Pratite nas

BiH

Zaključci tematske sjednice na temu ‘BiH, položaj Hrvata u BiH i europski put BiH’

Objavljeno

na

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je 10.lipnja 2018. održao tematsku otvorenu sjednicu na temu „Bosna i Hercegovina, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i europski put B i H“.

Pored članova Odbora na sjednici su sudjelovali, predsjednik i potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku i Odbora za europske poslove, saborski zastupnici, predstavnici institucija Republike Hrvatske( Ured Predsjednice RH, Ured Predsjednika Vlade, Ministarstva vanjskih poslova, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Matice iseljenika RH, Ravnateljstvo dušebrižništva za Hrvate u inozemstvu pri Biskupskoj konferenciji RH i B i H, predstavnici znanstvenih instituta …), predstavnici Hrvata u institucijama Bosne i Hercegovine( izaslanik hrvatskog član Predsjedništva B i H zamjenik ministra vanjskih poslova Josip brkić, predsjednik Federacije B i H Marinko Čavara, potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Josip Jerković, zamjenik ministra sigurnosti B i H Mijo Krešić, predstavnici znanstvenih i kulturnih institucija Hrvata u BiH…).

Nakon uvodnih izlaganja, predsjednika Odbora Prof. dr. Bože Ljubića, predsjednika odbora za vanjsku politiku Dr. Mire Kovača i zastupnika u Saboru Željka Raguža, obraćanja predstavnika institucija RH i B i H, odvijala se vrlo otvorena rasprava.

Nakon rasprave odbor je usvojio zaključke koje prenosimo u cijelosti:

Zaključci:

1. Stabilna, prosperitetna, europska Bosna i Hercegovina, država tri jednakopravna naroda i svih njenih građana je strateški interes Republike Hrvatske;

2. Odbor podržava stajalište legitimnih predstavnika Hrvata u B i H da se strateški nacionalni interesi Hrvata u BiH najučinkovitije mogu realizirati u okviru cjelovite i suverene BiH. Odbor podržava javno deklarirano stajalište Hrvata iz B i H da je njihov strateški nacionalni interes ulazak B i H u EU i NATO.

Odbor smatra da je strateški državni interes republike Hrvatske Republike Hrvatske članstvo B i H u EU i NATO, o čemu sukladno Ustavu BiH moraju donijeti suverenu odluku legitimni predstavnici njezinih naroda i građana, te da je sudbina i prosperitet BiH usko povezana sa sudbinom i prosperitetom svih njezinih jednakopravnih konstitutivnih naroda i građana;

3. Budući da je najveći dio političkih problema i paralize procesa odlučivanja u BiH nastao institucionalnom zlouporabom i kršenjem prava konstitutivnih naroda, posebno hrvatskog naroda kojemu je političkom majorizacijom više puta bilo onemogućeno da na entitetskoj i državnoj razini vlasti potvrdi svoju većinsku političku volju, iskazanu u demokratskom procesu izbora, smatramo da tri ravnopravna konstitutivna naroda i svi građani BiH trebaju dobiti mogućnost da sami, kroz demokratski izabrane legitimne predstavnike, konsenzusom neporecive većine tih predstavnika odluče u kakvoj vrsti države žele živjeti, s kakvim unutarnjim ustrojem i u kakvim međusobnim odnosima; da jedino suverena odluka i ravnopravan dogovor konstitutivnih naroda i građana koji žive u BiH mogu jamčiti dugoročno održivo političko rješenje

4. Opstanak i funkcionalnost suverene države BiH i zahtjevne strukturne reforme zahtijevaju da njeni narodi i građani moraju u nju imati povjerenje i moraju vjerovati u njenu budućnost. Samo jasna struktura federalne države, kakva je BiH, u načelu, i po važećem Ustavu, s mehanizmima zaštite kolektivnih i individualnih prava na cijelom državnom teritoriju, sukladno najvišim europskim standardima, te mehanizmima zaštite legitimnih interesa konstitutivnih naroda također u cijeloj BiH, pomoći će daljnjoj demokratizaciji političke scene, kako unutar konstitutivnih naroda tako i u BiH općenito.

5. Republika Hrvatska čvrsto vjeruje da Europska unija i Sjedinjene Američke Države imaju interes i obvezu učiniti izvanredne napore da pomognu BiH, kako u stvaranju sigurnih uvjeta za unutarnji dogovor koji treba rezultirati konsenzusom oko nužnih izmjena Izbornog zakona i Ustava, tako i u stvaranju predvidljive perspektive za euroatlantsku budućnost.

6. Republika Hrvatska snažno pozdravlja dogovor o uspostavi participativnog mehanizma koordinacije u pregovorima s Europskom unijom, zasnovanog na europskom načelu supsidijarnosti, što je bio nužan preduvjet za intenziviranje pristupnog procesa BiH, u uvjerenju da će taj mehanizam dati nemjerljiv doprinos obnovi institucionalnog povjerenja i osjećaja vlasništva svih građana BiH nad procesima integracije u EU.

7. Odbor izražava žaljenje zbog činjenice da proces izmjena Izbornog zakona BiH nije uspješno okončan do trenutka raspisivanja Općih izbora te izražava nadu da će spomenuti proces nužnih izmjena Izbornog zakona BiH Ustava B i H i entiteta biti blagovremeno okončan korištenjem i uvažavanjem odluka Ustavnog suda BiH(„Slučaj Ljubić“) i presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci kroz usvajanje modaliteta izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta F BiH, kako bi se eliminirale sve ranije nabrojane posljedice nametnutih izmjena Ustava F BiH i Izbornog zakona.

8. Odbor traži od institucija Republike Hrvatske da, s ciljem održivog razvoja i ostanka Hrvata u B i H; – da se u sheme financijske pomoći iz Hrvatske uključe i ostale institucije od strateškog značaja za Hrvate u BiH, iz društvene, kulturne i medijske sfere, – da Republika Hrvatska pristupi realizaciji obveza iz Zakona o Odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH, posebice iz članaka Zakona 53. i 54., što podrazumijeva mikro kreditiranje te ustanovljenje jamstvenog fonda za kreditiranje obiteljskih gospodarstava i malog i srednjeg poduzetništva Hrvata u BiH; – da se potaknu na suradnju sve lokalne, županijske i državne subjekte i predstavnike Republike Hrvatske koji imaju iskustva u korištenju sredstava iz europskih i drugih programa u koncipiranju budućih projekata i prekogranične suradnje koja bi odgovorila na realne potrebe svih sredina u BiH, posebice onih nastanjenih Hrvatima.

9. Članovi Odbora su upoznati s nacrtom „Rezolucije o Bosni i Hercegovini, položaju Hrvata u B i H i europskom putu B i H“. Odbora je zaključio da će članovi Odbora obaviti dalje konzultacije u okviru svojih klubova i dostaviti eventualne prijedloge za dopunu ili izmjenu, prije usvajanja Rezolucije. Odbor će također razmotriti i uzeti u obzir eventualna mišljenja i sugestije predstavnika Vlade RH, kako bi na jednoj od sljedećih sjednica mogli nastaviti proceduru usvajanja.

10. Odbor predlaže Predsjedništvu Hrvatskog sabora da se tema „Položaj Hrvata u B i H i europski put B i H“ stavi na dnevni red sjednice Sabora.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

PLAN BOŠNJAČKE POLITIKE: Migrante registriraju u Mostaru da bi ih ostavili u HNŽ-u

Objavljeno

na

Objavio

Ilegalni migranti bili su tjednima i mjesecima bez ikakvog statusa po parkovima u Sarajevu, a što je za svaku osudu, ali su po dolasku u IC Salakovac odmah pokrenuli postupak azila i pri tome su navodno dobili i službeno mjesto boravišta u Mostaru, piše Večernji list BiH.

Imamo saznanja da je velik broj ilegalnih imigranata pokrenuo postupak azila i iskazao namjeru za azil pred službama za strance u Sarajevu, ali da Ministarstvo sigurnosti nije izvršilo pravodobno registraciju istih stranaca, što mu je bila i zakonska dužnost – stoji, između ostalog, u otvorenom pismu predsjednika Vlade HNŽ-a Nevenka Hercega državnim institucijama.

Dominacija preko migranata

Upravo ova informacija otkriva kako je bošnjačka politika odlučila migrante iskoristiti za pokušaj dominacije nad ostalim narodima.

Naime, migranti su mogli biti registrirani u Sarajevu još prije nekoliko tjedana, ali vlasti nisu dopustile takav scenariji. Kada su prebačeni u Mostar, odmah se pristupilo procesu registracije.

Srbija namjerno propušta migrante kroz svoj teritoriji jer ako ih ne registrira, neće ih iz europske zemlje moći deportirati u Srbiju. U BiH je registracija počela dolaskom ljudi u Mostar. Ako oni nastave put dalje prema Europi i europske zemlje iz budu deportirale, oni će biti vraćeni u Mostar.

S obzirom na to da se njihov broj stalno povećava, vrlo je moguće da se na ovaj način izmjeni etnička slika Mostara i da u njemu Hrvati više ne budu većina – objašnjavaju nam naši sugovornici.

Ovome u prilog ide činjenica kako su migranti koji su prebačeni u Mostar mogli biti smješteni i na prostor općine Hadžići, točnije u vojarni koja se nalazi u toj općini, ali se općinski načelnik usprotivio takvoj ideji.

Navodno je on bio protiv jer u vojarni nisu osigurani uvjeti za smještaj migranata. U biti, to je samo izlika da se migranti prebace u Mostar.

Neslužbene informacije govore kako će uskoro u Salakovcu biti osigurani uvjeti kako bi se proširio smještaj ovoga kampa i kako bi on u konačnici mogao primiti još više migranata. Sve je to dio jednoga šireg plana bošnjačke politike koja migrante koristi u političke svrhe – zaključili su naši sugovornici.

Reakcija Bošnjaka

Ipak, ono što autori ovakvog plana nisu očekivali jest činjenica da se veći broj Bošnjaka protivi ideji naseljavanja migranata na području Mostara.

Tome svjedoči i peticija koju su potpisali stanovnici Bijelog Polja, mostarskog prigradskog naselja u kojem žive i Hrvati i Bošnjaci, a kojom se traži zaštita od migranata i upozorava na pogoršanje sigurnosne situacije.

Ističe se kako je riječ o ljudima za koje država nije utvrdila radi li se o bivšim pripadnicima terorističkih organizacija ili ne, čak se ne zna ni njihov stvarni identitet, što dovodi do grubog kršenja sigurnosne situacije u HN županiji.

 

Migrante se neće moći prebacivati bez suglasnosti lokalnih vlasti

 

Migranti ulaze u privatne posjede, građani traže zaštitu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Migrante se neće moći prebacivati bez suglasnosti lokalnih vlasti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član BiH Predsjedništva Dragan Čović susreo se u četvrtak s premijerima i ministrima unutarnjih poslova županija s hrvatskom većinom u Federaciji BiH te je tom prigodom zaključeno kako se migrante više neće moći prebacivati i smještati bez suglasnosti županijskih i lokalnih vlasti, nakon što je prošloga tjedna eskalirala politička kriza s migrantima nakon njihovog izmještanja iz Sarajeva u Mostar.

“Svaki nezakoniti postupak, bez obzira tko ga dogovarao, ne može biti važeći bez suglasnost županijskih i gradskih vlasti”, navodi se u priopćenju dostavljenom iz Čovićeva ureda.

Također se navodi da je problem ilegalnih imigranata potrebno riješiti na razini države Bosne i Hercegovine uz “koordinaciju svih državnih, entitetskih, županijskih i lokalnih tijela vlasti”.

Na sastanku je dogovoreno da županijska policijska tijela koordinirano i zajednički djeluju sukladno zakonima i ustavu, kako bi se ukupnim postupanjem s migrantima upravljalo na najbolji mogući način.

“Sigurnosna situacija na području svake županije je isključivo županijska nadležnost sukladno važećim zakonima, uz maksimalno uvažavanje propisa i zakona o ljudskim pravima”, navedeno je na sastanku hrvatskog člana Predsjedništva BiH s premijerima i ministrima unutarnjih poslova županija s hrvatskom većinom.

Prošloga tjedna ministarstvo sigurnosti BiH je premjestilo migrante iz kampa u središtu Sarajeva u Izbjeglički centar kod Mostara, što je naišlo na otpor lokalnih, Hercegovačko-neretvanskih vlasti (HNŽ) koje su uputile policiju i spriječile ulazak na područje ove županije.

Nakon niza nervoznih reakcija državnog ministra sigurnosti Dragana Mektića i optužbi da se radi o državnom udaru vlasti HNŽ-a, oni su ipak propušteni u Izbjeglički kamp Salakovac kod Mostara.

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda tada je ustvrdio da državna vlada nije odobrila prebacivanje migranata.

(Hina)

Migranti ulaze u privatne posjede, građani traže zaštitu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati