Pratite nas

BiH

Zaključci tematske sjednice na temu ‘BiH, položaj Hrvata u BiH i europski put BiH’

Objavljeno

na

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je 10.lipnja 2018. održao tematsku otvorenu sjednicu na temu „Bosna i Hercegovina, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i europski put B i H“.

Pored članova Odbora na sjednici su sudjelovali, predsjednik i potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku i Odbora za europske poslove, saborski zastupnici, predstavnici institucija Republike Hrvatske( Ured Predsjednice RH, Ured Predsjednika Vlade, Ministarstva vanjskih poslova, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Matice iseljenika RH, Ravnateljstvo dušebrižništva za Hrvate u inozemstvu pri Biskupskoj konferenciji RH i B i H, predstavnici znanstvenih instituta …), predstavnici Hrvata u institucijama Bosne i Hercegovine( izaslanik hrvatskog član Predsjedništva B i H zamjenik ministra vanjskih poslova Josip brkić, predsjednik Federacije B i H Marinko Čavara, potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Josip Jerković, zamjenik ministra sigurnosti B i H Mijo Krešić, predstavnici znanstvenih i kulturnih institucija Hrvata u BiH…).

Nakon uvodnih izlaganja, predsjednika Odbora Prof. dr. Bože Ljubića, predsjednika odbora za vanjsku politiku Dr. Mire Kovača i zastupnika u Saboru Željka Raguža, obraćanja predstavnika institucija RH i B i H, odvijala se vrlo otvorena rasprava.

Nakon rasprave odbor je usvojio zaključke koje prenosimo u cijelosti:

Zaključci:

1. Stabilna, prosperitetna, europska Bosna i Hercegovina, država tri jednakopravna naroda i svih njenih građana je strateški interes Republike Hrvatske;

2. Odbor podržava stajalište legitimnih predstavnika Hrvata u B i H da se strateški nacionalni interesi Hrvata u BiH najučinkovitije mogu realizirati u okviru cjelovite i suverene BiH. Odbor podržava javno deklarirano stajalište Hrvata iz B i H da je njihov strateški nacionalni interes ulazak B i H u EU i NATO.

Odbor smatra da je strateški državni interes republike Hrvatske Republike Hrvatske članstvo B i H u EU i NATO, o čemu sukladno Ustavu BiH moraju donijeti suverenu odluku legitimni predstavnici njezinih naroda i građana, te da je sudbina i prosperitet BiH usko povezana sa sudbinom i prosperitetom svih njezinih jednakopravnih konstitutivnih naroda i građana;

3. Budući da je najveći dio političkih problema i paralize procesa odlučivanja u BiH nastao institucionalnom zlouporabom i kršenjem prava konstitutivnih naroda, posebno hrvatskog naroda kojemu je političkom majorizacijom više puta bilo onemogućeno da na entitetskoj i državnoj razini vlasti potvrdi svoju većinsku političku volju, iskazanu u demokratskom procesu izbora, smatramo da tri ravnopravna konstitutivna naroda i svi građani BiH trebaju dobiti mogućnost da sami, kroz demokratski izabrane legitimne predstavnike, konsenzusom neporecive većine tih predstavnika odluče u kakvoj vrsti države žele živjeti, s kakvim unutarnjim ustrojem i u kakvim međusobnim odnosima; da jedino suverena odluka i ravnopravan dogovor konstitutivnih naroda i građana koji žive u BiH mogu jamčiti dugoročno održivo političko rješenje

4. Opstanak i funkcionalnost suverene države BiH i zahtjevne strukturne reforme zahtijevaju da njeni narodi i građani moraju u nju imati povjerenje i moraju vjerovati u njenu budućnost. Samo jasna struktura federalne države, kakva je BiH, u načelu, i po važećem Ustavu, s mehanizmima zaštite kolektivnih i individualnih prava na cijelom državnom teritoriju, sukladno najvišim europskim standardima, te mehanizmima zaštite legitimnih interesa konstitutivnih naroda također u cijeloj BiH, pomoći će daljnjoj demokratizaciji političke scene, kako unutar konstitutivnih naroda tako i u BiH općenito.

5. Republika Hrvatska čvrsto vjeruje da Europska unija i Sjedinjene Američke Države imaju interes i obvezu učiniti izvanredne napore da pomognu BiH, kako u stvaranju sigurnih uvjeta za unutarnji dogovor koji treba rezultirati konsenzusom oko nužnih izmjena Izbornog zakona i Ustava, tako i u stvaranju predvidljive perspektive za euroatlantsku budućnost.

6. Republika Hrvatska snažno pozdravlja dogovor o uspostavi participativnog mehanizma koordinacije u pregovorima s Europskom unijom, zasnovanog na europskom načelu supsidijarnosti, što je bio nužan preduvjet za intenziviranje pristupnog procesa BiH, u uvjerenju da će taj mehanizam dati nemjerljiv doprinos obnovi institucionalnog povjerenja i osjećaja vlasništva svih građana BiH nad procesima integracije u EU.

7. Odbor izražava žaljenje zbog činjenice da proces izmjena Izbornog zakona BiH nije uspješno okončan do trenutka raspisivanja Općih izbora te izražava nadu da će spomenuti proces nužnih izmjena Izbornog zakona BiH Ustava B i H i entiteta biti blagovremeno okončan korištenjem i uvažavanjem odluka Ustavnog suda BiH(„Slučaj Ljubić“) i presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci kroz usvajanje modaliteta izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta F BiH, kako bi se eliminirale sve ranije nabrojane posljedice nametnutih izmjena Ustava F BiH i Izbornog zakona.

8. Odbor traži od institucija Republike Hrvatske da, s ciljem održivog razvoja i ostanka Hrvata u B i H; – da se u sheme financijske pomoći iz Hrvatske uključe i ostale institucije od strateškog značaja za Hrvate u BiH, iz društvene, kulturne i medijske sfere, – da Republika Hrvatska pristupi realizaciji obveza iz Zakona o Odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH, posebice iz članaka Zakona 53. i 54., što podrazumijeva mikro kreditiranje te ustanovljenje jamstvenog fonda za kreditiranje obiteljskih gospodarstava i malog i srednjeg poduzetništva Hrvata u BiH; – da se potaknu na suradnju sve lokalne, županijske i državne subjekte i predstavnike Republike Hrvatske koji imaju iskustva u korištenju sredstava iz europskih i drugih programa u koncipiranju budućih projekata i prekogranične suradnje koja bi odgovorila na realne potrebe svih sredina u BiH, posebice onih nastanjenih Hrvatima.

9. Članovi Odbora su upoznati s nacrtom „Rezolucije o Bosni i Hercegovini, položaju Hrvata u B i H i europskom putu B i H“. Odbora je zaključio da će članovi Odbora obaviti dalje konzultacije u okviru svojih klubova i dostaviti eventualne prijedloge za dopunu ili izmjenu, prije usvajanja Rezolucije. Odbor će također razmotriti i uzeti u obzir eventualna mišljenja i sugestije predstavnika Vlade RH, kako bi na jednoj od sljedećih sjednica mogli nastaviti proceduru usvajanja.

10. Odbor predlaže Predsjedništvu Hrvatskog sabora da se tema „Položaj Hrvata u B i H i europski put B i H“ stavi na dnevni red sjednice Sabora.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Krenuo je na more preko BiH: Srbi su me kaznili zbog kockica

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Privatna arhiva Dario Strašček (Zagreb)

Vidio sam da je policijski automobil stao ispred kafića, ali sam se iznenadio kad je policajac krenuo prema meni, a još više kad mi je rekao da će me kazniti zbog remećenja javnog reda i mira jer nisam ništa učinio, priča Dario Strašček iz Zagreba, za 24 sata.hr

Jutro nakon što je Hrvatska pobijedila Englesku i plasirala se u finale Svjetskog prvenstva, on je vozio dvije maloljetne kćerke na more. Išao je preko Bosne i Hercegovine te se zaustavio na kavu u Bosansku Kostajnicu u RS.

Imao je na sebi dres hrvatske reprezentacije i zato je platio kaznu od 50 konvertibilnih maraka, što je otprilike 200 kuna.

Vrijeđanje pred kćerkama 

”Policajac me pitao znam li gdje sam. Ja sam mu rekao da sam u Bosni i Hercegovini, a on je odgovorio da griješim, da sam u Republici Srpskoj i da bih mogao dobiti batina zbog hrvatskih obilježja.

Rekao je da me zato mora kazniti. Kad sam sjeo u kafić, neko me je prijavio policiji. Zaista nisam ni navijao ni bilo koga na bilo koji drugi način provocirao. Mlađa kćerka mi se rasplakala, bilo je izuzetno neugodno”, prepričava Dario.

Policajac mu je još dodatno rekao da ga neće pustiti ako ne plati odmah i da će ići na sud, pa je shvatio da je bolje odmah platiti kaznu.

‘Kontrola će sve provjeriti’

”Uz to mi je naredio i da se odmah presvučem. Pokupio sam kćerke, obukao drugu majicu i odmah napustio grad. Ne mogu vjerovati da se to događa 2018. godine.

Bojao sam se i za kćerke, jer su mi iz drugih kafića neugodno i ružno dobacivali dok sam razgovarao s policajcem ”, kaže Dario.

Dok je cijeli svijet tražio “kockasti dres” i divio se igrama reprezentacije Hrvatske, Dario je vjerojatno jedni Hrvat koji je dobio kaznu jer ga nosi.

U Hrvatskoj strani navijači nisu bili kažnjavani zbog nošenja svojih nacionalnih dresova niti su imali bilo kakvih neugodnosti. Iz MUP-a RS su kazali da će provjeriti sve navode o ovom slučaju.

 

Dodik: U slučaju sukoba Srba i Bošnjaka u BiH vjerujem da bi Hrvati ostali po strani

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Iz robnih rezervi će se davati hrana i ostale potrepštine sve većem broju migranata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

U izvješću o kretanju broja migranata iznesen je podatak kako je na prostoru BiH, prema raspoloživim podacima, od 1. siječnja 2018. do 2. srpnja 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 7128 nezakonitih migranata.

Za potrebe zbrinjavanja migranata iz zemalja Azije i Bliskog istoka Vlada Federacije BiH donijela je devet mjera među kojima traži od Federalne direkcije robnih rezervi da na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, uz znanje i suglasnost Federalnog operativnog stožera za pitanje migracija, a u skladu sa svojim mogućnostima, stavi na raspolaganje svoje kapacitete za potrebe funkcioniranja kampova koji će biti uspostavljeni na području Sarajevske i Unsko-sanske županije, piše Večernji list BiH.

To znači kako će hrana i ostale potrepštine koje se čuvaju u robnim rezervama biti ustupljene ovim migracijskim kampovima, a da se radi o većoj količini robe, svjedoči i podatak da je Federalna direkcija robnih rezervi u posljednjih nekoliko mjeseci raspisala nekoliko natječaja za nabavu konzervirane hrane, ulja, brašna, mlijeka u prahu te raznih higijenskih potrepština. Spriječiti ilegalne ulaske

– U slučaju aktiviranja robnih rezervi iz Federalne direkcije robnih rezervi, iste će biti dane na raspolaganje Crvenom križu Federacije BiH, koji će biti obvezan, koristeći svoju strukturu i volontere, iste pripremati i distribuirati uz suglasnost nadležnih institucija u BiH, a u suradnji sa Službom za zajedničke poslova organa i tijela FBiH treba pronaći prostor za skladišni/logostički centar Crvenog križa Federacije BiH iz raspoloživih objekata neperspektivne vojne imovine – stoji u zaključku.

Također je Vlada Federacije BiH donijela zaključak svoje policijske snage staviti na raspolaganje za sprečavanje ilegalnog ulaska migranata s istoka preko granice BiH. Zadužila je i Federalno ministarstvo zdravstva da, u suradnji s Ministarstvom sigurnosti BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, precizira nositelje plaćanja troškova liječenja, kako primarne tako i specijalističko–konzultativne i bolničke zdravstvene zaštite migranata te lijekova, uz preciziranje procedura plaćanja.

Pomoć iz Austrije Vlada je također zadužila Federalnu upravu civilne zaštite da svoju rezervu materijalno-tehničkih sredstava i opreme za zaštitu i spašavanje stavi na raspolaganje Ministarstvu sigurnosti BiH, da zbog migranata stavi u optjecaj raspoloživi broj šatora za njihov smještaj, sanitarni kontejner s tuševima i umivaonicima te pratećom opremom, sanitarni kontejner s integriranim toaletima s pratećom opremom, stacionarnu kuhinju za pripremu odgovarajućeg broja obroka – pokretnu kuhinju.

Za nove lokacije za smještaj migranata određen je kamp u vojarni “Ušivak” u Hadžićima, pri čemu će se angažirati potreban broj pripadnika civilne zaštite i potrebna materijalno-tehnička i druga sredstva i oprema te će se osigurati stručna i tehnička pomoć za smještaj i zbrinjavanje migranata, kao i u slučaju eventualnog uspostavljanja kampa u Velikoj Kladuši u objektima Agrokomerca, a na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH.

Iz tekućih rezervi odobreno je nešto više od 28 tisuća maraka za prijevoz šatora koje je ovih dana donirala Austrija.

U izvješću o kretanju broja migranata iznesen je podatak kako je na prostoru BiH, prema raspoloživim podacima, od 1. siječnja 2018. do 2. srpnja 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 7128 nezakonitih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u istom razdoblju iskazale su 6354 osobe, dok su 683 osobe podnijele zahtjev za azil. (večernji.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori