Pratite nas

Život

Zaboravljena ulica u četvrtom najvećem hrvatskom gradu

Objavljeno

na

Foto: Zdenko Roso,

Rubrike Vjerovali ili ne često zaokupljaju pažnju čitateljstva zbog nevjerojatnih i nesvakodnevnih situacija i događaja. Jedan od takvih zasigurno je i osječki slučaj “zaboravljene uliceˮ koja nosi nasiv poznatoga i znamenitoga mađarskoga skladatelja, Béle Viktora Jánosa Bartóka, koji je svoju zemlju proslavio i njezino ime pronio i izvan europskih granica.

I svaka bi se ulica trebala ponositi ukoliko je imenovana prema junacima koji su nas u bilo kojem smislu svojim životom i radom zadužili. Ali stanje u ovoj osječkoj ulici nikako nije slavno kao ime čovjeka čije ime nosi. I ne bi tomu možda ništa bilo čudno da je takva ulica, primjerice, u nekoj zemlji trećega svijeta, a ne u Lijepoj Našoj, u četvrtom najvećem gradu u Hrvatskoj, u Osijeku.

“Zaboravljena ulicaˮ nalazi se svega jednu tramvajsku stanicu od samoga središta Retfale, velike gradske četvrti u gradu Osijeku. Riječ je o Ulici Bele Bartoka koja je primjer nebrige gradske vlasti i vodećih struktura u Gradu kada je riječ o osnovnim egzistencijalnim uvjetima za život. Gotovo da je nevjerojatno da, za hrvatske prilike, u tako velikom gradu kao što je Osijek, postoji ulica u kojoj se njezini stanovnici boje godinama izići iz vlastita doma kako se ne bi zbog lošega stanja kolnika polomili. Isti ti stanovnici preko 40 godina trpe uslijed bilo koje veće kiše poplavljivanje vlastitih domova i suterenskih stanova čiji su se nosivi zidovi počeli urušavati, a skupe sanacije i popravke podnose sami. Nije rijetkost da su vodene ulične bujice stanovnicima ulazile i u automobile.

Stanovnici se preko ljeta boje odlaziti na ljetovanja jer ne znaju hoće li ih u vlastitu domu po povratku zateći fekalijama poplavljen podrum. Nekoliko su puta televizijske kuće dolazile snimati reportaže, ali jednostavno – nikoga nije briga. U četrdeset godina – niti jedno službeno očitovanje Grada Osijeka. Ulica i njezini stanovnici jednostavno su – zaboravljeni.

Zbog stanja koje se više ne može trpiti i tolerirati nekolicina se entuzijasta u ulici, vijećnica Gradske četvrti Retfala, Antonija Huljev, i predstavnik ulice, Zdenko Roso, odlučilo pokrenuti peticiju kako bi se konačno počeo rješavati problem kanalizacije i oborinske odvodnje u ulici.

Prikupljen je 161 potpis te se javnobilježnički ovjerena peticija, uz fotodokumentaciju, proslijedila 8. srpnja 2019. godine Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo, promet i mjesnu samoupravu Grada Osijeka. Kako niti tada Grad nije pokazao nikakavo zanimanje za ogorčene građane, 12. studenoga 2019. godine sazvana je medijska konferencija kojom se traži cjelovita analiza stanja i poduzimanje kapitalnih rješenja za Ulicu Bele Bartoka.

Pojedini stanovnici ulice svjedoče da čak i 46 godina trpe poplavljivanje svojih kuća, a da stvar bude mnogo gora, u središtu je ulice i Dječji vrtić “Jelenkoˮ te su brojni roditelji prisiljeni djecu voziti u kolicima posred ceste jer ulica nema primjerenu pješačku stazu niti kolnik. Ulična je kanalizacija na brojnim mjestima ulegnuta pa nije rijetkost niti da automobili svojim podnožjima zapinju za kolnik te se trgaju.

Predsjednik Gradskoga odbora Hrvatske demokratske zajednice, Ivan Radić, pozvao je gradsku vlast da konačno počne osluškivati i rješavati probleme svojih građana koji skupo plaćaju gradski proračun, a srazmjer cijene i usluge nije odgovarajuć. Mate Jurčević, predsjednik Gradske četvrti Retfala, istaknuo je kako se niti na tematskoj sjednici Vijeća Gradske četvrti Retfala nitko od predstavnika Grada nije pojavio, niti na ijednoj sljedećoj sjednici očitovao. Ogorčenim građanima kap je prelila čašu i odlučili su stati pred televizijske kamere i novinare te vlastitim primjerima i žrtvom posvjedočiti o problematici koju žive i trpe godinama. Naime, pojedini su stanovnici Ulice Bele Bartoka svoje nekretnine zaštitili i policama osiguranja, no ispostavilo se, govore, da osiguravateljske kuće ne pokrivaju troškove sanacije od posljedica poplava.

Iz svega navedenoga, dok tužno dočekuju sljedeća kišna razdoblja, ovi se Osječani nadaju da će ih konačno netko čuti i odlučiti im pomoći u rješavanju njihovih problema mada ono što traže nije ništa što im po pravu ionako ne pripada.

Antonija Huljev

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Život

Osječko-baranjska županija u 2019. zabilježila rekordan rast! – Četvrta je kontinentalna turistička destinacija u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Kontinuirana ulaganja u turizam u Osječko-baranjskoj županiji putem Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport te Turističkih zajednica na području županije, u 2019. godini dala su izvrsne rezultate. Porast broja dolazaka i noćenja govori u prilog tome da se sustavno i s kvalitetnom vizijom razvija turistička ponuda naše županije.

U 2019. godini u Osječko-baranjskoj županiji bilježimo rekordnih 234.112 noćenja čime je u odnosu na 2018. ostvaren rast od 15,7%. Broj dolazaka u odnosu na 2018. porastao je za 10,7%, a našu je županiju u prošloj godini posjetilo 111.196 turista.

Zahvaljujući porastu od 15,7% noćenja, Osječko-baranjska županija prestigla je Zagrebačku županiju i trenutačno se od 13 kontinentalnih županija nalazi na 4. mjestu iza Grada Zagreba, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije.

Posebno veseli činjenica da rastu noćenja na području gotovo cijele županije. Osijek i Baranja najatraktivniji su posjetiteljima istoka Hrvatske pa zajedno čine više od tri četvrtine noćenja na području županije. TZ Osijek kao najveća turistička zajednica s 132.000 noćenja bilježi rast od 18%, Đakovo 9%, Bilje 14%, Našice 20%, Erdut 18%, Draž 35% dok Bizovac čak 247%.

U dolascima i noćenjima prevladavaju domaći gosti sa 63% noćenja, dok se nešto više od trećine odnosi na strane goste. Najvažnije strano tržište nam je Njemačka s 13.200 noćenja, zatim slijede susjedne zemlje: Srbija, BiH i Slovenija. Veliki porast broja noćenja bilježe gosti iz Bosne i Hercegovine (41%) i Srbije (18%).

Od hrvatskih gostiju najčešće Slavoniju i Baranju posjećuju Zagrepčani (42.000) i gosti iz Zagrebačke županije (11.800), zatim slijede posjetitelji iz Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Posebno nas veseli što posljednje dvije rastu 53% odnosno 44% u odnosu na prošlu godinu.

Ovi rezultati potvrđuju važnost promocije Slavonije i Baranje u Zagrebu, Dalmaciji, Istri i Kvarneru te susjednim zemljama kao našim najvažnijim tržištima. Upravo iz tog razloga je i tijekom 2019. krenula HeadOnEast promotivna kampanja po navedenim hrvatskim regijama, ali i Mađarskoj i Vojvodini.

Kruzing turizam u 2019. također bilježi rast. Na pristaništima Osijek, Batina i Aljmaš pristalo je 167 kruzera što je čak 73% više nego prošle godine. Na kruzerima je Slavoniju i Baranju posjetilo više od 20.000 gostiju.

Najviše noćenja ostvareno je u listopadu, zatim slijedi rujan, svibanj, lipanj i studeni. Sezona traje cijele godine, s maksimumima u proljeće i jesen.

– Upravo je cjelogodišnja turistička sezona cilj Osječko-baranjske županije. Posjetitelji u Slavoniji i Baranji uistinu imaju što vidjeti u svako godišnje doba. Ulaganje putem potpora u kontinentalni turizam te ciljana promocija pokazuju da idemo u dobrom smjeru. Pred nama su znatna ulaganja u turističku infrastrukturu, obnovu kulturne baštine i promociju destinacije dijelom iz europskih, a dijelom i iz vlastitih sredstava – rekao je župan Ivan Anušić.

Prosječno trajanje boravka turista povećalo se sa 2,01 na 2,11 dana,  za pet je posto povećan i broj kreveta u 474 objekta. Polovica noćenja ostvari se u hotelima, zatim slijede objekti u domaćinstvu (20%)  i ostalo (18%). Rast noćenja u objektima u domaćinstvima porastao je čak 40%. Autohtoni ambijent seoskih domaćinstava uz domaću hranu i vrhunsku vinsku kapljicu nude jedinstveni doživljaj kontinentalnog turizma.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Život

Neočekivani rezultati istraživanja o razvodima u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Demografi s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu došli su do iznenađujuće spoznaje da se u Hrvatskoj u sve većoj mjeri razvode najniže obrazovani parovi, te upozorili da to njihove članove može dodatno izložiti društvenim nejednakostima.

Rezultati istraživanja objavljena u novom broju časopisa Revija za socijalnu politiku neočekivani su jer su u Hrvatskoj razvodi i dalje rjeđi nego u većini europskih zemalja, uključujući i bivše socijalističke zemlje, i jer anketna istraživanja potvrđuju da je Hrvatska pretežno konzervativno europsko društvo u kojem se održala naklonost prema tradicionalnim oblicima života u obitelji i braku, ističe se.

Demografi s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Petra Međimurec i Ivan Čipin poduzeli su istraživanje pojedinačnih podataka iz vitalne statistike o sklopljenim i razvedenim brakovima za razdoblje od 1989. do 2014. godine. Iz njih su zadržali samo podatke o parovima u prvom braku i svako se opažanje pratilo od vjenčanja do razvoda ili do dvadesete godišnjice braka, što god od toga dvoje prije dogodilo.

U tako uređenoj bazi ostalo je 510.855 parova, koji su svi zajedno u braku proveli 6.151.277 godina, što je vrijeme u kojem su ukupno bili izloženi riziku za razvod, objašnjavaju istraživači svoj postupak.

Među tim parovima do kraja 2014. godine i prije dvadesete godišnjice braka razvelo se njih 44.336, navodi se u Reviji za socijalnu politiku.

Odmah je uočljivo da bazna crta rizika za razvod ima tipičnu rastuću pa padajuću putanju, kažu autori i pojašnjavaju da su razvodi najrjeđi tijekom prve godine braka, nakon čega njihova brojnost raste i doseže vrhunac između četvrte i pete godine braka, a zatim postupno opada.

Najviše brakova razvedeno je između treće i pete godina nakon vjenčanja, njih 8123, te između sedme i desete godine braka, 8021. Kalendarski, najviše razvoda dogodilo se u razdoblju od 2001. do 2008., njih 17.195, kaže se.

Najviše se razvode muževi mlađi od 25 godina, njih 17.454, te žene između 20. i 24. godine starosti, ukupno 20.289 žena, podaci su iz istraživanja.

Gledano po obrazovnim razredima, najviše se razvode supružnici sa srednjom školom: 32.816 muževa i 30.580 žene.

Razvodi brakova istraživače privlače ponajviše zbog negativnih posljedica koje donose supružnicima, a osobito njihovoj djeci, a one najjače pogađaju one s ograničenim socioekonomskim resursima, ističu autori i zaključuju da u tom slučaju veza između obrazovanja i razvoda braka može postati jedan od mehanizama u širenju i reprodukciji društvenih nejednakosti. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari