Pratite nas

Pregled

Zadnji mjesec pale vlade u regiji, osim u RH. Nitko ne zna tko vlada u BiH?!

Objavljeno

na

Ako Hrvatska, Slovenija, Srbija, Makedonija, a i mnoge druge države žele svoje građane uvjeriti kako, ipak, imaju stabilnu vlast samo trebaju prezentirati kako to izgleda u BiH

Zadnjih tjedana sve državne vlade u republikama bivše Jugoslavije doživljavaju snažne potrese. Njihova (ne)stabilnost najzornije oslikava kako su se novonastale države snašle u tranziciji. Iz te „balkanske“ perspektive Hrvatska se doima kao politički mirna zemlja. Unatoč čestim i žestokim kritikama vlada Zorana Milanovića je preživjela dosadašnji dio mandata bez ozbiljnije rekonstrukcije. Pet ministara zamjenili su s četiri i unutar Vlade rotirali tri. Čačića su se morali odreći zbog odlaska u zatvor, Holy zbog nepromišljenog e-maila, Komadine zbog zdravlja, Veljka Ostojića zbog afere sa zemljom i Mimice zbog odlaska u Bruxelles. Za dvije i pol godine svog mandata Milanović je u hodu promjenio četvrtinu vlade.

Proglas feb 2014 06Kod hrvatskih susjeda ovih dana velika su politička preslagivanja. Osobito je napeto u “deželi”. Ponovni izbor ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića na mjesto predsjednika stranke Pozitivna Slovenija (PS) uvod je u političku krizu koja je rezultirala raspadom vlade premijerke Alenke Bratušek i raspisivanjem novih prijevremenih izbora. U Srbiji se stanje stabiliziralo. Vučić je prije desetak dana uspostavio novu vladu. Rekonstrukciju je izvršio jer je htio apsolutnu vlast. Na prijevremenim parlamentarnim izborima dobio je više glasova (48.3 posto), nego Milošević devedesetih (46.9 posto).

I u Makedoniji je socijaldemokratska oporba još od 2012. godine konstantno pozivala na prijevremene parlamentarne izbore, a situaciju su komplicirali i odnosi albanskih i makedonskih stranaka. Nakon što su vladajući (VMRO -DPMNE) i njihovi albanski partneri nisu mogli dogovoriti o kandidatu za predsjednika države raspisani su i prijevremeni parlamentarni izbori na kojima su prije desetak dana pobjedili konzervativci iz VMRO-a.

Ako Hrvatska, Slovenija, Srbija, Makedonija, a i mnoge druge države žele svoje građane uvjeriti kako, ipak, imaju stabilnu vlast samo trebaju prezentirati kako to izgleda u BiH. Tamo je pravi horor. Kaos. Evo djelića priče za rubriku “vjerovali ili ne”.

BiH ima čak 14 vlada (državnu, dvije entitetske, 10 županijskih i distrikta Brčko). Na državnoj razini vlast je formirana tek nakon 14 mjeseci, a rekonstruirana je po jednom svake godine. Prvo je iz vlasti izbacivana Tihićeva SDA, pa onda bivša stranka Radovana Karadžića -SDS, a prošli tjedan SBB- Fahrudina Radončića. Kreatori sve tri smjene (rekontrukcije) bili su oni koji su se nakon izbora 2010. godine proglasili „izbornim pobjednicima“ – Lagumdžijin SDP i Dodikov SNSD. U Vijeću ministara BiH stanje je dodatno zakomplicirala najava smjene ministra Damira Ljubića, koji se razišao s novim vodstvom HDZ-a 1990.. Danas više nitko ne zna ima li državna vlada parlamentarnu većinu. Na federalnoj razini bez legitimnih Hrvata formirana je nelegalna vlast pet mjeseci nakon izbora i to grubim kršenjem Ustava. Prva kriza nastupila je 2012. kada je SDP htio izbaciti ostale partnere iz vlasti. Od tada do danas se redaju pokušaji smjena, prebjezi ministara i trgovina među četiri stranke i nekoliko interesnih skupina. Tko je tamo na vlasti sam Bog zna.

Kaos je i unutar 10 županijskih Vlada. Čak ih je osam tijekom ovog izbornog mandata rekonstruirano. Najčešće je to bio slučaj u Sarajevu i Tuzli, gdje politički obrati podsjećaju na turske ili meksičke sapunice. U Sarajevu su SDP i SDA prvo zajedno formirali vladu pa je onda SDP izbacio SDA, da bi nakon nekoliko mjeseci SDA okupila savez za smjenu SDP-a. Na kraju je, u naletu prosvjeda, i nova SDA vlada dala ostavku.

U Tuzli su također SDP i SDA prvo formirali zajedničku vladu, potom je SDP izbacio SDA, a ubrzo je i SBB zamijenio novim partnerima. No i ta SDP-ova rekonstruirana vlada izdržala je samo do prosvjeda u veljači, nakon kojih je formirana navodna “ekspertna” vlada kojom opet upravljaju zajedno SDA i SDP.

Strogo kontrolirani kaos rezultat je prvenstveno činjenic da se vladajuće koalicije na svim razinama uspostavljaju s manje-više prevarantskim i neiskrenim namjerama. Raspadi koalicija, blokade vlasti, međusobne kaznene prijave, montiranje afera, samo potvrđuju kako nema jasnog cilja oko kojeg su se političke snage u BiH spremne okupiti. Ne postoji neophodna kritična masa političkih snaga koje žele istinski napredak. Nacionalisti pod krinkom socijaldemokrata pljačkaju zemlju pred očima nemoćnih građana. Međunarodna zajednica mirno to promatra. Pomalo paradoksalno, ali spas države vide u povratku bivših nacionalista. Sad su miljenici postali Karadžićevi SDS-ovci. Njih žele u novoj vladi. Tko zna, možda SDS i označi kraj devetog kruga pakla. Ili se tek đavolska bh. komedija u BiH nastavlja i nakon listopadskih izbora.

JozoPavković/VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Današnji moderni turisti ne traže više samo sunce i more

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otvorila je u četvrtak navečer u vinogradima Pavlomira kraj Novog Vinodolskog tradicionalnu manifestaciju Ružica Vinodola, tijekom koje će se jedanaest djevojaka natjecati u igrama povezanim s vinarstvom i vinogradarstvom te običajima Vinodola, među ostalim i u vještinama branja i mašćenja grožđa.

Grabar-Kitarović je otvarajući manifestaciju govorila na čakavštini, kazavši kako “misli da je red da pozdravi na domaćoj čakavštini.” “Jako je lijepo biti ovdje s vama, ovo nije prvi puta da sam tu, a niti zadnji, jako se veselim što ćemo zajedno provesti vrijeme,” kazala je dodavši da može reći “da smo mi čakavci jako, jako prionili toj našoj čakavštini” te da je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg, koji je bio nazočan na manifestaciji, “naučio reći č umjesto ć tek kada su ga u Banskim dvorima natjerali”.
Predsjednica je potom na engleskom jeziku poželjela dobrodošlicu svim gostima i turistima.

U nastavku je kazala da je ova godina iznimno bitna za Novi Vinodolski spomenuvši da je njena rodna Grobinšćina supotpisnica Vinodolskog zakonika, čija se 730. obljetnica slavi ove godine. Taj zakonik je u to vrijeme bio jedan od modernijih, ako ne i od najmodernijih u Europi, koji je postavio prava i pravice za sve, kazala je. Naglasila je da se ove godine slavi i 140. obljetnica turizma u Novom Vinodolskom i 15. obljetnica Ružice Vinodola.

Predsjednica je, na upit novinara kako se snalazi u vinogradu i je li ikada gazila grožđe odgovorila “naravno.” “Moj nonić je imao vinograd u mjestu Meje iznad Ričine i ja sam kao mala često s njim išla u vinograd, pomagala mu u vinogradu, meni su to bila prekrasna vremena. Nakon berbe svi smo gazili grožđe,” kazala je dodavši da ne zna kako bi joj to išlo danas, ali da je to nešto što ju jako vezuje uz djetinjstvo i uz rodni kraj.

Na tvrdnju da se možemo ponositi ovakvim manifestacijama, spajajući novo i staro, predsjednica je potvrdno odgovorila. “Apsolutno, ovo je ključ razvoja turizma, današnji moderni turisti ne traže više samo sunce i more, to nije dovoljno. Oni traže ne samo prekrasnu prirodu, koju je Bog podario i sve kulturne spomenike koje imamo, već i oživljavanje nacionalnih, starih narodnih običaja, koji su za njih prekrasni,” kazala je dodavši da smatra da bi “mnogi turisti uživali da i oni malo gaze grožđe.”

Na upit o razvoju vinodolskog kraja, predsjednica je kazala da bi se mogao razviti upravo na poljoprivredi. “Mislim da upravo u EU možemo naći tu nišu za sigurne biološke proizvode, tlo je ovdje čisto, nekontaminirano, proizvodnja je tradicionalna i mislim da imamo sve preduvjete za uspjeh,” rekla je.

Po usmenoj predaji iz doba hrvatske plemićke obitelji Frankopana, nakon završetka berbe u vinogradu se među beračicama birala Ružica, najljepša i najmarljivija djevojka. Ružicu bi ovjenčali vinovom lozom i uz zvuke narodnih glazbala odveli bi ju u grad. Po zapisima, posljednji put Ružica je, prije nego što je običaj obnovljen, izabrana 1880.

Današnja Ružica Vinodola obnovljena je na osnovi te predaje. Osmišljene su igre i natjecanja za Ružice, po uzoru na stare sajmove priređuje se prodaja ekoloških i ručno izrađenih proizvoda, vina i drugog, a cijelu manifestaciju prate tradicionalna jela, glazba i ples.

Završno natjecanje, kada će biti proglašena ovogodišnja Ružica Vinodola, bit će u subotu, 18. kolovoza.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatski vojnici na mimohodu Oružanih snaga Republike Poljske

Objavljeno

na

Objavio

Foto: 2. HRVCON

Pripadnici 2. hrvatskog kontingenta Borbene grupe u sklopu NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Republici Poljskoj sudjelovali su 15. kolovoza 2018. u svečanom mimohodu u povodu Dana poljskih Oružanih snaga, kojim se ujedno obilježava 98. obljetnica pobjede poljske vojske nad Rusima kojom je Poljska stekla svoju neovisnost, priopćio je MORH

Hrvatski vojnici, zajedno s pripadnicima vojski SAD-a, Velike Britanije i Rumunjske, predstavljali su NATO na svečanosti na kojoj su Poljske Oružane snage imale prigodu predstaviti svoje postrojbe i naoružanje kojim trenutno raspolažu. Profesionalnim vojnicima u mimohodu su se priključile i brojne povijesne postrojbe kao dokaz bogate poljske vojne povijesti.

U svom govoru, poljski predsjednik Andrej Duda, osvrnuo se na izazove s kojima su se pripadnici Poljske vojske susretali tijekom svoje povijesti, na sve misije u kojima danas diljem svijeta sudjeluju, od Latvije, preko Kosova do Afganistana i zahvalio im na njihovom profesionalizmu i žrtvi, kao i njihovim obiteljima koje ih na tom putu podupiru.

Posebno je spomenuo važnost nazočnosti NATO-a u Poljskoj, kao znak potpore i snage Saveza ovdje na njegovim sjeverioistočnim granicama i zahvalio pripadnicima Borbene grupe na zajedništvu i suradnji koje demonstriraju kroz zajedničku obuku i vježbe zajedno s poljskim domaćinima.

Republika Poljska važan je partner i saveznik Republike Hrvatske, pa je tako i vojni izaslanik Republike Poljske puknovnik Tomasz Gora nazočio svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 23. obljetnici vojno redarstvene operacije Oluja, 5. kolovoza 2018. u Kninu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari