Pratite nas

Iz Svijeta

Zaev i Cipras i dalje za dogovor o promjeni imena Makedonije

Objavljeno

na

Foto: EPA

Premijeri Makedonije i Grčke, Zoran Zaev i Aleksis Cipras, najavili su nakon neuspjelog nedjeljnog referenduma da će se i dalje zauzimati za dogovor o promjeni imena Makedonije, pošto su podršku tome planu dali i Europska unija i NATO.

Makedonija je u nedjelju održala referendum u sklopu dogovora prema kojemu će Grčka, ako Makedonci prihvate ime “Republika Sjeverna Makedonija”, odustati od blokiranja ulaska Skoplja u NATO i u Europsku uniju.

Velika većina birača, oko 91,2 posto, odobrila je promjenu imena, no izlaznost je bila daleko niža od potrebnih 50 posto, pokazali su rezultati izbornog povjerenstva nakon prebrojavanja oko 80 posto glasova. Protiv je bilo 5,86 posto, a izlaznost je bila oko 35 posto.

Pitanje na referendumu glasilo je: “Jeste li prihvaćanjem dogovora s Grčkom za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji?”. Iako referendum nije pravno obvezujuć, dovoljan broj članova parlamenta rekao je da će se držati njegovog rezultata. Za promjenu imena je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu. “Više od 90 posto građana odobrilo je dogovor s Grčkom o promjeni imena Makedonije i parlament treba potvrditi volju većine”, rekao je Zaev. “Više od 90 posto glasalo je ‘za’, dakle, sada je na parlamentu red da potvrdi volju većine”, naglasio je.

No, nije spomenuo da je pola sata prije zatvaranja birališta izborno povjerenstvo objavilo da dvije trećine birača nisu išle glasovati.

Rekao je da se nada da će zastupnici oporbene desnice (VMRO-DPMNE) “poštovati demokratsku volju građana” i ratificirati dogovor u parlamentu. U protivnom će, rekao je, raspisati “prijevremene parlamentarne izbore”.

Cipras je u nedjelju nakon referenduma izrazio potporu Zaevu za provedbu dogovora. U telefonskom razgovoru Cipras je pozdravio “odlučnost i hrabrost” svog kolege da nastavi s provedbom. Ministarstvo vanjskih poslova Grčke objavilo je da zemlja ostaje predana provedbi sporazuma s Makedonijom sklopljenog u lipnju između Skoplja i Atene, a isto su naglasili i NATO i EU.

NATO i EU za provedbu dogovora

“Pozdravljam odgovor ‘Da’ na referendumu. Pozivam sve političke čelnike i stranke da se konstruktivno i odgovorno uključe kako bi se iskoristila ova povijesna prilika”, napisao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u tvitu. “Vrata NATO-a su otvorena, ali sve nacionalne procedure još trebaju biti provedene”, dodao je.

Povjerenik Europske unije za proširenje čestitao je onima koji su izašli na makedonski referendum, unatoč niskoj izlaznosti.

“Čestitam onim građanima koji su glasali na današnjem savjetodavnom referendumu i iskoristili svoje demokratske slobode”, kazao je Hahn na Twitteru.

Ne spominjući nisku izlaznost, Hahn je pozvao “sve političke čelnike da poštuju ovu odluku”.

Nedovoljnu izlaznost pozdravio je međutim grčki ministar obrane Pavlos Kamenos, koji se protivi dogovoru o promjeni imena. “Kad sam govorio da će referendum propasti, kritizirali su me. Sada je 68 posto nacije taj dogovor proglasilo ništavnim”, rekao je Kamenos.

Zagovornici bojkota referenduma koji je bio organiziran na društvenim mrežama, okupili su se tijekom večeri ispred zgrade parlamenta. Bilo ih je tristotinjak, sat i pol nakon zatvaranja birališta.

“Nemamo problem s imenom ni s identitetom … Imamo problem s time da nam netko to nameće”, rekla je Ana Bobinkova Mijakovska, 47-godišnja profesorica filozofije, pristaša bojkota. Poziv na bojkot je podupro predsjednik Đorge Ivanov, blizak nacionalističkoj desnici.

Referendum će “promijeniti stvari ako nam otvori vrata Europe i NATO-a”, rekla je Olivera Argirovska (74), umirovljena medicinska sestra u prijestolnici Skoplju.

Makedonija, siromašna zemlja koja je svoju izoliranost platila dugogodišnjom gospodarskom stagnacijom, želi ući u te organizacije koje su za mnoge sinonim stabilnosti i napretka.

Na tom putu joj se ispriječio veto Grčke koja Makedonijom zove samo svoju pokrajinu na sjeveru, oko Soluna.

(Hina)

Višnja Starešina: Hrvatska u balkanskom pokeru – igrač ili plijen?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Slovenski europarlamentarci pisali čelnicima EU protiv ulaska Hrvatske u Schengen

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski zastupnici u Europskom parlamentu poslali su otvoreno pismo sadašnjim i novim čelnicima EU protiv ulaska Hrvatske u Schengen, piše u subotu Večernji list.

Dnevnik navodi da je riječ o najnovijem sredstvu pritiska uoči odluke Europske komisije o tome da je Hrvatska zadovoljila sve tehničke uvjete za pristup schengenskom prostoru koja se očekuje 22. listopada.

Slovenski eurozastupnici iznose rezerve o tehničkoj i pravnoj sposobnosti Hrvatske da zaštiti Schengen pa traže odgodu odluke, odnosno da se Hrvatskom bavi nova komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen.

Pismo potpisuje šestero zastupnika, po dvoje iz skupine europskih pučana, iz skupine socijaldemokrata te nove grupacije Renew Europe. Zastupnici Janšine stranke SDS, također pučani, odbili su potpisati pismo.

Ulazak Republike Hrvatske u schengensko područje u našem je zajedničkom interesu jer smo svjesni svih prednosti takve integracije, kako za Sloveniju tako i za EU, a istodobno njezin ulazak ne bi trebao biti sigurnosna prijetnja EU, kažu slovenski zastupnici u pismu, ali potom navode što smatraju problematičnim.

“Prema našem mišljenju, postoje vrlo ozbiljne rezerve u pogledu tehničke i pravne sposobnosti Hrvatske za provedbu i zaštitu schengenskog prostora, kao i njegove usklađenosti s pravnim standardima EU, posebno u segmentu poštivanja i provođenja međunarodnih sporazuma i presuda”, kažu u pismu, neizravno se referirajući na spor oko granice i na propalu arbitražu čiju odluku Hrvatska ne želi provesti, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Žestoki sukobi u Barceloni: Policija rastjerala prosvjednike, 89 ozlijeđenih

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Reuters/Albert Gea

Katalonska i španjolska nacionalna policija preuzele su u noći na subotu kontrolu nad ulicama Barcelone i drugih katalonskih gradova rastjeravši prosvjednike koji su tijekom šest sati iza zapaljenih barikada kamenjem sudjelovali u sukobu iza kojega je ostalo 89 ozlijeđenih.

U petak navečer došlo je do najžešćih sukoba katalonskih zagovornika nezavisnosti i policije od kada su u ponedjeljak izrečene zatvorske kazne katalonskim liderima osuđenima zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti 2017.
Situacija u središtu Barcelone smirila se nakon što se ono bilo pretvorilo u bojno polje.

Bile su zapaljene vatre i postavljene barikade iza kojih su prosvjednici zamaskiranih lica zasipali policiju kamenjem, ciglama, petardama i drugim predmetima. Policija je uzvratila ispaljujući gumene metke i suzavac te koristila palice. Do nereda je došlo i u drugim katalonskim gradovima gdje su također organizirani prosvjedi.

Ozlijeđeno je 89 osoba od čega 60 u Barceloni, izvijestila je hitna pomoć.

Policijska svjetla obasjavaju noć u glavnom gradu Katalonije gdje vatrogasci nastoje ugasiti preostale zapaljene kontejnere za smeće koji su služili kao barikade. Na ulicama su porušene željezne ograde i razbacane cigle korištene u sukobu. Prema posljednjim informacijama uhićeno je 27 osoba.

U Barceloni se u petak okupilo 525.000 zagovornika nezavisnosti Katalonije u prosvjedu protiv osuđujućih presuda svojim liderima, podatak je gradske policije. Prosvjednici traže odcjepljenje od Španjolske i puštanje na slobodu zatvorenih dužnosnika.

Kabinet katalonskog predsjednika vlade Quima Torra sazvao je kasno navečer hitan sastanak. Ujutro će biti održan novi a onda bi se trebao obratiti javnosti.

Katalonska vlada, sastavljena od dviju stranaka za nezavisnost, posljednjih dana apelira na masovne i mirne prosvjede.

Generalni štrajk koji traje od petka na poziv sindikata koji zagovaraju samostalnost obuhvatio je oko 68 posto industrijske aktivnosti u Kataloniji te oko 70 posto trgovačke, podatak je katalonske vlade. (Hina)

U Barceloni preko pola milijuna prosvjednika, sukob studenata s policijom

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari