Pratite nas

Kronika

Zagaj pored Sanskog Mosta: Beru gljive kako bi preživjeli

Objavljeno

na

Nije nama problem ići, raditi. Nije problem niti za hranu. Sami si proizvedemo što nam je potrebno i odemo u šumu, pronađemo gljive a brat Željko iste prodaje na tržnici i nešto se pribavi, ali je problem kada djeca krenu u školu jer nemamo za knjige niti za odjeću i obuću. Kada bismo mogli riješiti taj problem  bili bismo presretni, kaže samohrana majka Sandra Šeić.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Dok hitamo  iz pravca Prijedora ka Sanskom Mostu pored nas ostaju brojne kuće i površine zemljišta. Obradivog ali neobrađenog. Suvozač mi kaže da je to naselje gdje su nekada žvijeli Hrvati. Pitam ga gdje su oni danas. Kaže, većinom su u Zagrebu i Njemačkoj, ali ih ima na svim stranama svijeta. Protjerani su, izbjegli, raseljeni.

Uz sami grad smjestilo se selo Poljak u kojemu danas žive Hrvati. Najnaseljenije je hrvatsko mjesto u ovom dijelu Federacije BiH. Tu živi negdje oko 50 starijih mještana, ali prema njihovim riječima, oni se ne boje za svoju budućnost. U sastavu njihovog mjesta je mali Zagaj u kojem se događa svojevrsna demografska bomba. Od ukupno 20-tak mještana u Zagaju živi i osmoro učenika, a ako sve bude kako treba na godinu će u školske klupe i Tanja Zelić:

– Voljela bi ići u školu. Malo se družiti sa vršnjacima. Meni je, znate, ovdje jako lijepo. Imam koke, koze i ovce i svog ljubimca konjića, ali bi bilo lijepo razmijeniti koju i sa kolegama vršnjacima, kao velika priča Tanja. Pitamo ju gdje je naučila tako lijepo govoriti a ona će kao iz topa:

– I ovdje imamo internet. I vidimo svašta, pa tako i znamo, kaže 6-godišnja Tanja, koja sa bakom Ljubom, njezinim partnerom Danom  i tetkama, učenicama srednje škole,  živi u Zagaju, malom mjestu u blizini Sanskog Mosta, u živopisnoj prirodi punoj ljepota, ali i opasnosti:

– Ovdje imamo veliki problem. Naime, iz planine se znaju spuštati vukovi u potražnji za hranom, pa se bojimo za djecu. Osnovni je problem što nam djeca odavde idu u školu i po sedam kilometara: od toga idu po pet pješice, jer autobus ne može doći. Moraju proći kroz šume i to nam daje nespokoj, kaže samohrana majka Sandra Šeić, čiji osnovci Valentina i Marko svakoga jutra pješače kilometre kako bi došli do škole, a poslije dolaska sa majkom i ujakom, koji je i osobom s posebnim potrebama,  idu u šumu brati gljive kako bi nešto zaradili za život,a sretni su i zadovoljni. Još Marko zna i minstrirati na svetim misama nedjeljom i blagdanom.

Zagaj Cesta koja stvara probleme pa autobus ne može doći i odvesti dječicu u školu, pa pješače po osam kilometara

– Nije nama problem ići, raditi. Nije problem niti za hranu. Sami si proizvedemo što nam je potrebno i odemo u šumu, pronađemo gljive a brat Željko iste prodaje na tržnici i nešto se pribavi, ali je problem kada djeca krenu u školu jer nemamo za knjige niti za odjeću i obuću. Kada bismo mogli riješiti taj problem  bili bismo presretni, kaže Sandra i ističe kako ima vrlo vrijednu djecu, koja ju ponekad iznenade i cvijećem:

– Dobri su. Marljivi. Znaju iznenaditi lijepim gestama i ljudi ih vole. Skromni su. Sretni su i zadovoljni s ovo malo što imamo, kaže ponosna majka i ponavlja da je najveći problem dio ceste koji vodi od početka Zagaja do u unutrašnjost zaseoka:

– Autobus ne može dolaziti i problem je veliki. Bila bi nam velika pomoć kada bi nam netko mogao pomoći da saniramo cestu, onda ne bismo morali svako jutro ustajati i djecu voditi u školu. Autobus bi mogao dolaziti po njih i problem mračne i nepregledne šume u koju dolaze vukovi kad su gladni bio bi riješen, kaže Sandra.

Prema riječima sumještanina Ante Ljevara već je izrađen projekt i čeka se dobra volja određenih donatora kako bi se ova cesta mogla sanirati:

– Sve smo pripremili i spremni smo predati zahtjeve gdje god to treba. Važno je da riješimo ovaj problem i da nam djeca bezbrižno mogu u školu, kaže Ljevar i ističe kako su ljudi ovdje vrlo vrijedni  i da im treba jako malo za zadovoljstvo.

– Valjao bi neki manji stroj, kojim bi mogli si pomoći u obradi zemlje. Neki mali motokultivator ili slično, što bismo svi u mjestu mogli koristiti, kaže sumještanin Dane, ali najveći je problem već spomenuta cesta.

– Rado bih maloj Tanji kupio bicikl, ali cesta nije povoljna za vožnju, pa mi ju nekako teško gledati kako pati, ali nije tužna, nego je uvijek raspoložena i sretna, ističe Ljevar.

Ovo malo selo u blizini Sanskoga Mosta, gdje ljudi beru gljive kako bi preživjeli, a sretni su i zadovoljni sa ono malo što imaju, svojevrsni je primjer svima nama kako treba živjeti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Za objavu podataka o djeci do 18 godina i do dvije godine zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Za objavu podataka o djeci do 18 godina može se dobiti do dvije godine zatvora, piše u petak Večernji list nakon što su na nekim društvenim mrežama ili internetskim stranicama otkriveni podaci o osumnjičenim počiniteljima, ali i žrtvi višestrukog silovanja maloljetnice u okolici Zadra.

Facebook stranica koja je prva objavila fotografije navodnih osumnjičenika za grupno silovanje djevojčice i mjesto iz kojeg su počinitelji, a i žrtva, nakon medijskih apela uklonila je sporne objave. Međutim, fotografije, identiteti i drugi podaci i dalje se dijele na društvenim mrežama, čime se čini šteta i djetetu žrtvi, ali i osumnjičenicima koji još nemaju 18 godina, navodi dnevnik.

Kaznenom progonu kao počinitelj kaznenog djela povrede privatnosti djeteta izlaže se svatko “tko iznese ili pronese nešto iz osobnog ili obiteljskog života djeteta, protivno propisima objavi djetetovu fotografiju ili otkrije identitet djeteta, što je kod djeteta izazvalo uznemirenost, porugu vršnjaka ili drugih osoba ili je na drugi način ugrozilo dobrobit djeteta”.

Dijete je osoba koja nije navršila 18 godina. O težem obliku tog kaznenog djela radi se kad je to učinjeno “putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način”, kad to postane pristupačno većem broju osoba. Moguća je kazna i do dvije godine zatvora.

Zbog toga novinski izvjestitelji i mediji i te kako vode računa, ne samo zbog žrtve već i zbog počinitelja koji još nisu navršili 18 godina, da ne otkriju ni mjesto gdje je kazneno djelo počinjeno, a ni bilo koji drugi podatak iz kojeg bi se moglo otkriti identitet bilo žrtve, bilo osumnjičenika, pa ni podaci o njihovim roditeljima ili njihovu ponašanju u prošlosti temeljem njihovih objava na osobnim Facebook stranicama.

“O djeci, a to su osobe koje nisu navršile 18 godina, ništa se ne smije objaviti pa ni vodi li se uopće kazneni postupak protiv njih”, potvrdila je sutkinja Lana Petö Kujundžić, predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, dodajući kako se u konkretnom slučaju, prema objavama u medijima, radi o dvojici osumnjičenika koji još nemaju 18 godina te petorici mlađih punoljetnika na koje se također može primijeniti maloljetničko pravo, donosi Večernji list.

Dnevnik podsjeća da se zbog objave fotografija mladića osumnjičenih za grupno silovanje te sve izraženijeg nepovjerenja građana u institucije u četvrtak oglasila i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević apelirajući da se iskreno zapitamo koliko smo spremni doista štititi dječja i ljudska prava. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Županijski sud u Zadru donio odluku o osumnjičenim silovateljima

Objavljeno

na

Objavio

Sa Zadarskog županijskog suda stigla je obavijest da je donesena odluka oko istražnog zatvora za petoricu osumnjičenih za silovanje djevojčice.

– Obzirom na veliki interes vezan za kazneni postupak koji se vodi protiv petorice osumnjičenika zbog kaznenog djela silovanja maloljetnice, obavještavam Vas kako je danas 17. listopada 2019. godine izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zadru, a nakon zaprimanja žalbi stranaka, donijelo odluku u toj pravnoj stvari, vezano za istražni zatvor. Odluka je napisana i otpremljena strankama, stiglo je priopćenje Hrvoja Viskovića, suca Županijskog suda u Zadru.

Tužiteljstvo se, podsjetimo, žalilo što mladići nisu završili iza rešetaka nego su im samo određene mjere opreza poput zabrane približavanja žrtvi, zabrane komuniciranja sa žrtvom te se moraju javljati u policijsku postaju dva puta mjesečno.

Istovremeno, mladići su se žalili na izrečene sigurosne mjere, među kojima je i zabrana približavanja žrtvi.

Odluke će biti poznate tek kada budu dostavljene strankama u postupku, najranije u petak ili u ponedjeljak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari