Pratite nas

Povijesnice

Zaboravljeno Austrijsko groblje u Mostaru

Objavljeno

na

Na periferiji Mostara nalazi se tzv. Austrijsko groblje, na kojem je pokopano na stotine austrijskih vojnika i civila. Groblje je desetljećima bilo zaboravljeno i uništeno, no sada postoji inicijativa za njegovu obnovu.

vojno 1

Iako se prostire na površini od 13.400 metara četvornih, rijetki su Mostarci koji su čuli da u “Gradu na Neretvi” postoji tzv. Austrijsko ili Vojno groblje, a još rijeđi oni koji znaju gdje se ono nalazi. “To vam je u krugu tvrtke HP Investing, iza Petrolove benzinske crpke. Uđite unutra i pitajte”, uputio nas je mještanin naselja Bišće polje na južnoj periferiji Mostara. Djelatnik na prijavnici HP Investinga odveo nas je do ulaza u groblje. Veli kako su tu nedavno bili neki pripadnici EUFOR-a. Jedan od vojnika, Austrijanac, reče kako je došao obići grob svoga djeda.
Groblje je veličine nogometnog igrališta. Na ulazu je kapelica neobične arhitekture s pravokutnim elementima i križem uklesanim u gornjem dijelu. Polurazrušena.

vojno  2

Mala kapelica čeka obnovu

Groblje u krugu građevinske tvrtke

Prije nekoliko mjeseci dolazili su neki ljudi. Čistili su groblje, sjekli korov, kupinu, drveće. Groblje je bilo potpuno zaraslo, veli nam djelatnik osiguranja HP Investinga.

Sada kada je djelomično očišćeno “ukazalo” se na stotine grobova i nadgrobnih spomenika, uglavnom u obliku kamenih križeva. Svi od reda oštećeni, polomljeni. Na većini nadgrobnih spomenika su natpisi na njemačkom, uklesani u kamenu. Na južnoj strani su dva reda grobova. To su, saznajemo, grobovi vojnika Austrougarske monarhije, poginulih u Prvom svjetskom ratu. Jedan od boljih poznavatelja povijesti Mostara, novinar i publicist Šemsudin Zlatko Serdarević kaže kako prvi dokument o postojanju ovog groblja, izvadak iz zemljišnih knjiga, datira iz 1890. godine. “Pored austrijskih vojnika i civila na groblju je i nekoliko grobova domaćih civila. Na sjeveroistočnom dijelu groblja je nekoliko partizanskih grobova iz Drugog svjetskog rata”, kaže Serdarević za Deutsche Welle.

Naredbom Zemaljske vlade Kraljevine SHS iz 1918. godine groblje je bilo prošireno i naziv je promijenjen u “Novo vojničko groblje”. Groblje je znatno uništeno tijekom savezničkog bombardiranja Mostara, a kasnije i zbog nemara okolnog stanovništva. Na nekoliko grobova su, očito ne tako davno, postavljeni nadgrobni spomenici od crnih mramornih ploča, no i ti spomenici su već oštećeni.

vojno 3

Grad Mostar voljan pomoći u obnovi

U gradskoj upravi Mostara potvrdili su nam kako su se još prije godinu dana gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić i predstavnici gradske uprave susreli s predstavnicima austrijskog i njemačkog Veleposlanstva u BiH, koji su se zanimali za mogućnost da se ovo groblje zaštiti od daljnjeg propadanja i obnovi, ali i za mogućnost da se ondje pokopaju njemački i austrijski vojnici poginuli u Drugom svjetskom ratu. Grad Mostar je izrazio spremnost za pružanje svake vrste pomoći u zaštiti i obnovi groblja.

Na sastanku je bio i gospodin Wiedermann iz zaklade VDK koja se brine o ukopu i grobovima njemačkih vojnika poginulih u II. svjetskom ratu. On je tom prilikom rekao kako je želja zaklade izgradnja jednog groblja za sve poginule njemačke vojnike u BiH, kojih je po njegovoj procijeni oko 15.000. Ono bi se nalazilo na području Mostara u sklopu tzv. Austrijskog groblja. On je pojasnio kako vjeruje da je moguće pronaći oko 50 posto grobova njemačkih vojnika čiji bi se posmrtni ostaci prenijeli na to groblje.

Hoće li se netko napokon pobrinuti za zapušteno groblje?

vojno 4

Groblje za sve njemačke vojnike

Iz Veleposlanstva SR Njemačke u BiH nismo dobili odgovor na upit o interesu Njemačke da se ovo groblje obnovi i zaštiti, a iz ureda austrijskog veleposlanika u BiH Martina Pammera odgovoreno nam je kako “veleposlanik nažalost nije uspio u ovom kratkom razdoblju pronaći neke informacije o groblju”. Iz ureda predsjedatelja Vijeća ministara BiH saznajemo, međutim, da je veleposlanica Njemačke u BiH Ulrike Maria Knotz razgovarala s premijerom Bevandom ali ne o obnovi tzv. Austrijskog groblja, već o mogućoj novoj lokaciji za gradnju groblja za poginule njemačke vojnike u BiH u Drugom svjetskom ratu. “Lokacija za to groblje nalazila bi se uz cestu između Mostara i Međugorja”, rekla nam je Bevandina glasnogovornica Amela Mulavdić.

Podsjetimo, ove godine se navršava 100. obljetnica od početka Prvog svjetskog rata. Planirano je mnoštvom prigodnih događaja. No Austrijsko groblje na periferiji Mostara, prepušteno zubu vremena, uništeno i napušteno, kako sada stvari stoje, ostat će u sjeni obilježavanja stote godišnjice početka Velikog rata.

DW.DE

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

IN MEMORIAM: Dr. Franjo Tuđman (10. prosinca 1999. – 10. prosinca 2018.)

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne hrvatske države i HDZ-a, najveći je državnik kojeg je hrvatski narod imao u svojoj slavnoj i vihornoj nacionalnoj povijesti.

S neizmjernom zahvalnošću i ponosom prisjećamo se prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, utemeljitelja suvremene hrvatske države i Hrvatske demokratske zajednice.

Pod vodstvom dr. Tuđmana, najvećeg državnika u povijesti hrvatskog naroda, Republika Hrvatska međunarodno je priznata, obranjena i oslobođena, a svojom je državotvornom vizijom zacrtao i njen euroatlantski put.

Pod njegovim vodstvom, Hrvatska demokratska zajednica postala je stožerna stranka nacionalnog zajedništva u Domovini, BiH i iseljeništvu, stranka koja je zahvaljujući svojoj snazi okupljanja i mogla povesti hrvatski narod do stoljećima sanjane slobode.

Demokratska, samostalna i neovisna Hrvatska Tuđmanov je trajni spomenik. Neka mu je vječna hvala i slava!

 

TVORAC MODERNE HRVATSKE I NAŠ PONOS dr. FRANJO TUĐMAN (1922-1999.)

 

 

Dr. sc. Franjo Tuđman – Veličanstven čovjek u strašnom vremenu

 

 

 

Orban: Ne znam je li to moderno ili nije, ali ja sam uvijek bio prijatelj gospodina Tuđmana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

7. prosinca 1991. – Badinterova komisija proglasila ‘smrt Jugoslavije’

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku Europska zajednica ustanovila je u kolovozu 1991. arbitražnu peteročlanu komisiju koja je po Francuzu koji je njome predsjedao dobila naziv Badinterova komisija.

Njezin je zadatak bio na temelju jugoslavenskog Ustava iz 1974. i Ustava Republike Hrvatske iz 1990. riješiti sporna pravna pitanja hrvatske samostalnosti te pomoći mirnom rješenju krize u bivšoj Jugoslaviji. U dva mjeseca koliko se sastajala daleko od očiju političara i medija Komisija je zaključila da se Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija raspala i da više ne postoji kao država.

Naglašeno je da nijedna država sljednica nema pravo nastaviti članstvo SFRJ u međunarodnim organizacijama. Posebna je pozornost usmjerena na ljudska prava i slobode etničkih i nacionalnih manjina.

Već 7. prosinca 1991. na pitanje predsjedavatelja Mirovne konferencije o Jugoslaviji lorda Carringtona postoji li uopće Jugoslavija, arbitražna je komisija objavila da se ta država raspala. Zbog toga je francuski pravnik, znanstvenik i političar Robert Badinter u srbijanskm medijima prozvan “grobarom Jugoslavije”.

Zaključci komisije postali su jedan od temeljnih uvjeta za međunarodno priznanje Hrvatske ali i za sve buduće pregovore o granicama između novih država. Bila je to prva velika diplomatska pobjeda Hrvatske i nagovještaj njezina priznanja.

Ministarsko vijeće Europske zajednice najavilo je priznanje Hrvatske za mjesec dana uz uvjet da se zajamče prava srpskoj manjini. Hrvatski je Sabor ubrzo donio Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Badinterova je komisija taj zakon ocijenila pozitivnim pa je 15. siječnja 1992. Europska zajednica priznala Republiku Hrvatsku, a potom su priznanja i čestitke stigle i iz drugih država sa svih kontinenata. Robert Badinter je 2003. primio titulu počasnog doktora zagrebačkog Sveučilišta.

Tom je prigodom novinarima izjavio da su na povijesnu odluku njegove komisije više utjecala hrvatska ustavna rješenja nego Titov ustav države u raspadu. Samostalnost Hrvatske bila je neizbježan proces u traženju nacionalnog identiteta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari