Pratite nas

BiH

Zaključci konferencije ‘Europski ustav za BiH’

Objavljeno

na

U Neumu je zatvorena znanstvena konferencija „Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu“ koja je kroz dva dana okupila ustavne pravnike, sociologe, politologe filozofe, političare te javne djelatnike različitog formata. Nakon tri panela te 44 prijavljena znanstvena rada usvojeni su radni zaključci koje Hrvatski Medijski Servis objavljuje u cijelosti.

U zaključcima se poziva na punu provedbu mirovnih sporazuma usklađivanje entitetskih ustava s Ustavom BiH.

Nakon neprovedenih odluka domaćih i međunarodnih sudova nameće se potreba za izmjenom Ustava BiH što pretpostavlja spremnost svih relevantnih političkih sudionika na dugotrajan dijalog temeljen na uzajamnom poštovanju.

U tome je smislu zajednička obveza svih odgovornih struktura poticati ambijent pogodan na dijalog koji će rezultirati izmjenama Ustava na sljedećim načelima koje je javnosti prezentirao prof.dr. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru:

1. Zaštita jednakosti, odnosno konstitutivnosti svih konstitutivnih naroda i jačanje konstitucionalizma; eliminacija svih oblika nejednakosti i uspostava jednakosti svih žitelja; zaštita manjina, usklađivanje Ustava BiH s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima s ciljem zaštite ljudskih prava prema presudama Europskog suda za ljudska prava; stvaranje pretpostavki za nesmetanu provedbu Acquisa; provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

2. Na svim razinama vlasti u BiH potrebno je sustavno i posvećeno raditi na pomirenju i unaprjeđenju unutarnjih većinsko-manjinskih odnosa i smanjenju tenzija, a u duhu europske tradicije upravljanja razlikama i jačanja građanske kulture zasnovane na vrijednostima interkulturalizma koje promovira suradnju, uključivost, toleranciju, otvorenost i zaštitu temeljnih sloboda.

3. Pravni sustav BiH potrebno je prilagoditi pravnoj stečevini EU, a posebno Europskoj povelji o temeljnim pravima i slobodama koja je posvećena zaštiti individualnih i kolektivnih prava te zajedničkih europskih vrijednosti. Administrativno-politička organizacija Bosne i Hercegovine te njezin sustav javne uprave moraju biti usklađeni sa standardima Europske uninije kako bi funkcionalno mogli odražavati potrebe bh. društva i svih njegovih struktura te afirmirati europske vrijednosti.

4. Osobito je važno načelo solidarnosti koje svoj najpoznatiji izraz nalazi u prepoznatljivoj europskoj kulturi zaštite prava manjinskih zajednica kroz kompenzaciju svih njihovih realnih slabosti koje ugrožavanju njihovu društveno-političku poziciju. U višenacionalnim državama ta je obveza posebno naglašena i mora biti rezultat europskih, državnih i lokalnih institucija.

5. Značajno uporište za zaštitu ustavnog poretka BiH temeljenog na konstitutivnosti pruža i Sporazum o Europskoj uniji iz 1992. godine koji ističe vrijednosti i dostojanstvo naroda, slobode, demokracije, a osobito reprezentativne, zastupničke demokracije što je propisano člankom 10 sporazuma, a podrazumijeva supsidijarnost, poštivanje ljudskih, sloboda i vladavina prava, promociju održivog i uravnoteženog razvoja te osiguranje temeljnih prava i sloboda. Provedba tih načela je nužna kako bi svi konstitutivni narodi, građani kao pojedinci te manjine mogli uživati u blagodatima procesa europskih integracija te aktivno sudjelovati u realizaciji tog strateškog vanjskopolitičkog cilja Bosne i Hercegovine.

Za ostvarenje tog cilja BiH mora izgraditi administraciju koja će istodobno biti na usluzi svim njenim građanima i štititi Ustavom zajamčenu jednakopravnost kao preduvjet da bi BiH mogla zaživjeti kao zajednica naroda. Ujedno, cilj koji je sadržan i u viziji razvoja Europske unije kao epohalnog društveno-političkog projekta.

6. Načelo konstitutivnosti je ustavno načelo nadređeno svim drugim ustavnim načelima uključujući organizacijska; entiteti i kantoni odnosno županije, te svim drugim ustavima i zakonima na svim razinama vlasti kako je ustvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH U 5- 5/98. Konstitutivnost naroda je izraz povijesne i društveno-političke tradicije BiH koja utjelovljuje neotuđivu jednakopravnost i državotvorni status triju konstitutivnih naroda kao neporecivu povijesnu, društvenopolitičku i povijesnu činjenicu.

7. Izmjene Izbornog zakona BiH moraju omogućiti jednak tretman svim građanima koja su u funkciji građanske političke reprezentacije, a konstitutivnim narodima punu reprezentativnost u tijelima koja su u funkciji kolektivnog predstavljanja kao što su Predsjedništvo BiH, domovi naroda i Vijeće naroda te u svim tijelima i na svim razinama koja sudjeluju u njihovom konstituiranju.

Provedba odluka Ustavnog suda BiH koje se tiču legitimnog predstavljanja nije isto što i provedba konstitutivnosti, ali je važan iskorak prema uspostavi stabilnog i pravednog društveno-političkog poretka koji može realizirati pretpostavke za ubrzavanje procesa pristupanja Bih Europskoj uniji.

8. Kako ovaj skup poprima obilježja tradicionalnosti organizatori će poduzeti aktivnosti kako bi se s rezultatima današnjeg skupa na odgovarajući način upoznao što širi krug domaće i međunarodne javnosti.

Hms/Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kardinal Puljić: Ako bude pameti, neće biti rata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić upozorio je na činjenicu da stanje u Bosni i Hercegovini nije dobro, ali je istaknuo kako se problemi u toj zemlji ne smiju rješavati „zveckanjem oružja”, nego dijalogom, uz uvažavanje jednakih prava svakoga čovjeka i svakoga nacionalnoga identiteta.

U intervjuu kojega je u utorak objavio sarajevski “Dnevni avaz”, kardinal Puljić je posebnu zabrinutost iskazao zbog sve češćeg spominjanja obnove ratnih sukoba u BiH.

“Ako bude pameti, neće biti rata u BiH, ali ako budemo prekrajali svakoga trenutka ovu zemlju, izludit ćemo ovo malo ljudi koji su odlučili ostati i opstati u BiH. I građani moraju utjecati na to da se svaka huškačka mašinerija u politici i medijima spusti na zemlju i da se nastoji ostvariti perspektiva života i suživota u ovoj zemlji“, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Jedan od uzroka problema, po Puljićevu mišljenju, je to što se mnogi u BiH kunu u njene AVNOJ-ske temelje, postavljene tijekom Drugog svjetskog rata, no ta država, kakva je sada, nije građanska, nego je zemlja Hrvata, Bošnjaka i Srba.

„Ako želimo da BiH opstane u svojim dimenzijama i identitetu, onda se mora tako organizirati da se svatko može u njoj ostvariti kao kod kuće. BiH je kuća svih nas“, kazao je kardinal Puljić.

Puljić smatra kako je društvo u BiH opterećeno stalnom kuknjavom i čekanjem da drugi rješavaju životna pitanja. Kako tvrdi, u BiH se “strašno se urušila kultura rada te su se svi razboljeli od poruka da treba što manje raditi, a što više imati i trošiti”.

„Moramo s tugom reći kako je oko 60 posto naše zemlje neobrađeno. Ima kruha, samo treba organizirati život, ukloniti kriminal i stvoriti vladavinu pravednih zakona. Toliko se neki kunu da vole ovu zemlju, a gdje god stignu potkradaju je“, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Komentirajući poruke pape Franje „da je moguće organizirati hodočašća u Međugorje, ali ne kao priznanje ukazanja Gospe”, kardinal Puljić je ocijenio kako Sveti otac želi ljudima pomoći da se kroz molitvu i pokoru jačaju u vjeri te da nalaze utjehu vjere i mir u duši.

“Zato je Papa donio takvu odluku. Brojni idu u Međugorje da dožive mir u duši kroz pobožnost, pokoru i ispovijed. Nisu na prvome mjestu ukazanje i poruke, nego pobožnost, pokora, ispovijed i drugi sakrament”, kazao je kardinal Puljić.

Komentirajući susrete bosanskohercegovačkih dužnosnika s papom Franjom, vrhbosanski nadbiskup je kazao kako je Sveti otac otvoren za razgovor sa svim strukturama vlasti, pa tako i sa političarima.

„On upućuje na načela koja čuvaju dostojanstvo čovjeka, ljudska prava i ljudske slobode“, poručio je Puljić.

(Hina)

 

Kardinal Puljić: Više od 10.000 katolika napustilo BiH u protekloj godini

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Sigurnosne i pravosudne rupe migrantima omogućuju počinjenje kaznenih djela bez procesuiranja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija

Odluka Županijskog suda u Bihaću, prema kojoj je donesena oslobađajuća prvostupanjska presuda za ubojstvo Alžirca u Velikoj Kladuši, koje su navodno počinili također državljani Alžira Ismail Mehaili i Walid Farauiki, otvorila je Pandorinu kutiju nedorečenog zakona koji bi se trebao baviti kažnjavanjem migranata u BiH, piše Večernji list BiH.

Naime, optuženi nisu imali identifikacijskih dokumenata i iz tog razloga su oslobođeni. O problemu identiteta migranata nedavno je ukazao i ravnatelj Službe za poslove sa strancima u BiH Slobodan Ujić.

Davno napustili svoje zemlje

Među onima koji ilegalno ulaze u BiH, 99,9% njih nema nijedan identifikacijski dokument ni bilo što na osnovi čega bi se vidjelo iz koje zemlje dolaze. Riječ je o osobama koje su davno napustile svoje države, koje su bile u Turskoj, Grčkoj, pa i u Srbiji.

Točno je da nisu svi izbjeglice iz Sirije. Od do sada registriranih kojima su uzeti biometrijski podaci, iz Sirije ih je oko 30 posto, a po broju migranata slijede Pakistan, Afganistan, Irak, Iran itd. U migrantskom valu stigli su ljudi iz 40 zemalja, kazao je ravnatelj Službe za strance u BiH Slobodan Ujić. Naime, u slučaju migranata, domaće institucije u BiH, a posebice policijske agencije, nemoćne su.

Kada dođe do počinjenja kaznenog djela, policijski službenici migrante privedu u službene policijske prostorije i tu dolazi do problema. Gotovo nijedan od njih nema identifikacijski dokument države iz koje dolazi, nego su ih policijski službenici prisiljeni legitimirati na osnovi podataka koje im oni sami kažu.

Riječ je, naravno, o lažnom identitetu. Tužiteljstvo, pak, ne može podignuti optužnice na osnovi lažnog identiteta te bez obzira na to o koliko se teškom kaznenom djelu radi, migrant koji ga je počinio ponovno je na slobodi u razdoblju od 24 sata od privođenja u policijsku postaju.

Zbog svega navedenog postoji bojazan da će migrantima manjkavost sigurnosnog i pravosudnog sustava BiH, koji im omogućuje počinjenje kaznenih djela bez procesuiranja, dati krila da mogu činiti što hoće i da pritom ne budu procesuirani.

Lažni identiteti

Na probleme ilegalnih migranata već dulje vrijeme upozorava i ravnatelj Granične policije Zoran Galić, koji je nedavno izjavio kako je trenutačno sve aktivnija ruta kroz Hercegovinu.

Govoreći o rješenju problema nekontroliranog kretanja migranata kroz BiH, Galić je u više navrata naglašavao kako se ovaj problem može riješiti izmjenom Zakona o strancima u BiH. Naime, BiH bi trebala primijeniti praksu Mađarske i Srbije, koje su skratile rok za traženje azila na svega 24 sata.

Tako bi i u Zakonu o strancima u BiH prvenstveno trebalo promijeniti članak koji se odnosi na razdoblje dano strancima za traženje azila. Ono je sada 14 dana. Uz to, strancima bi u razdoblju dok ne dobiju azil trebalo potpuno ograničiti kretanje.

Skraćivanjem tog roka na 24 sata i ograničenjem kretanja izbjegao bi se prostor za manipulaciju koji se migrantima sada otvara. Naime, većina njih po ulasku u BiH da izjavu kako ima namjeru podnijeti zahtjev za azil, no tek rijetki u 14 dana to i naprave.

 

MUP-a HNŽ-a: Migranti pokazuju sve veću agresivnost prema policiji

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari