Pratite nas

BiH

Za zločine Armije BIH pala prva ozbiljnija presuda. Ukupno 60 godina zatvora

Objavljeno

na

Da, Armija BIH imala je vojne logore. Da, radila je zločine nad civilima. Da ubijala je u logorima. I da, konačno, po prvi put u povijesti BIH presuđeno joj je ozbiljnijom zatvorskom kaznom. Je li time pravda zadovoljena?  Nije. No jako je važno da ova presuda postoji. Makar ju sarajevski “patriotski” portali danas krili i ne stavljali na naslovnice, piše  Poskok.info.

Inače o logoru Silos, kojeg su bošnjačke vlasti krile godinama, ne postoji hrvatska i bošnjačka stranica na Wikipediji.A u njemu nisu bili samo Srbi nego i Hrvati.

Bakir Alispahić, i u ovom slučaju se pojavljuje kao svjedok, nikako kao optuženi. Nije optužen niti za zločin u Dusini, iako svjedoci zločina u Dusini uporno spominju Alispahićevo ime. Oni preživjeli. Mrtvi ne govore. Oni nisu problem.

Logor Bugojno, logor Muzej u Jablanici, logori u Istočnom Mostaru i Konjicu, tek čekaju svoj pravorijek. Ako ga doživimo slavit ćemo.

Logos Silos u Hadžićima, naziva se još i bosanski Auschwitz. Zatvoren je naime istog dana kada i zloglasni nacistički logor.

Mustafi Đeliloviću, Fadilu Čoviću, Mirsadu Šabiću, Neziru Kaziću, Halidu Čoviću, Bećiru Hujiću, Šerifu Mešanoviću i Nerminu Kalemberu danas je u Sudu BiH izrečena presuda od ukupno 60 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad srpskim i hrvatskim civilima u logorima na području sarajevske opštine Hadžići.

Sudsko vijeće proglasilo ih je krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, počinjen od maja 1992. do januara 1996. godine. Ovo je bio jedan od najdužih postupaka u historiji Državnog suda, a koji je trajao više od šest godina –

Bivši predsjednik Skupštine opštine Hadžići, te kriznog štaba i ratnog predsjedništva te opštine Mustafa Đelilović i komandant Devete brdske brigade Armije BiH Nezir Kazić osuđeni su na po 10 godina zatvora.

Bivši načelnik Stanice javne bezbjednosti Hadžići i član kriznog štaba Fadil Čović, te upravnik logora “Silos” Bećir Hujić osuđeni su na po osam godina zatvora.

Komandir policije u Pazariću Mirsad Šabić i zamjenik upravnika logora “Silos” Halid Čović osuđeni su na po šest godina, dok je upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa” u Zoviku Šerif Mešanović osuđen na sedam godina zatvorske kazne.

Stražar u logosu “Silos” Nermin Kalember osuđen je na pet godina zatvora.

Predsjedavajuća sudskog vijeća Minka Kreho rekla je da su optuženi krivi što su od maja 1992. druge do januara 1996. godine na širem području Sarajeva, pa i opštine Hadžići, svjesno i voljno omogućili i organizovali zatvaranje srpskih i hrvatskih civila u logoru “Silos”, Osnovnoj školi “9. maj” u Pazariću i magacinu kasarne “Krupa” u Zoviku.

Kreho je navela da su zatvorenicima tokom zatočenja bila uskraćena osnovna ljudska prava, te da su im nečovječnim postupanjem nanošene teške tjelesne povrede i da su tjerani na prisilni rad.

(Poskok.info)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović: Odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda dio obveza prema EU

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ BiH Dragan Čović izjavio je da strani suci trebaju napustiti Ustavni sud BiH, što je, po njegovoj ocjeni, i dio obveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela u približavanju Europskoj uniji.

“Ako želimo biti dio europskih ili bilo kojih drugih integracija, onda ne možemo imati bilo koji oblik protektorata. Činjenica je da tri predstavnika međunarodnih institucija već više od 20 godina egzistiraju u Ustavnom sudu i došlo je vrijeme da BiH mora u tom sudu imati devet predstavnika tri konstitutivna naroda”, rekao je Čović u izjavi za TV Herceg-Bosne.

Odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH ultimativno traže vlasti Republike Srpske, a parlament tog entiteta je na posebnoj sjednici u ponedjeljak donio zaključak kako srpski dužmosnici u tijelima vlasti BiH trebaju blokirati njihov rad do izmjene zakona o Ustavnom sudu odnosno do uklanjanja stranih sudaca iz njegovog sastava.

Europska je komisija u svom mišljenju o zahtjevu BiH za stjecanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji iz svibnja 2019. spomenula status Ustavnog suda BiH, no prije svega u kontekstu činjenice da se njegove odluke ne provode iako su one konačne i obvezujuće, dok je u svezi sa stranim sucima navela samo kako to pitanje “treba riješiti”, no bez izričite upute da ih u tom sudu više ne treba biti.

“Potrebno je riješiti pitanje međunarodnih sudaca u Ustavnom sudu. Ustavni sud treba biti u stanju preuzeti proaktivnu i nezavisnu ulogu u rješavanju sukoba nadležnosti. Legitimnost Ustavnog suda mora biti priznata od svih vlasti, kako bi se osiguralo trajno poštivanje njegovih odluka”, stoji u mišljenju Europske komisije.

Europska je komisija ovo pitanje tretirala baš kao i postojanje Ureda visokog predstavnika (OHR), pri čemu je konstatirala kako u suverenoj zemlji ne bi trebala postojati takva vrsta “ekstenzivne međunarodne supervizije”, no prije nego što se ona okonča potrebno je ispuniti niz uvjeta.

Sudjelovanje troje sudaca stranaca definirano je u Ustavu BiH koji je donesen u Daytonu prije 25 godina, a u njegovom sastavu su još po dva Hrvata, Srbina i Bošnjaka.

Predviđeno je kako je pet godina nakon stupanja na snagu daytonskog ustava “moguće” donijeti drugačija rješenja no bez izričite obveze da se to i učini.

Čelnik HDZ-a BiH rekao se kako hrvatski predstavnici u vlasti zauzimaju za donošenje zakona o Ustavnome sudu BiH kako bi se riješilo ovo pitanje.
Komentirajući situaciju nastalu oko uloge Ustavnog suda BiH, Čović je pojasnio kako će to strankama okupljenim oko Hrvatskog narodnog sabora BiH biti dodatni motiv za pokretanje i niza drugih reformi.

Pri tome je odbacio ocjene da sudjeluje u razbijanju Bosne i Hercegovine zajedno sa srpskim čelnikom Miloradom Dodikom, te je optužio bošnjačke političare da uz potporu dijela međunarodne zajednice žele posve dominirati Hrvatima.

“Ta ‘probosanska opredjeljenja’ vode tome da se BiH dezintegrira i ostane pod upravom nekih međunarodnih institucija kako bi im se olakšalo da dođu do onoga što zovu građanskom zemljom”, poručio je Čović istaknuvši da Bosna i Hercegovina moža biti stabilna kao država samo kao zajednica tri jednakopravna konstitutivna naroda i građana. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bakir Izetbegović: Neka izvole, ući ćemo u krizu i vidjet ćemo tko će duže izdržati

Objavljeno

na

Objavio

Za nekoliko godina neće biti Dodika, ni Izetbegovića ali će biti BiH. Ovako je na prijetnje Milorada Dodika nedavno odgovorio Bakir Izetbegović, član kolegija Državnog Doma naroda i predsjednik SDA BiH. On je bio gost u emisiji „Dobar Dan BiH“ TV HAYAT. Na pitanje hoće li se BiH ponovo morati braniti oružjem, Izetbegović je odgovorio: Mislim da neće!

Izetbegović kaže da su u BiH prisutne snage koje su kreirale Daytonski mirovni sporazum i koje su ga čuvale.

-Istina, one su se smanjile kao što su se smanjile naše Oružane snage. Ali, nukleusi su tu koji se vrlo lako mogu povećati, koji imaju obvezu povećati se. Oni koji jamče Dejtonski mirovni sporazum su tu, od onoga što je bio EUFOR, preko europskih policijskih snaga, NATO-a, naših Oružanih snaga… Ako bude potrebe da se ti nukleusi povećaju, povećat će se i spriječit će da se ta „brana provali“, da se ta „kola koja se kotrljaju niz brdo“ zaustave…, rekao je.

Upitan ima li se zajedno s drugim “probosanskim” političarima na koga osloniti predsjednik SDA je kazao da su to SAD, islamske zemlje i EU.

“Naravno… na one koji su uložili ogromnu energiju, vrijeme, financije da bi napravili mir na Balkanu. Dakle, na SAD, na Europsku uniju, i na Islamske zemlje. Itekako imamo na koga se osloniti. Na kraju krajeva na sebe ćemo se osloniti. Naime, ovo što radi Milorad Dodik jeste traženje kruha nad pogačom. Za njih, za srpsku politiku, je ravnopravnost nepravda za njega, i za njih. Oni traže više od onoga što im po Ustavu pripada, pa i po nekom povijesnom okviru. Nisu njima napravljene nepravde kakve su nama napravljene: od embarga na oružje, nepravičnog Dejtonskog sporazuma, od toga da je Srebrenica ostala tamo gdje je srpska vojska ostala i napravila genocid. Traži se da se Ustav mijenja svaki put kada nešto ne mogu završiti”, rekao je Izetbegović.

Prije sastanka Dodika i Čovića u Istočnom Sarajevu Izetbegović da kazao da se nada da “Čović neće ući u tu avanturu”. Na sastanku s Dodikom Čović je ponovio već poznati stav HDZ-a i HNS-a da strani sudci trebaju otići iz Ustavnog suda BiH. Upitan da komentira Čovićev postupak, prvi čovjek Bošnjaka u BiH je kazao da predsjednika HDZ-a BiH “upozorava da ne ide u pravcu u kojem su nekada išli Boban i Karadžić”.

“Imao je za sada, ali ako ovako nastavi bojim se da za dvije-tri godine neće imati takvu poziciju. Natjerat će nas da se organiziramo da se napravi alternativa. Uporno upozoravam Čovića da ne ide u tom smjeru u kojem je išao Boban s Karadžićem svojevremeno. Kada se sve završilo pola Hrvata u ovoj zemlji nije bilo a radi jedne labirajuće politike koja je bila nedosljedna.

Nepravično je staviti se u ovom trenutku na stranu Dodika zbog Hrvata koje je u RS-u pomnožio s nulom. Hrvati se ni za što ne pitaju. To su Dodikovi Hrvati koji njega slušaju. Ta proslava 9. siječnja na koju je otišao Čović. Pokazao mu je koliko ga poštuje. Pred njim, pred hrvatskim veleposlanikom, dodijelio je odlikovanje ratnom zločincu koji je izvršio zločin nad Hrvatima, generalu Lisicu. Hrvatima ne trebaju krize. Uporno ga pozivam, izražavam nade, da na vrijeme stane, da se s nama dogovori, da umjesto na 9. siječanj u Banja Luku dođe 11. srpnja u Srebrenicu, da nam dođe čestitati Bajram…

Čović je frustriran time što su Bošnjaci izabrali nekoga na mjesto gdje je on trebao sjediti. Pa vidite, ima preko 100 pozicija u državnoj vlasti, u agencijama… u kojima bi Bošnjaci po ustavu trebali imati polovicu, a imaju trećinu. Na nekih 15-20 pozicija sjedi Hrvat, a trebao bi da sjedi Bošnjak ili netko iz reda ostalih, voljom gospodina Čovića. Osobno na bošnjačka mjesta Čović je izabrao Hrvate.

Izetbegović je nastavio kazavši da “ne postoji šansa da popusti pod Čovićevim zahtjevima”, najavivši političku krizu.

-Ne! Ovaj put treba pokazati upornost. Mi ništa, probosanske snage, ne tražimo više osim što nam Ustav nalaže. I srpska i hrvatska strana traži izmjenu Ustava, da se mimo ustava neke stvari rade. Neka izvole… ući ćemo u krizu, a vidjet ćemo tko će najduže izdržati. Mi alternative nemamo. Ovdje treba tvrdo igrati.

Ne želi odustati od nametanja

Predsjednik najveće bošnjačke stranke, kazavši da probosanske snage neće odustati, de facto je priznao da bošnjački političari ne žele pristati na izmjene Izbornog zakona BiH, odnosno odreći se prava na biranje političkih predstavnika Hrvatima, piše HMS.

Hrvatski narodni sabor, kao krovno političko tijelo Hrvata u BiH, želi da se kroz izmjene Izbornog zakona BiH Hrvatima omogući pravo na legitimno političko predstavljanje što bi rezultiralo jednakopravnošću s druga dva konstitutivna naroda.

Ignoriranje presude Ljubić

Zahtjeve Hrvata za pravom na legitimno predstavljanje legitimirao je Ustavni sud BiH u presudi u Ljubić, koju bošnjački establishment želi izigrati.

Dakle HNS-ov prijedlog predviđa da se iz svake županije bira broj izaslanika svakog od konstitutivnih naroda proporcionalno njegovu učešću u toj županiji u odnosu na ukupan broj tog naroda u F BiH, prema popisu stanovništva iz 2013.

U Klub Hrvata Federalnog doma naroda 17 izaslanika biralo bi se tako da bi se iz Hercegovačko-neretvanske biralo 5, Srednjobosanske 4, Zapadnohercegovačke 3, Hercegbosanske 2, te po jedan iz Zeničko-dobojske, Posavske i Tuzlanske županije, mada je u Tuzlanskoj županiji broj Hrvata (23.000)  manji od potrebnog broja za jednog izaslanika.

Glavni akteri “sarajevske političke kuhinje” nastoje zanemariti značaj presude Ljubić te ju odbijaju implementirati. U nekoliko su navrata nudili rješenje kojim bi se iz svake županije birao po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda, nastojeći “na mala vrata” vratiti protuustavne odredbe Izbornog zakona. Pričuvna bošnjačka koalicija se aktivira pri produciranju političkih kriza u BiH, a na valu Izetbegovićevog istupa mogu se očekivati i ponovni zahtjevi za ukidanjem Doma naroda PFBiH, kao posljednjeg jamca konstitutivnosti Hrvata, ili pak njegovog reduciranja na kompetencije politički minornog Vijeća naroda RS. /R. I./HMS/

Tko kupuje zemljište oko Sarajeva i što to znači?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari