Pratite nas

Događaji

Zagreb: Premijera dokumentarnog filma „Bijeli put“

Objavljeno

na

Premijera dokumentarnog filma „Bijeli put“

Film o humanitarnom konvoju koji je 1993. spasio Hrvate u Lašvanskoj dolini u Središnjoj Bosni i koji je ispisao dirljivu priču o zajedništvu hrvatskog naroda.

Pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, te u organizaciji Udruge Istina, Inicijativa za slobodu, toleranciju i nacionalnu afirmaciju i u suorganizaciji s UBH Prsten i Studentskim centrom Zagreb, u subotu 29.travnja u kinu Europa u Zagrebu, s početkom u 19.00 sati održat će se premijera dokumentarnog filma „Bijeli put“.

Redatelj Zdenko Jurilj i producentska kuće “Kadar” iz Širokog Brijega  su nakon  gotovo tri godine istraživanja, snimanja i mjeseci provedenih u montaži, dovršili  film o najvećem humanitarnom konvoju nakon Drugog svjetskog rata.  Film je realiziran  uz suradnju dvije državne TV kuće – HRT-a i BHRT-a. Kroz izjave brojnih svjedoka, ali i raritetnu video arhivu, koja se prvi put prikazuje na platnu, šira javnost konačno može vidjeti što se stvarno događalo te ratne 1993. i na koji način su ljudi u Središnjoj  Bosni spašeni od golog izumiranja. U filmu su zastupljene i igrane filmske scene kako bi se na temelju pisanih dokaza i izjave svjedoka, rekonstruirali događaji koje u to ratno vrijeme nije bilo moguće zabilježiti video kamerom.

U Lašvanskoj se dolini i Središnjoj Bosni preživljavalo, borilo, ginulo, umiralo od gladi, bolesti, premorenosti, a humanitarni konvoj, u zimu 1993. donio je svjetlost i nadu  Hrvatima Lašvanske doline ali i cijele Središnje Bosne.

Zajedništvo hrvatskog naroda tih se ratnih godina najbolje pokazalo u „Bijelom putu“ – stotine humanitaraca, medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i drugih osoba,  dovezli su humanitarni konvoj pred franjevačku bolnicu u Novoj Biloj. Predvođeni pokojnim Slobodanom Langom, Androm Vlahušićem i Hermanom Vukušićem,  doprinijeli su opstanku i ostanku više od 70 tisuća Hrvata  koji su skoro osam mjeseci bili pod opsadom tzv. Armije BiH. Tih osam mjeseci, Hrvati Središnje Bosne, nisu imali nijedan mogući izlaz iz te opsade niti komunikaciju s bilo kojim drugim krajevima u BiH. Tu blokadu probio je Bijeli put.   Ipak, njegov prolazak kroz teritorije pod kontrolom tzv. Armije BiH bio je dozvoljen, međutim, dva je puta napadnut, a vozač Ante Vlaić ubijen, a drugi ranjen, no, konvoj  sa 99 šlepera i gotovo dvije stotine članova ipak stigao u dvorište franjevačke bolnice u Novoj Biloj i donio nadu u opstanak, i baš kako je to naš nobelovac Andrić davno i napisao „Ovdje se umiralo – da bi se živjelo“.

U filmu govore: Slobodan Lang, Ante Damjanović, dr. Tihomir Perić, Tihomir Blaškić, Džemal Merdan, Branko Čulo, dr. Ivan Bagarić, dr. Mate Granić, dr. Miro Jakovljević, fra Zoran Livančić, fra Velimir Valjan, fra Iko Skoko,  fra Stipo Karajica, Meri Vlaić, Sally Backer.

Film u trajanju od 79 minuta produkcija Kadar iz Širokog Brijega realizirala je u koprodukciji s HRT-om, BHRT-om i ostalim koproducentima (Vertex, 24 Media, ERO), a njegovu realizaciju potpomagao je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Ulaz za sve posjetitelje je slobodan do popune kapaciteta dvorane.

Režija: Zdenko Jurilj
Direktor fotografije: Antoni Ćorić
Montaža: Tomislav Topić
Producent: Tomislav Bubalo
Produkcija: Kadar d.o.o. Široki Brijeg
Koprodukcija: HRT, BHRT, Vertex, 24 Media, ERO
Trajanje: 79 minuta
Godina proizvodnje: 2017.

Kamenjar.com

facebook komentari

Događaji

Biskup Rogić: U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Sisačka biskupija

Spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko

Misno slavlje u spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko te slavne pogibije branitelja ove utvrde 13. siječnja 1578. godine, održano je u nedjelju 14. siječnja u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom.

Misu u sklopu 9. hodočasničkog spomen-pohoda predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, biskupima u miru Antom Ivasom i Milom Bogovićem, generalnim vikarom biskupije mons. Markom Cvitkušićem i domaćim župnikom Stjepanom Filipcem.

Uz više od tisuću hodočasnika iz cijele Hrvatske slavlju su nazočili i izaslanik predsjednice RH Ivica Krupec, ministar branitelja Tomo Medved, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, 12 hrvatskih generala članova Hrvatskog generalskog zbora predvođenih generalom zbora Pavom Miljavcem, kao i predstavnici brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Na početku sve okupljene je pozdravio biskup Košić zahvalivši svima na dolasku, a posebno po prvi puta biskupu Rogiću, te biskupima Ivasu i Bogoviću koji su već predvodili slavlja na ovome mjestu.

U homiliji biskup Rogić je rekao kako je sveti zadatak nas živih pamtiti velike dane i velike ljude iz naše povijesti. „Pobjede i porazi dio su svakog ljudskog i narodnog života, sastavni dio življenja. Kako smo se kada ponijeli predstavlja povijest, učiteljicu života. Ono što padne u zaborav prestaje biti škola života, izvor nadahnuća, opomena ili poticaj za uzlete novih generacija. Ako zaboravimo velikane i herojstva kako ćemo danas odgojiti velikane i heroje? Kako se nositi s novim opsadama i zahtjevnostima vremena? Čime ćemo danas biti zadivljeni i što će nas nositi naprijed?

U Svetom pismu izabrani Izraelski narod stalno prepričava svoju povijest. Djed i otac prepričavaju sinu i unuku događaje iz prošlosti svoga naroda: da upozna djela Božja, da otkrije ljude koje je nosila snaga vjere i da pronađe put u budućnost, u sadašnjim nevoljama sigurne i svijetle putokaze. Oni ih ohrabruju da ostanu vjerni Savezu, da se sa lutanja vrate, da iznova otkriju Božja djela za njih. U tom svjetlu, mi danas pričamo povijest Gvozdanskog pred 440 godina s 13. na 14. siječnja davne 1578. godine“, rekao je biskup te dodao kako u brojnim bitkama tijekom povijesti za slobodu hrvatskog čovjeka Gvozdansko svijetli kao najsjajnija zvijezda na nebu te i danas izaziva divljenje. „Velika vojna vještina, otpor do posljednjeg čovjeka i svjesno žrtvovanje za križ i slobodu učinilo je Gvozdansko simbolom hrvatske želje za slobodom i simbolom otpora protiv stranih osvajača.

U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda. Proći će stoljeća, a stradanja će se ponoviti i na početku Drugog svjetskog rata i u Domovinskom ratu. Doći će gotovo do istrebljenja, nestanka cijelih obitelji. U zadnjem pohodu crkva će biti zapaljenja. Tako svjedoči povijest, tako glasi istina o Gvozdanskom. I nama valja te događaje prepričavati, uspomene čuvati i od učiteljice života učiti, pouku tražiti u svjetlu Božje riječi“.

U nastavku biskup se osvrnuo na pročitanu Riječ Božju. Istaknuvši kako ona govori o pozivu, biskup Rogić se zapitao koji je naš današnji poziv i na što nas Bog zove. Hrvatski narod, od stoljeća sedmog, ima svoju uporišnu točku, svoj oslonac i sigurnost u vjeri u Boga Stvoritelja i Otkupitelja, Gospodara svijeta i vjekova. Vjera u trojedinog Boga, Oca, Sina i Svetoga Duha, vjera koju nam je Krist navijestio, objavio i svojom smrću i slavnim uskrsnućem učvrstio. Vjera u kojoj smo kršteni i Bogu posvećeni. Ako smo kroz prošle nevolje trpjeli i iz njih izišli, prevladali ih Božjom pomoću, snagom vjere i požrtvovnosti umirući jedni za druge, zajedništvom, zašto bi danas toga uzmanjkalo?

Isprosimo molitvom da nas ne ujedinjuje samo nevolja, nego istinska želja za izgradnjom boljeg svijeta, boljih odnosa, svakog napretka. Ne smijemo od toga odustati. Božja Riječ spominje da ‘Svijećnjak Božji još ne bijaše ugašen’. Vjerujemo da ni u našem narodu plamen svjetla i ljubavi za Boga, za čovjeka – brata pored sebe, za svoju Domovinu, za dobre odnose među ljudima, smisao za žrtvu, nije ugašen.

Svaki uloženi napor, svaka iskazana požrtvovnost i velikodušnost, svaka sposobnost pojedinca ugrađena u to, svaki novi uspjeh – uvelike će opravdati i podnesene žrtve, učiniti ih još vrjednijima. Pozvani smo živjeti svoju vjeru! Živjeti ju u obitelji, na javnom mjestu, u svom pozivu i okruženju, svjedočiti ju usprkos svim opsadama kojih i danas ima na pretek. Pozvani smo – svaki ponaosob – bolje osluhnuti na što nas Bog zove, što još više i bolje možemo učiniti za svoj narod, svoju Domovinu, svoje sugrađane, svoje najbliže!

Kada to otkrijemo, budimo poput Samuela ili prvih Isusovih učenika. Zato, s vjerom u Božju providnost i milosrđe, ne žaleći truda oko dobra svega naroda i zajedništva, ohrabreni iskustvom prevladanih nevolja, čuvajmo što nam je najsvetije. Najveća ljubav je u Bogu. On je ljubav sama koja Sina daruje za spasenje svakog čovjeka. Dati život, dati sebe za ljubav, za prijateljstvo, za istinu i vjeru, za obitelj i Domovinu ne može biti zaboravljeno. I nije život koji nestaje nego donosi svoje plodove i kad ga više ne bude. Tome nas i danas uče heroji Gvozdanskoga i nakon 440 godina“, zaključio je na kraju biskup Rogić.

Nakon mise slijedio je mimohod „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“ do spomen-križa, gdje je na početku komemoracije molitvu za duše svih branitelja i žrtava Gvozdanskog iz 1578., 1941. i 1991. godine predmolio biskup Košić. Vijence i svijeće kod križa položili su predstavnici vlasti, braniteljskih udruga te predstavnici kulturnih i povijesnih udruga, a na kraju ispred samog kaštela Gvozdansko u čast žrtava zapaljen je „Plamen slobode“.

GVOZDANSKO – HRVATSKI ALAMO ZA KOJI NE ZNAJU JEDINO HRVATI

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Obljetnica akcije “Širinci 92”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Širincima, 18 kilometara zapadno od Nove Gradiške, u srijedu je održana komemoracija u spomen na 17 poginulih branitelja i vojnu akciju “Širinci 92”, koja je bila dio vojne operacije “Orkan” kojom je od listopada 1991. do početka 1992. oslobođen dio okupiranog teritorija zapadne Slavonije.

Tom akcijom omogućena je i uspostava kraće prometne veze između Slavonije i ostatka Hrvatske.

U ime Ministarstva obrane zapovjednik kopnenih snaga Hrvatske vojske (HKOV) general Siniša Jurković, koji je i sam bio sudionik ratnih akcija na novogradiškom području, rekao je da je operacija “Orkan” bila vrlo uspješna i pokazala da je Hrvatska vojska stasala u ozbiljnu oružanu snagu.

Tijekom operacije “Orkan” Hrvatska vojska oslobodila je 21 uporište, rekao je Jurković, dodajući kako su se borili i “sanjali jednu bolju i pravedniju Hrvatsku”.

Umirovljeni pukovnik Adam Tomičić, prisjećajući se vremena prije 26 godina, pozvao je da “prestane otuđenje hrvatske države” i da se za Hrvatsku bori Vlada kao što su se i oni borili. Pozvao je vlast da se posebno zauzme za “stvaranje uvjeta koji će zaustaviti odlazak mladih ljudi iz Hrvatske”.

“Tko zna što nas u budućnosti čeka, sve nas je manje i sve smo stariji”, istaknuo je Tomičić.

“Akcija ‘Širinci 92’ bila je posljednja vojna akcija na slavonskom ratištu uoči Sarajevskog primirja koje je na snagu stupilo 3. siječnja u 18 sati. Unatoč primirju, provokacije na novogradiškom ratištu nisu prestajale, a u nekima od njih poginuo je dio branitelja kojima je danas odana počast”, podsjetio je umirovljeni bojnik, sudionik akcije “Širinci 92” Marko Derežanin.

Okupirani teritorij zapadnog dijela Slavonije potpuno je oslobođen u vojno-redarstvenoj akciji “Bljesak” 1995. godine.

Obilježavanje 26. godišnjice vojne akcije “Širinci 92” organizirali su Udruga veterana 3. gardijske brigade “Kune”, ogranak iz Nove Gradiške, Odbor za obilježavanje datuma iz Domovinskog rata novogradiškoga kraja i Općina Rešetari.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari