propagande, nesvjesnih doktora ili neinformiranosti, ljudi kažu da u mesu, mliječnim proizvodima i drugoj prehrani životinjskog porijekla ima hranljivih sastojaka bez kojih organizam ne može funkcionirati ili bez koji se mogu javiti zdravstveni problemi.

U prehrani životinjskog podrijetla ne postoji ništa što nema u biljnoj prehrani, a da je čovjeku neophodno i da se ne može nadoknaditi. Redovno konzumiranje životinjskih i umjetnih, neprirodnih namirnica dokazano izaziva bolesti. Razlozi za to su koncentracija otrova i štetnih kemikalija, zatim velika količina zasićenih masnih kiselina, kolesterola, višak proteina, adrenalina, raznih hormona, virusa, aditiva, teških metala.

“Kad jedemo nešto što za nas nije dobro, odnosno što nije u skladu s našom potrebom za hranom i uravnoteženim uzimanjem hrane, mi patimo. Bolovi i grčevi nas opominju, a s vremenom postaju bolestima i na kraju brojnim kroničnim oboljenjima koja su zahvatila veći dio čovječanstva. Često se posljedice ne pojavljuju odmah, zahvaljujući enormnoj snazi našeg tijela. To može trajati danima, mjesecima i godinama, sve dok se ne utvrdi ozbiljno oboljenje”, napisao je dr Norman Walker, autor više knjiga o zdravlju koji je umro u 117 godini.

ZASTO JE MESO ŠTETNO?

Mnogi od nas su odrasli sa idejom da meso ili mlijeko izgrađuje te jača tijelo, i da su neophodni za život. To je samo mit. U pitanju je navika i ništa drugo. Meso je najštetnija namirnica koju ljudi jedu.

Jedan od najpoznatijih medicinskih stručnjaka u Americi, doktorica Lorraine Dey, predlaže eksperiment svima koji vole jesti meso: “Uzmite jedan hamburger ili šniclu i stavite na kuhinjsku radnu površinu. Ostavite je tamo tri dana, ali grijanje pri tom stavite na 37 stupnjeva. Pomirišite to poslije tri dana”. Dr. Dey kaže da će to biti užasan miris. “E to se događa i u vašem tijelu. Oko tri dana je potrebno da meso prođe kroz vaša dugačka crijeva, a temperatura tijela je blizu 37 stupnjeva, tako da meso truli, a mi te toksične proizvode truljenja unosimo u svoj krvotok, a on ga raznosi svuda po tijelu”.

Zaista se nakon konzumiranja mesa u debelom crijevu stvaraju toksične materije, koje se potom sporo izbacuju jer su ljudska crijeva dugačka, a ishrana životinjskog porijekla ne sadrži vlakna koja su neophodna za redovno oslobađanje od otrova (stolica).
Životinjske masnoće iz svih vrsta mesa koje zovemo zasićene se razlikuju od biljnih jer su na temperaturi tijela čvrste, dok su biljne masti tečne. Tako čvrste masnoće povećavaju kolesterol u krvi, lijepe se za zidove krvnih žila stvarajući, između ostalog, aterosklerozu čije posljedice mogu biti infarkt, moždani udar, angina pektoris. Takve masnoće se lijepe i za sama crijeva tako da crijeva više nisu tako mobilna, što je predvorje za bolesti.

PROTEINI IZ MESA JEDAN OD UZROKA RAKA

Meso je veliki izvor proteina i mnogi ga konzumiraju upravo iz tog razloga. Kada se redovno konzumiraju meso i ostale namirnice životinjskog porijekla, višak proteina se ne može uskladištiti i iskoristi u tijelu, pa jetra mora razgrađivati.

U pitanju su proteini koji na duže staze izazivaju veću štetu nego korist. U čuvenom “Kineskom istraživanju” utvrđeno je da su životinjski proteini uzrok nastajanja i razvoja raka. I brojna druga istraživanja pokazuju da je meso uzročnik raka (za detaljnije informacije pogledati knjigu Moć ishrane i studiju:Rak: uzroci i liječenje).

Meso sadrži mnoge otrove poput benzopirena, mikroorganizme, viruse, prione, hormone, pesticide, razne štetne kemikalije. Životinja u momentu kl

anja doživljava stres i adrenalin koji se tom prilikom stvara uslijed straha ostaje u mesu. Zato su ljudi koji jedu meso, po pravilu, nervozniji, agresivniji, bolesniji. Životinjama, a posebno u inozemstvu, se daju antibiotici i razni “stimulansi”, pa kad se jede meso, a tu spada i bijelo, sve se to unosi u tijelo. Da ne govorimo o problemu kravljeg ludila. Također, životinje se hrane stočnim koštanim brašnom što je otpad od drugih mrtvih životinja koji bi po pravilu trebalo uništavati, a ovako se koristi i služi kao hrana.

“Ljudi su prisilili stoku da se hrani uginulim životinjama. A onda mi jedemo ta ista goveda, te lešinare. Goveda su postala tvornice za preradu crkotina i leševa. Tako smo dobili meso koje samo izgleda kao meso, ali nije meso. To meso je mješa

vina truleži iz svakojakih lešina i crkotina, antibiotika, hormona, otrova, virusa, bakterija, priona, dioksina. Ako danas životinje hranimo crkotinama od raznoraznih bolesnih i uginulih životinja, jasno je da i mi jedemo te iste poluraspadnute leševe. Mi danas jedemo crkotine i njihovu krv, salo i sve gadosti koje su posljedica prirodnog procesa raspadanja”, kaže dr Robert Elez.

Sve ove, ali i druge činjenice dokazuju da je meso uzročnik bolesti, poput kardiovaskularnih, raka, dijabetesa, osteoporoze i problema kao što su moždani udar, visoki krvi tlak, kolesterol, kamenac u bubregu, multiplaskleroza, giht, slabljenje jetre, razni virusi, sterilnost. Na primjer, hormoni koji se daju stoci za zaustavljanje spolnog nagona, i uopće višak hormona u mesu, utječu na pojavu sterilnosti ljudi koji jedu meso.

Na Zapadu imamo epidemiju svih ovih bolesti sa tendencijom povećanja. Ljudi koji često jedu meso, bez dileme, imaju znatno veći rizik da dobiju neku od ovih bolesti, i pravo je čudo ako to uopće izbjegnu.

“Jedan pečeni komad mesa može u sebi sadržati mnogo više kancerogenih materija nego cigareta”, kazao je na jednom predavanju u Beogradu dr Valter Fajt.

Meso sa roštilja je možda i najštetnije, jer proizvodi štetne kiseline i supstance, poput, benzopirena koja je sama po sebi kancerogena, a koja je pronađena i u duhanskom dimu. Jedan od razloga što na našim prostorima nije stanje tako dramatično, jest što se meso u jednoj mjeri dobiva od životinja sa pašnjaka i uzgojenih na vlastitim domaćinstvima, iako je i to meso štetno i toksično.

RASTE POTROSNJA MESA

Prema procjenama međunarodnih institucija, kao što su i Ujedinjene nacije(odsjek za hranu i poljoprivredu – FAO), godišnja potrošnja u svijetu je oko 300 miliona tona, što je peterostruko više nego, recimo, prije četrdeset godina. UN predviđaju rast potrošnje mesa, zbog rasta svijetske populacije i prihoda u zemljama u razvoju, za čak još 73% do 2050. godine, što će biti veliki udarac na prirodne resurse koji su ionako ugroženi.

Znamo da se za uzgoj životinja radi dobivanja mesa, prije svega, “troše” velike površine plodne zemlje i voda, uništavaju se šume, zagađuje se okolina. Suština je da meso nije hrana za ljude, gdje god i kako god da je uzgojeno, ono je samo navika koja je kod mnogih prerasla u ovisnost.

Kod nas se često  događa da ljudi kažu za nekoga tko relativno mlad dobije rak ili neku drugu težu bolest: “nije pio, nije pušio, bio je zdrav”.  Pretjerano ili često konzumiranje mesa može biti glavni uzrok teških oboljenja koje dovode i do smrtnih ishoda.

Zamislimo koliko je rizik po zdravlje veći ako se, uz meso, koriste i druge štetne namirnice životinjskog porijekla, i eventualno otrovi poput duhana, alkohola ili kave.

Također, ljudska krv je pretežno bazna ili alkalna(pH vrijednost), a konzumiranjem mesa narušava se ta ravnoteža i krv postaje kisela. Kiselost jest suština problema i uzrok svih bolesti. Da bi povratio tu ravnotežu u krvi, organizam povlači kalcij iz kostiju i stvara bazu, a posljedice su sve slabije kosti i otuda bolesti kostiju koje su direktno povezane sa unosom mesa i životinjskih proteina, a ne nikako manjkom unosa kalcija.

Postoje slučajevi kada doktori preporučuju meso kako bi se spriječila ili izliječila malokrvnost, ali to je  blago rečeno pogrešno. Željezo iz biljne hrane se, međutim, lakše apsorbira od željeza iz mesa, jer vitamin C koji je prisutan isključivo u biljnoj hrani ima ključnu ulogu u njegovom prebacivanju iz crijeva u krv. Činjenice ukazuju da su sve vrste mesa štetne, i kada bi se radila skala po količini štetnosti, crveno meso bi bilo na vrhu, a u okviru njega svinjetina.

BIJELO JE MESO ŠTETNO

Kod nas su brojna iskustva da ljudi koji, recimo, imaju povećanu masnoću u krvi od doktora dobiju savjet da smanje ili prekinu unos crvenog mesa, a da mogu konzumirati piletinu i ribu. Ne želimo podcijeniti bilo koga, ali ova konstatacija je totalno neozbiljna, najblaže rečeno smiješna. To što je smiješno nije toliki problem koliko je opasno. Jest, u pitanju je manje štetnije meso nego što je crveno, ali je štetno i uopće ga ne treba konzumirati kada se rješava problem masnoće ili bilo koji drugi zdravstveni problem, zbog ostalih negativnih efekata koji proizlaze iz takve hrane i njenih sastojaka. Uzgajanje kokoši, kao i druge stoke, naročito na Zapadu, je najblaže rečeno nehumano i ne može se zamisliti bez otrovnih kemikalija kojima se životinje hrane ili im se daju injekcije kako bi proizvodnja, a samim tim i profit, što više rasli. Na Zapadu su mnoge životinje bolesne, a pojedini tamošnji načini uzgoja ušli su i uveliko ulaze i na vrata u naših krajeva.

Biljna hrana, pravilno kombinirana, potpuno nadoknađuje meso, s tim da je potrebno malo vremena dok se čovjek na to navikne. Posebno su u tom pravcu korisne integralne žitarice, koje su bogate proteinima, ali i drugim vrijednim sastojcima.  Ljudi koji ne jedu meso, žive zdravije i duže od onih koji se hrane mesom.

RIBA

Riba spada u vrstu mesa i za nju će mnogi ljudi kazati da je zdrava. Znanstveno rečeno riblje meso je manje štetno od crvenog i bijelog mesa, a ne nikako da je zdravo. Riba, prije svega, sadrži kolesterol, doduše manje nego ostalo meso. Ovisno od zagađenosti voda, opasnost kod riba je i prisustvo raznih toksičnih materija. Izvjesne količine tih materija dospijevaju u vode otpadnim industrijskim vodama, erozijom tla, zagađenjima od brodova i na razne druge načine. Mnoge ribe su danas, uostalom kao i druge životinje, bolesne.
Najvrjednije u određenom ribljem mesu je sadržaj omega 3 masnih kiselina, koje su neophodne za dobro zdravlje, prije svega za rad srca i uopće kardiovaskularnog sistema, ali i za prevenciju drugih bolesti. Omega kiseline se, međutim, mogu u potrebnoj mjeri crpiti iz biljaka, kao što je laneno sjeme ili bademi, ulja industrijske konoplje, povrća, tako da ribu uopće nije potrebno jesti iz tih razloga. Istraživanja su pokazala da riblje ulje, također može izazvati štetne efekte, poput opasnog povećanja vremena zgrušavanja krvi, poremećaja uravnoteženosti vitamina u organizam, povećanja tjelesne težine.

Izvor: tinkturedrsulca.com
.
U nastavku pogledajte dokumentarni film o pravilnoj prehrani koja sprječava i liječi najteže oblike bolesti. Za razliku od većine , doktori, koji u ovom filmu svjedoče, uvidjeli su šta je istina i spasili sebe i mnoge pacijente. Film koji bez dlake na jeziku priča o suvremenoj prehrani koja ubija današnju populaciju i odgovara na pitanje zašto se to sakriva iako je medicina bila svjesna toga prije jako dugo vremena.

[vsw id=”17539802#at=0″ source=”vimeo” width=”625″ height=”364″ autoplay=”no”]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trump postao prvi predsjednik na američkom Hodu za život

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Donald Trump je u petak postao prvi američki predsjednik koji je tijekom mandata prisustvovao Hodu za život, prozvavši se pritom odanim pobornikom tog pokreta

“Nerođena djeca nisu nikada imali snažnijeg branitelja u Bijeloj kući”, rekao je Trump u svom govoru obilježenom mnogim vjerskim referencama, u centru američke prijestolnice.

“Svako dijete je neprocjenjivo i sveti dar od Boga”.

Hod za život se održava od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no do Trumpa na njemu nije sudjelovao ni jedan predsjednik na dužnosti.

Pitanje pobačaja jedno je od onih koje unosi najviše razdora u američko društvo.

Pravo na abortus zaštićeno je presudom Vrhovnog suda iz 1973. kojom je legaliziran prekid trudnoće.

Konzervativci u SAD-u usprkos toj odluci pokušavaju ograničiti pobačaje na razinama saveznih država i rezanjem federalnog financiranja klinika.

Trumpovo sudjelovanje događa se u godini kad se održavaju izbori za predsjednika, u vrijeme dok američki Senat raspravlja o njegovom opozivu.

“Žele me maknuti jer se borim za vas, a mi se borimo za one koji nemaju glasa, i pobijedit ćemo, jer znamo kako se to radi”, poručio je okupljenima na National Mallu. (Hina)

Foto: EPA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Svjetska elita u Davosu prihvatila novu paradigmu ‘kapitalizma dionika’

Objavljeno

na

Objavio

wef davos

Jubilarnim 50. Svjetskim gospodarskim forumom (WEF), održanim ovog tjedna u Davosu, dominirale su teme borbe protiv klimatskih promjena i jačanja “kapitalizma dionika”, ideje društveno odgovornog upravljanja tvrtkama koju svjetski čelnici sve više prihvaćaju.

Pripadnici svjetske gospodarske i političke elite okupljeni u švicarskom zimovalištu – među kojima je bilo osam od deset predsjednika uprava najvrednijih svjetskih kompanija – razgovarali su na više od 350 sjednica, prezentacija i radnih stolova o nizu aktualnih globalnih tema, poput usporavanja globalnog gospodarskog rasta, trgovinskih ratova, te geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, u istočnoj Aziji i na sjeveru Afrike.

No, čini se da je velikim brojem rasprava prevladavao osjećaj da je potrebno promijeniti dosadašnju paradigmu prema kojoj su uprave kompanija odgovorne samo svojim vlasnicima odnosno dioničarima.

Paradigma “kapitalizma dionika” (stakeholders capitalism), odnosno ideja da tvrtke trebaju stremiti “višim ciljevima” a ne samo osiguravati profit za svoje dioničare, dosegla je prijelomnu točku, ocijenio je na jednom od panela u Davosu predsjednik uprave tvrtke Salesforce Marc Benioff.

“Kapitalizam kakav poznajemo je mrtav. Opsesija maksimiziranja profita za dioničare dovela nas je do nevjerojatnih nejednakosti u društvu i globalne klimatske krize”, rekao je Benioff.

Odgovorni kapitalizam

Umjesto toga, dodao je, tvrtke trebaju istražiti načine da pridonesu dobrobiti svih dionika: klijenata, zaposlenika, dobavljača, lokalne zajednice – i dioničara.

“Kad pokušavate biti odgovorni prema svim dionicima, a ne samo prema vlasnicima odnosno dioničarima, tvrtke mogu biti sjajna platforma za promjene. Dobra vijest je – a mislim da je to vidljivo i ovdje u Davosu – da je kapitalizam dionika napokon došao do prijelomnice”, naglasio je Benioff.

Njegove riječi odražavale su stajališta velikog broja drugih gospodarstvenika i političara okupljenih na ovogodišnjem WEF-u, no ideja kapitalizma odgovornog prema svim dionicima zapravo nije nova.

Tijekom panela WEF-a pod nazivom “Upravljanje kompanijom 21. stoljeća”, Kevin Sneader iz tvrtke McKinsey & Co. podsjetio je da je društveno odgovorni kapitalizam zagovarao još 1776. godine Adam Smith u svojoj slavnoj knjizi “Bogatstvo naroda”.

“Smith je vrlo jasno govorio o tome da poslovni ljudi imaju odgovornost prema zajednici kako bi svi imali koristi i kako bi se svi obogatili. Mislim da smo u međuvremenu pomalo zaboravili na to”, rekao je Sneader.

Dodao je da smatra kako nekoliko faktora pridonosi obnovi ideje kapitalizma dionika, među kojima su povećavanje nejednakosti unatoč snažnom gospodarskom rastu, globalizacija, nove tehnologije, kao i nepovjerenje javnosti prema globalnim kompanijama.

“Kad sve to uzmete u obzir, dobijete koktel koji nam, po mom mišljenju, govori: ‘Došlo je vrijeme da stvari počnete raditi na drugi način'”, rekao je Sneader.

Klimatske promjene

Druga važna tema ovogodišnjeg foruma u Davosu bila je borba protiv klimatskih promjena, koja je zapravo izravno povezana s idejom društveno odgovornog kapitalizma.

U tom je smislu ozračje samita drugu godinu zaredom odredila 17-godišnja švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg, koja je pozvala na hitnu globalnu obustavu subvencioniranja i ulaganja vezanih uz fosilna goriva.

Utemeljitelj WEF-a Klaus Schwab (81) također je podržao paradigme društveno odgovornog kapitalizma i snažnije borbe protiv globalnog zagrijavanja.

Schwab, koji od 1971. poziva svjetsku elitu u idilični alpski krajolik na istoku Švicarske, ne samo da je drugu godinu za redom pozvao Thunberg u Davos, već je i sam preuzeo dio njezine retorike.

Na konferenciji za tisak podsjetio je novinare da se svijet nalazi u “izvanrednom stanju”.

“Ne želimo dosegnuti kritičnu točku po pitanju klimatskih promjena”, rekao je Schwab.

“Ne želimo budućim generacijama ostaviti u nasljeđe neprijateljski svijet koji postaje sve neprikladniji za život”, dodao je.

Trump je počeo slušati

Premda se forum u Davosu često kritizira kao mjesto na kojemu se puno govori, a malo toga konkretno postiže, ovogodišnji 50. sastanak mogao bi predstavljati simbolični iskorak za globalne političke i gospodarske čelnike na putu prema klimatski održivijem svijetu i pravednijem kapitalizmu.

Čak je i klimatski skeptik broj jedan, američki predsjednik Donald Trump, u Davosu prihvatio globalni akcijski plan sadnje tisuću milijardi stabala do 2030. godine i, prema riječima nekih sudionika, pokazao naznake da je počeo slušati što brine kompanije glede klimatskih promjena.

Ovogodišnji Davos ugostio je više od 3000 sudionika iz preko 120 zemalja svijeta. Na samitu je sudjelovao niz uglednih gospodarstvenika, aktivista i znanstvenika, te stotinjak šefova država ili vlada i čelnika međunarodnih institucija, među kojima i njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

U Davosu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je sudjelovao na tri panela i održao niz bilateralnih sastanaka s visokim međunarodnim političkim i gospodarskim dužnosnicima.

Darko Vlahović/Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari