Pratite nas

Iz Svijeta

Zaev i Cipras i dalje za dogovor o promjeni imena Makedonije

Objavljeno

na

Foto: EPA

Premijeri Makedonije i Grčke, Zoran Zaev i Aleksis Cipras, najavili su nakon neuspjelog nedjeljnog referenduma da će se i dalje zauzimati za dogovor o promjeni imena Makedonije, pošto su podršku tome planu dali i Europska unija i NATO.

Makedonija je u nedjelju održala referendum u sklopu dogovora prema kojemu će Grčka, ako Makedonci prihvate ime “Republika Sjeverna Makedonija”, odustati od blokiranja ulaska Skoplja u NATO i u Europsku uniju.

Velika većina birača, oko 91,2 posto, odobrila je promjenu imena, no izlaznost je bila daleko niža od potrebnih 50 posto, pokazali su rezultati izbornog povjerenstva nakon prebrojavanja oko 80 posto glasova. Protiv je bilo 5,86 posto, a izlaznost je bila oko 35 posto.

Pitanje na referendumu glasilo je: “Jeste li prihvaćanjem dogovora s Grčkom za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji?”. Iako referendum nije pravno obvezujuć, dovoljan broj članova parlamenta rekao je da će se držati njegovog rezultata. Za promjenu imena je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu. “Više od 90 posto građana odobrilo je dogovor s Grčkom o promjeni imena Makedonije i parlament treba potvrditi volju većine”, rekao je Zaev. “Više od 90 posto glasalo je ‘za’, dakle, sada je na parlamentu red da potvrdi volju većine”, naglasio je.

No, nije spomenuo da je pola sata prije zatvaranja birališta izborno povjerenstvo objavilo da dvije trećine birača nisu išle glasovati.

Rekao je da se nada da će zastupnici oporbene desnice (VMRO-DPMNE) “poštovati demokratsku volju građana” i ratificirati dogovor u parlamentu. U protivnom će, rekao je, raspisati “prijevremene parlamentarne izbore”.

Cipras je u nedjelju nakon referenduma izrazio potporu Zaevu za provedbu dogovora. U telefonskom razgovoru Cipras je pozdravio “odlučnost i hrabrost” svog kolege da nastavi s provedbom. Ministarstvo vanjskih poslova Grčke objavilo je da zemlja ostaje predana provedbi sporazuma s Makedonijom sklopljenog u lipnju između Skoplja i Atene, a isto su naglasili i NATO i EU.

NATO i EU za provedbu dogovora

“Pozdravljam odgovor ‘Da’ na referendumu. Pozivam sve političke čelnike i stranke da se konstruktivno i odgovorno uključe kako bi se iskoristila ova povijesna prilika”, napisao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u tvitu. “Vrata NATO-a su otvorena, ali sve nacionalne procedure još trebaju biti provedene”, dodao je.

Povjerenik Europske unije za proširenje čestitao je onima koji su izašli na makedonski referendum, unatoč niskoj izlaznosti.

“Čestitam onim građanima koji su glasali na današnjem savjetodavnom referendumu i iskoristili svoje demokratske slobode”, kazao je Hahn na Twitteru.

Ne spominjući nisku izlaznost, Hahn je pozvao “sve političke čelnike da poštuju ovu odluku”.

Nedovoljnu izlaznost pozdravio je međutim grčki ministar obrane Pavlos Kamenos, koji se protivi dogovoru o promjeni imena. “Kad sam govorio da će referendum propasti, kritizirali su me. Sada je 68 posto nacije taj dogovor proglasilo ništavnim”, rekao je Kamenos.

Zagovornici bojkota referenduma koji je bio organiziran na društvenim mrežama, okupili su se tijekom večeri ispred zgrade parlamenta. Bilo ih je tristotinjak, sat i pol nakon zatvaranja birališta.

“Nemamo problem s imenom ni s identitetom … Imamo problem s time da nam netko to nameće”, rekla je Ana Bobinkova Mijakovska, 47-godišnja profesorica filozofije, pristaša bojkota. Poziv na bojkot je podupro predsjednik Đorge Ivanov, blizak nacionalističkoj desnici.

Referendum će “promijeniti stvari ako nam otvori vrata Europe i NATO-a”, rekla je Olivera Argirovska (74), umirovljena medicinska sestra u prijestolnici Skoplju.

Makedonija, siromašna zemlja koja je svoju izoliranost platila dugogodišnjom gospodarskom stagnacijom, želi ući u te organizacije koje su za mnoge sinonim stabilnosti i napretka.

Na tom putu joj se ispriječio veto Grčke koja Makedonijom zove samo svoju pokrajinu na sjeveru, oko Soluna.

(Hina)

Višnja Starešina: Hrvatska u balkanskom pokeru – igrač ili plijen?

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Iz Svijeta

Porast broja tražitelja ‘azila’ u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Krajem prošle godine u Njemačkoj je boravilo 1,8 milijuna osoba koje su u ovoj zemlji zatražile zaštitu od progona, priopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu u četvrtak.

„U Njemačkoj je 31. prosinca 2018. boravilo 1,8 milijuna osoba koje su ovdje zatražile zaštitu što je 101.000 ili oko 6 posto više nego 2017.“, priopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu.

Godišnji porast broja tražitelja azila se tako nakon 2015. i 2016., godina najsnažnijeg priljeva izbjeglica, stabilizirao „na niskoj razini“, kako se kaže u priopćenju.

Najveći dio od 1,8 milijuna osoba je u Njemačku stigao nakon 2014.

Od ovog broja najveći broj osoba uživa status priznatog izbjeglice ali na ograničeno vrijeme (888 tisuća) što znači da njihov status ističe kada prestanu i razlozi zbog kojih je izbjeglički status priznat (npr. završetak rata).

Azil na neograničeno vrijeme je priznat kod 266 tisuća a u 177 tisuća slučajeva je zahtjev odbijen. Najviše osoba s priznatim izbjegličkim statusom dolazi iz Sirije iza koje slijedi Irak i Afganistan.

Najviše osoba s odbijenim statusom dolazi iz Iraka, Afganistana i Srbije pri čemu je broj tražitelja azila sa zapadnog Balkana u stalnom padu u posljednje tri godine otkako je Bundestag ove zemlje proglasio zemljama sigurnog porijekla čime je mogućnost stjecanja azila svedena na minimum.

U isto vrijeme je porastao broj podnositelja zahtjeva za azilom iz Turske i Irana.

(Hina)

 

Željko Glasnović: Migrantski val se zahuktava (VIDEO)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Rusija Turskoj nudi svoje nadzvučne lovce Su-35

Objavljeno

na

Objavio

Borbeni zrakoplov Su-35S generacije 4++ je nadzvučni borbeni zrakoplov, koji se pojavio 19. veljače 2008. godine.

Sergej Čemezov, direktor državne tvrtke Rostec, izjavio je u četvrtak kako je Rusija spremna prodati Turskoj borbeni zrakoplov Su-35.

On je na konferenciji za medije govorio o vojno-tehničkoj suradnji dvije euroazijske države, prenose agencije.

Službenoj Ankari je predložio kupovinu borbenog zrakoplova ruske proizvodnje.

“Ako naše turske kolege izraze interes, mi smo spremni razgovarati o isporuci Su-35”, rekao je Čemezov.

Zrakoplov Su-35 je višenamjenski borbeni lovac ruske kompanije Suhoj.

Osam tona bombi i raketa

U srijedu je glasnogovornik američkog State Departmenta u pismenom priopćenju objavio kako Turska ne može ostati u programu američkog borbenog zrakoplova F-35, zbog kupovine ruskog sustava raketne obrane S-400.

Tursko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je Sjedinjene Američke Države da ponovo razmotri odluku o isključivanju Turske iz ovog programa.

Borbeni zrakoplov Su-35S generacije 4++ je nadzvučni borbeni zrakoplov, koji se pojavio 19. veljače 2008. godine, navodi ruska agencija Tass.

On je varijanta zrakoplova Su-27, težak je 19 tona, razvija maksimalnu brzinu od 2.500 kilometara na sat i ima posadu od jednog pilota.

Naoružan je, između ostalog, 30-milimetarskim avionskom strojnicom te do osam tona raketa i bombi raznih tipova (po potrebi), raspoređenih na 12 nosača ispod krila.

 

Bugarska kupuje američke borbene zrakoplove F-16 Block 70

 

 

 

Bijela kuća: Turska kupnjom ruskog sustava otpala iz programa F-35

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari