Pratite nas

Zadnje četiri godine išlo se samo unazad i ako se brzo ne reagira, imat ćemo ogromne posljedice

Objavljeno

na

Dragan Čović se sastao s gospodarstvenicima Mostara

Konačan cilj je otvaranje novih radnih mjesta, lakši pristup izravnim stranim investicijama i uređenje administracije

U Mostaru je upriličen sastanak predsjednika HDZ-a i HNS-a BiH dr. Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, i gospodarstvenika grada Mostara. Na sastanku je razgovarano o gospodarskoj situaciji u BiH, mogućnostima za održivi razvoj i prijedlozima za političke poteze koji bi doveli do rasta gospodarstva.

covic-gospodarstvenici3

Konačan cilj je otvaranje novih radnih mjesta, lakši pristup izravnim stranim investicijama i uređenje administracije. Program HDZ-a BiH daje gospodarskim pitanjima važno mjesto jer je razvoj i otvaranje novih radnih mjesta preduvjet ostanka ljudi na ovim područjima, piše Večernji list. „Stanje u gospodarstvu je izuzetno zahtjevno i dosta složeno, nije katastrofalno jer uvijek može biti gore, ali ovakvo stanje zahtijeva brzu reakciju.
Zadnje četiri godine išlo se samo unazad i ako se brzo ne reagira, imat ćemo ogromne posljedice za čitavo gospodarstvo u BiH. Mi kao predstavnici HDZ-a i HNS-a BiH zauzeli smo jasan stav za organiziranjem
gospodarstva u BiH, a ključ svega je otvoriti nova radna mjesta, gospodarstvenicima pomoći i poticati ih na hrabrije uključenje u sve gospodarske aktivnosti. Ovo je samo jedan u nizu sastanaka, gdje se pokušava iznijeti koncept što bi mi kao predstavnici političke vlasti trebali učiniti i što gospodarstvenici od nas očekuju, odnosno, da se vide ključne točke zajedničkog gospodarskog promišljanja u Bosni i Hercegovini“, zaključio je Čović na sastanku, a prenosi portal Večernjeg lista. VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

I Švicarska neće potpisati Marakešku deklaraciju

Objavljeno

na

Objavio

I Švicarska se pridružila sve većem broju država koje neće potpisati UN-ov globalni sporazum o migracijama u prosincu, najavila je vlada te države u srijedu.

Švicarska vlada objavila je kako “želi odgoditi konačnu odluku kako bi pričekala zaključke parlamentarnih rasprava”.

Izostanak podrške tom sporazumu u Švicarskoj značajan je jer je švicarski izaslanik u Ujedinjenim narodima Juerg Lauber jedan od dvojice glavnih pregovarača tog pakta.

Švicarski protivnici dogovora strahuju kako bi njegovi neobavezni politički ciljevi s vremenom mogli biti interpretirani kao pravne obaveze. Među njima su nacionalistička Narodna stranka, najveći politički pokret u državi, kao i liberalni i parlamentarci desnog centra.

Članice UN-a trebale bi se okupiti 10. i 11. prosinca u marokanskom gradu Marakešu kako bi potpisale taj sporazum.

Taj dokument kontroverzan je u mnogim zapadnim zemljama, osobito u onima na čijem su čelu konzervativne vlade. Svoje protivljenje kompaktu izrazili su Poljska, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Estonija, Izrael, Australija i Sjedinjene Države.

Kritičari Marakeške deklaracije tvrde da taj neobvezujući sporazum proglašava ekonomsku migraciju ljudskim pravom, dok zagovornici tvrde da će on popraviti međunarodno upravljanje migrantskim valovima i ojačati zaštitu ljudskih prava.

(Hina)

 

Izrael odbio UN Globalni sporazum o migracijama

 

 

Merkel: UN-ov sporazum o migracijama je ispravno rješenje

 

 

I Australija odbacuje Marakeški sporazum

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Francuska usvojila zakone protiv ‘lažnih vijesti’ u predizbornim kampanjama

Objavljeno

na

Objavio

Francuska Nacionalna skupština usvojila je dva zakona kojima se želi suzbiti lažne vijesti tijekom predizbornih kampanja, unatoč kritikama oporbe.

Predsjednik Emmanuel Macron obećao je donijeti zakon protiv lažnih vijesti ranije ove godine u svjetlu zabrinutosti u zapadnoj Europi zbog navodnog ruskog miješanja u izbore putem medijskih kuća u ruskom vlasništvu i društvenih mreža.

Novi zakoni omogućit će sucima da u predizbornoj kampanji nalože pružateljima internetskih usluga da s interneta uklone “netočne ili obmanjujuće tvrdnje ili optužbe” koje bi mogle utjecati na izbore.

Veće internetske tvrtke morat će također dati sve informacije o oglašivaču koji promiče sadržaj koji se odnosi na pitanja o kojima se vodi javna rasprava pred izbore.

Daju se i veće ovlasti radiotelevizijskim vlastima da odbace ili ukinu licence radijskim ili televizijskim postajama u vlasništvu ili pod utjecajem stranih vlada.

Macron je, primjerice, kritizirao ruske medije Sputnik i RT kao propagandne organizacije, što oni odbacuju.

Macronovi centristi i saveznici u donjem domu parlamenta usvojili su zakone u utorak navečer premda su oporba, i desna i lijeva, kao i Senat, bili protiv, smatrajući da će te mjere vjerojatno biti neučinkovite i da bi mogle ugroziti slobodu medija i izražavanja.

Sucima “nije praktično” odlučiti što je točno, a što nije u roku od 48 sati kako predviđa zakon, upozorili su, primjerice, komunisti.

(Hina)

 

ŠOLA: Merkel i Macron klize u povijest

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari