Pratite nas

Zagreb dobio spomen ploču Marije Radić

Objavljeno

na

Marija Radić dobila je svoje prvo spomen-obilježje na zgradi u Mihanovićevoj 34, gdje je provela posljednje godine života i umrla. Spomen-ploča je otkrivena na inicijativu Grada Zagreba, Organizacije žena Hrvatske seljačke stranke (HSS) Hrvatsko srce i Hrvatsko-češkog društva.

Ploču je uz prigodni program otkrio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, potpredsjednica HSS-a Marijana Petir i predsjednica Hrvatskog srca Marija Ledinski Anić, a nakon toga u središnjici HSS-a održana je svečana akademija na kojoj je o životu i radu Marije Radić te braku sa Stjepanom Radićem govorio predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac i povjesničarka Suzana Leček.

Marija Radić bila je Čehinja, rođena 27. kolovoza 1874. u Pragu kao Marie Dvořáková, u obitelji koja je bila u srodstvu sa slavnim češkim skladateljem Antonínom Dvořákom.

 

Završila je učiteljsku akademiju i radila kao učiteljica, a sa Stjepanom Radićem, tada mladim studentom u Pragu, upoznala se 1894. i vjenčala 1898. U braku koji je trajao nepunih 30 godina, do Radićeve smrti 8. kolovoza 1928., dobili su dvije kćeri i dva sina.

 

Marija Radić svojem je suprugu bila ne samo životna družica nego i najbliža suradnica. Osim brige oko obitelji i vođenja obiteljske knjižare, bavila se politikom pa je od 1927. bila predsjednica Ženske organizacije HSS-a Hrvatsko srce i pisala u HSS-ovim glasilima zauzimajući se za ravnopravnost žena, njihovo političko osvješćivanje i pravo glasa.

Nakon smrti Stjepana Radića ostala je neformalnom prvom damom Hrvatske, hrabro se držala i pred kraljevskim i pred ustaškim i pred komunističkim režimom, unatoč progonima i poniženjima, sve do smrti 17. lipnja 1954.

 

 

 

 

facebook komentari

Hrvatska

Brkić i Krstičević iz Škabrnje: Dok je svijeta i vijeka, moramo ustrajati na progonu velikosrpskih zločinaca!

Objavljeno

na

Objavio

Kolonom sjećanja “Korak po korak”, u kojoj se ove godine okupilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, od Prevlake pa do Dunava, dostojanstveno je obilježena 26. godišnjica masakra u Škabrnji – u kojem su srpski agresori 18. studenoga 1991. likvidirali 86-ero hrvatskih civila i branitelja.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić osvrnuo se na nepojmljivu činjenicu da za masovni zločin u Škabrnji još nitko nije odgovarao:

– To je jedna od tužnih stranica našeg pravosuđa. Nadam se da pravna država neće odustati i da će kad-tad biti kažnjeni monstruozni počinitelji ne samo u Škabrnji, nego i u svim ostalim mjestima gdje su počinjeni ratni zločini nad hrvatskim braniteljima i civilima. Dok je svijeta i vijeka, moramo ustrajati na progonu zločinaca! Ne samo zbog pravde, nego i poruke mladim naraštajima da se nikada više takvo što neće ponoviti.

Ministar obrane Damir Krstičević također je poručio da zločinci moraju odgovarati, a što je zadaća našeg pravosuđa:

– S tugom i boli sjećamo se Škabrnje i Vukovara. I sva ostala stratišta govore o cijeni hrvatske slobode. Moramo čuvati istinu o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima te je upravo stoga moja odgovornost jačanje sposobnosti Hrvatske vojske, kao i izgradnja sigurnog okruženja kako se nikad više ovako što u Hrvatskoj ne bi dogodilo.

Dodao je da svi skupa moramo biti fokusirani na budućnost i stvaranje boljih uvjeta života i rada u Hrvatskoj.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

26 godina od stradanja Vukovara – Položeni vijenci na Memorijalnom groblju

Objavljeno

na

Objavio

U Vukovaru se obilježava 26. godišnjica stradanja toga grada u Domovinskom ratu i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

U grad su stigli brojni hrvatski građani kako bi odali počast poginulima i ubijenima u agresiji bivše Jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih postrojbi na taj grad. Među onima koji će s pokloniti žrtvi Vukovara, hrvatskih branitelja i civila tijekom Domovinskog rata cijeli je državni vrh predvođen predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović.

Sudionici Kolone sjećanja stigli su na Memorijalno groblje. Državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno spomen obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru čime su odali počast žrtvi toga grada u Domovinskom ratu i obilježili 26. obljetnicu stradanja grada heroja. U spomen na branitelje i civile stradale u agresiji JNA i paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine, zajednički vijenac položili su i svijeće zapalili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković.

Počast stradalima polaganjem vijenca i paljenjem svijeće odala su i izaslanstva vukovarskih branitelja te grada Vukovara, a potom su vijence položila i svijeće zapalila i druga brojna izaslanstva među kojima i grada Zagreba na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem te brojnih drugih hrvatskih gradova, županija te braniteljskih i stradalničkih udruga.

Molitvu za poginule i nestale molio je đakovački i osječki nadbiskup msgr. Đuro Hranić, dok misu zadušnicu na groblju predvodi požeški biskup Antun Škvorčević.

isječak HRT

Do Memorijalnog groblja državni vrh i ostali sudionici obilježavanja Dana sjećanja došli su u koloni sjećanja od vukovarske bolnice, u kojoj je bio održan prigodan komemorativni program pod nazivom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta”. Kolonu su predvodili branitelji Vukovara i članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih branitelja, a slijedili su ih nositelji 186 zastava hrvatskih ratnih postrojbi te državni vrh. Brojni hodočasnici koji su u Vukovar došli iz svih krajeva Hrvatske i okolnih država bili su zaogrnuti hrvatskim zastavama i nosili su transparente s domoljubnim porukama.

Nakon polaganja vijenaca na groblju, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović vijenac će položiti i na mjestu masovne grobnice na Ovčari, a nakon mise, to će učiniti predsjednik Sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari