Pratite nas

BiH

Zaključci tematske sjednice na temu ‘BiH, položaj Hrvata u BiH i europski put BiH’

Objavljeno

na

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je 10.lipnja 2018. održao tematsku otvorenu sjednicu na temu „Bosna i Hercegovina, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i europski put B i H“.

Pored članova Odbora na sjednici su sudjelovali, predsjednik i potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku i Odbora za europske poslove, saborski zastupnici, predstavnici institucija Republike Hrvatske( Ured Predsjednice RH, Ured Predsjednika Vlade, Ministarstva vanjskih poslova, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Matice iseljenika RH, Ravnateljstvo dušebrižništva za Hrvate u inozemstvu pri Biskupskoj konferenciji RH i B i H, predstavnici znanstvenih instituta …), predstavnici Hrvata u institucijama Bosne i Hercegovine( izaslanik hrvatskog član Predsjedništva B i H zamjenik ministra vanjskih poslova Josip brkić, predsjednik Federacije B i H Marinko Čavara, potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Josip Jerković, zamjenik ministra sigurnosti B i H Mijo Krešić, predstavnici znanstvenih i kulturnih institucija Hrvata u BiH…).

Nakon uvodnih izlaganja, predsjednika Odbora Prof. dr. Bože Ljubića, predsjednika odbora za vanjsku politiku Dr. Mire Kovača i zastupnika u Saboru Željka Raguža, obraćanja predstavnika institucija RH i B i H, odvijala se vrlo otvorena rasprava.

Nakon rasprave odbor je usvojio zaključke koje prenosimo u cijelosti:

Zaključci:

1. Stabilna, prosperitetna, europska Bosna i Hercegovina, država tri jednakopravna naroda i svih njenih građana je strateški interes Republike Hrvatske;

2. Odbor podržava stajalište legitimnih predstavnika Hrvata u B i H da se strateški nacionalni interesi Hrvata u BiH najučinkovitije mogu realizirati u okviru cjelovite i suverene BiH. Odbor podržava javno deklarirano stajalište Hrvata iz B i H da je njihov strateški nacionalni interes ulazak B i H u EU i NATO.

Odbor smatra da je strateški državni interes republike Hrvatske Republike Hrvatske članstvo B i H u EU i NATO, o čemu sukladno Ustavu BiH moraju donijeti suverenu odluku legitimni predstavnici njezinih naroda i građana, te da je sudbina i prosperitet BiH usko povezana sa sudbinom i prosperitetom svih njezinih jednakopravnih konstitutivnih naroda i građana;

3. Budući da je najveći dio političkih problema i paralize procesa odlučivanja u BiH nastao institucionalnom zlouporabom i kršenjem prava konstitutivnih naroda, posebno hrvatskog naroda kojemu je političkom majorizacijom više puta bilo onemogućeno da na entitetskoj i državnoj razini vlasti potvrdi svoju većinsku političku volju, iskazanu u demokratskom procesu izbora, smatramo da tri ravnopravna konstitutivna naroda i svi građani BiH trebaju dobiti mogućnost da sami, kroz demokratski izabrane legitimne predstavnike, konsenzusom neporecive većine tih predstavnika odluče u kakvoj vrsti države žele živjeti, s kakvim unutarnjim ustrojem i u kakvim međusobnim odnosima; da jedino suverena odluka i ravnopravan dogovor konstitutivnih naroda i građana koji žive u BiH mogu jamčiti dugoročno održivo političko rješenje

4. Opstanak i funkcionalnost suverene države BiH i zahtjevne strukturne reforme zahtijevaju da njeni narodi i građani moraju u nju imati povjerenje i moraju vjerovati u njenu budućnost. Samo jasna struktura federalne države, kakva je BiH, u načelu, i po važećem Ustavu, s mehanizmima zaštite kolektivnih i individualnih prava na cijelom državnom teritoriju, sukladno najvišim europskim standardima, te mehanizmima zaštite legitimnih interesa konstitutivnih naroda također u cijeloj BiH, pomoći će daljnjoj demokratizaciji političke scene, kako unutar konstitutivnih naroda tako i u BiH općenito.

5. Republika Hrvatska čvrsto vjeruje da Europska unija i Sjedinjene Američke Države imaju interes i obvezu učiniti izvanredne napore da pomognu BiH, kako u stvaranju sigurnih uvjeta za unutarnji dogovor koji treba rezultirati konsenzusom oko nužnih izmjena Izbornog zakona i Ustava, tako i u stvaranju predvidljive perspektive za euroatlantsku budućnost.

6. Republika Hrvatska snažno pozdravlja dogovor o uspostavi participativnog mehanizma koordinacije u pregovorima s Europskom unijom, zasnovanog na europskom načelu supsidijarnosti, što je bio nužan preduvjet za intenziviranje pristupnog procesa BiH, u uvjerenju da će taj mehanizam dati nemjerljiv doprinos obnovi institucionalnog povjerenja i osjećaja vlasništva svih građana BiH nad procesima integracije u EU.

7. Odbor izražava žaljenje zbog činjenice da proces izmjena Izbornog zakona BiH nije uspješno okončan do trenutka raspisivanja Općih izbora te izražava nadu da će spomenuti proces nužnih izmjena Izbornog zakona BiH Ustava B i H i entiteta biti blagovremeno okončan korištenjem i uvažavanjem odluka Ustavnog suda BiH(„Slučaj Ljubić“) i presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci kroz usvajanje modaliteta izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta F BiH, kako bi se eliminirale sve ranije nabrojane posljedice nametnutih izmjena Ustava F BiH i Izbornog zakona.

8. Odbor traži od institucija Republike Hrvatske da, s ciljem održivog razvoja i ostanka Hrvata u B i H; – da se u sheme financijske pomoći iz Hrvatske uključe i ostale institucije od strateškog značaja za Hrvate u BiH, iz društvene, kulturne i medijske sfere, – da Republika Hrvatska pristupi realizaciji obveza iz Zakona o Odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH, posebice iz članaka Zakona 53. i 54., što podrazumijeva mikro kreditiranje te ustanovljenje jamstvenog fonda za kreditiranje obiteljskih gospodarstava i malog i srednjeg poduzetništva Hrvata u BiH; – da se potaknu na suradnju sve lokalne, županijske i državne subjekte i predstavnike Republike Hrvatske koji imaju iskustva u korištenju sredstava iz europskih i drugih programa u koncipiranju budućih projekata i prekogranične suradnje koja bi odgovorila na realne potrebe svih sredina u BiH, posebice onih nastanjenih Hrvatima.

9. Članovi Odbora su upoznati s nacrtom „Rezolucije o Bosni i Hercegovini, položaju Hrvata u B i H i europskom putu B i H“. Odbora je zaključio da će članovi Odbora obaviti dalje konzultacije u okviru svojih klubova i dostaviti eventualne prijedloge za dopunu ili izmjenu, prije usvajanja Rezolucije. Odbor će također razmotriti i uzeti u obzir eventualna mišljenja i sugestije predstavnika Vlade RH, kako bi na jednoj od sljedećih sjednica mogli nastaviti proceduru usvajanja.

10. Odbor predlaže Predsjedništvu Hrvatskog sabora da se tema „Položaj Hrvata u B i H i europski put B i H“ stavi na dnevni red sjednice Sabora.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Potvrđena optužnica osmorici pripadnika tkz Armije BiH za ratni zločin nad Hrvatima u središnjoj Bosni

Objavljeno

na

Objavio

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu državnog odvjetništva protiv osmorice nekadašnjih zapovjednika i pripadnika Armije BiH za ubojstvo najmanje 12 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika u mjestu Križančevu Selu u Središnjoj Bosni gdje su po podacima hrvatske strane ubijene najmanje 64 osobe u jednoj od najkrvavijih vojnih operacija bošnjačkih postrojbi.

Kako je objavio portal Dnevnik iz Mostara koji sustavno prati procesuiranje ratnih zločina nad Hrvatima, optužnica je potvrđena više od četvrt stoljeća nakon što je zločin počinjen. Za ratne zločine nad hrvatskim civilima i ratniim zarobljenicima optužnice su podignute protiv Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahije, Nijaza Sivre, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Šaćira Omanovića, Kasima Kavazovića i Sadika Omanovića.

U vrijeme počinjenja ratnog zločina u Križančevu selu u općini Vitez Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade i zapovjednik taktičke skupine sjever 3. korpusa, Tarahija je bio zapovjednik treće bojne 325. brdske brigade, Sivro pomoćnik zapovjednika za sigurnost te postrojbe, Nurković pomoćnik zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost i vjerska pitanja, dok su ostala četvorica optuženih bili vojnici u postrojbi čiji su pripadnici počinili zločine odnosno bili izravni sudionici zločina.

Oni su konkretno optuženi za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Križančevog Sela te manjim naseljima Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, te su sustavno sudjelovali u pljačkanju i uništavanju njihove imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina.

Na području Viteza na širem području Križančeva sela je uoči Božića 1993. ukupno ubijeno 64 Hrvata u sklopu operacije Armije BiH čiji je cilj bio potpuno slamanje postrojbi Hrvatskog vijeća obrane u središnjoj Bosni.

(Hina)

 

Križančevo selo – Strašan zločin tkz Armije BiH nad Hrvatima Srednje Bosne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Od 3887 službenika samo 706 Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Prema podacima Agencije za državnu službu BiH, od 3887 zaposlenih, Bošnjaka je 1714, odnosno 44 posto. Srba je 1366 ili 35 posto te Hrvata samo 706 ili 18 posto.

Prema Daytonskom sporazumu Bosna i Hercegovina trebala je imati svega nekoliko institucija. Glavnina nadležnosti bila je na entitetima ili županijama u Federaciji BiH, piše Večernji list BiH. Ipak, nametanjem odluka visokih predstavnika i prebacivanjem ovlasti s nižih razina vlasti na državnu stvoren je ogromni administrativni aparat.

Prema podacima sa službene stranice Agencije za državnu službu BiH, broj državnih službenika iznosi 3887, a prema službenim zvanjima, ministara i pomoćnika direktora je 211, šefova unutarnjih jedinica 666, stručnih savjetnika 1234, tajnika 19, tajnika s posebnim zadatkom 56, stručnih savjetnika 710 te viših stručnih suradnika 991. Kad se vide ove brojke, za očekivati bi bilo da državni aparat besprijekorno radi, ali smo svi svjedoci kako to nije slučaj.

Više žena

Gledajući podatke prema spolovima, muškaraca je u državnim institucijama 1813 ili 47 posto, dok su istodobno u ovim institucijama zaposlene 2074 žene, odnosno 53 posto. Sudeći prema ovim podacima, ne može se primijetiti kako postoji diskriminacija zbog spola prilikom zapošljavanja, barem kada su u pitanju državne institucije. Zanimljiva je i nacionalna struktura zaposlenih.

Prema podacima Agencije za državnu službu BiH, od 3887 zaposlenih, Bošnjaka je 1714, odnosno 44 posto. Srba je 1366 ili 35 posto te Hrvata samo 706 ili 18 posto. Državnih službenika koji se izjašnjavaju kao ostali je dva posto ili 83, dok je 18 onih koji se nisu izjasnili za bilo koju nacionalnost. I ovdje se vidi kako su Hrvati apsolutno nejednakopravni u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, ali je to pitanje o kojem se rijetko govori. Ove brojke vjerojatno bi bile i veće da se politički predstavnici Srba i Hrvata konstantno ne odupiru idejama prebacivanja novih nadležnosti na državnu razinu, na čemu uporno rade bošnjački politički predstavnici zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.

Pitanje nadležnosti

Sve glasnije mogu se čuti zahtjevi, osobito iz Banje Luke, kako je potrebno oduzete nadležnosti vratiti entitetima, a što bi u konačnici dovelo do smanjenja državne administracije.

Ipak, teško je očekivati kako će se to dogoditi u bližoj budućnosti tako da je realno predvidjeti kako će, u najboljem slučaju, broj državnih službenika u budućnosti ostati na istoj razini, a vrlo je vjerojatno da će i rasti.

Samo je pitanje koliko će država biti u mogućnosti sve to isfinancirati jer ni jedan sustav u kojem je država najbolji i najpoželjniji poslodavac nije dugo trajao niti je mogao dugoročno opstati piše Večernji List BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari