Pratite nas

BiH

Zakon od razvojačenim braniteljima u FBiH stupio na snagu

Objavljeno

na

Zakon o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, koji je usvojio Parlament Federacije BiH 16. srpnja i na Dom naroda od 18. srpnja, stupio je na snagu.

Nakon devet godina u Federaciji Bosne i Hercegovine na snagu je stupio novi Zakon o razvojačenim braniteljima i članovima njihovih obitelji po objavi u Službenim novinama FBiH, javlja N1.

Branitelji će po ovom Zakonu moći ostvariti ukupno 16 prava, među kojima je pravo na egzistencijalnu naknadu. Ostvariti je mogu razvojačeni branitelji koji su u stanju potrebe i koji imaju 57 godina života.

Također, uvjet je da su najmanje 12 mjeseci bili pripadnici Oružanih snaga i koji su najmanje 12 mjeseci na zavodi za zapošljavanje, a nemaju drugih izvora financiranja.

Svaki branitelj RVI koji ima mjesečni prihod manji od 170 KM može aplicirati preko svoje službe za braniteljsko invalidsku zaštitu. Zakonom je predviđeno da naknada bude u visini od 5 KM za svaki mjesec proveden u Oružanim snagama.

Svi oni koji ispunjavaju kriterije koje propisuje Zakon mogu predati svoje zahtjeve u općinskim službama za braniteljsko – invalidsku zaštitu. Tamo će im biti urađena prvostupanjska rješenja, nakon toga se procedura nastavlja u Federalnom ministarstvu za pitanja branitelja da bi ti ljudi bili stavljeni na popis za isplatu braniteljskih naknada.

Ove naknade bilo je potrebno omogućiti za one “branitelje koji su došli u starije godine, a nemaju dovoljno godina radnog staža i ne mogu ostvariti pravo na mirovinu”.

Za primjenu ovog Zakona kroz rebalans ovogodišnjeg proračuna FBiH osigurano je 25 milijuna KM.

Među 16 prava razvojačenim braniteljima omogućeno je pravo na liječenje, zdravstvenu zaštitu, kao i pravo na pomoć u slučaju smrti užeg člana obitelji.

Predviđena su i prava iz radnog odnosa kao što je povećanje broja dana godišnjeg odmora i pravo na prednost pri zapošljavanju branitelja i članova njihovih obitelji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bosnu i Hercegovinu do sada napustilo gotovo polovica stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Migracije i odljev mozgova u Europi i središnjoj Aziji” Bosnu i Hercegovinu je do sada napustilo gotovo polovica stanovništva, odnosno 49,5 posto.

To znači da polovica građana rođenih u BiH, sada živi izvan nje.

Na drugom mjestu u EUropi je Albanija s 39,8 posto, dok je Sjeverna Makedonija na četvrtom – četvrtina Makedonaca (25,7 posto) rođenih u državi sada živi izvan nje.

Hrvatsku je napustila petina stanovništva (21,9 posto) i nakon Malte, ima najveću stopu emigracije u EUropskoj uniji.

I Crnu Goru je napustila petina stanovništva.

Odlazak visokokvalificiranih radnika

Stope iseljavanja visokokvalificiranih radnika posebno su visoke u nekim zemljama Balkana i istočne Europe, u kojima je niži dohodak.

U izvještaju stoji kako visokokvalificirane osobe čine 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH, više od 40 posto u Armeniji i Latviji, a skoro 40 posto u Albaniji, Kazahstanu, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj.

Razni faktori utječu na odljev mozgova iz ovih država. Pored viših primanja, tu su i prilike za stručno usavršavanje i obuku, bolja budućnost za članove obitelji (kao što su mogućnosti za školovanje djece), te bolji životni i radni uvjeti.

Blizina i preferencijalni pristup tržištima rada Europske unije, kao i brojna dijaspora znatno smanjuje troškove emigracije.

Dugotrajna emigracija visokobrazovanih radnika ostavlja dugotrajne negativne posljedice na države koje napuštaju. Odljev mozgova često je simptom, a ne uzrok loše ekonomije države, stoji u izvještaju.

Zapadni Balkan je posebno značajan ‘izvoznik ljudskih resursa’ u polju zdravstvenih radnika, kojih nedostaje u mnogim državama Europske unije, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Što možemo očekivati od pregovora HDZ i SDA o izmjenama Izbornog zakona?

Objavljeno

na

Objavio

Za sljedeći tjedan HDZ je najavio ponovno pokretanje pregovora, prije svega sa SDA, o izmjenama Izbornog zakona, sukladno presudama Ustavnog suda BiH. Presuda u predmetu Ljubić iz prosinca 2016.nalaže promijene Izbornog zakona kojima će se osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, i na “svim drugim administrativnim-političkim razinama”. Ona, pak, za Mostar zahtjeva izjednačavanje vrijednosti glasa svakog građanina- birača, kao što je to slučaj u svim drugim jedinicama lokalne samouprave.

No, sudeći prema zaključcima Predsjedništva SDA s posljednje sjednice najjača bošnjačka stranka nema namjeru prihvatiti izmjene Izbornog zakona onako kako to nalaže Ustavni sud BiH. SDA-ovci od HDZ-a traže da svoj prijedlog usklade s mišljenjem Europske komisije, te s presudom Suda u Strasbourgu u predmetima “Sejdić- Finci”, “Pilav” i “Zornić”, dok Ustavni sud BiH i njegovu presudu uopće ne spominju. Iako se svakodnevno zaklinju u poštivanje ustava i zakona, toliko im je stalo do pravne države, a to znači i poštivanja Ustava, da jedino ovlaštani tumač usklađenosti zakona s Ustavom- Ustavni sud BiH za njih nije dostojan ni spomena.

A Ustavni sud BiH, podsjetimo, nalaže da se izmjenama Izbornog zakona omogući da sve izaslanike u Klub Hrvata, izaberu oni čije interese trebaju zastupati tj. Hrvati, jednako kao što isto to treba omogućiti Bošnjacima, Srbima i ostalim pri izboru izaslanika u bošnjački, srpski i klub Ostalih. Ali ne samo u Dom naroda, već i na “svim administrativno-političkim razinama”, a to u prevodu znači i Predsjedništvo BiH, što sada nije slučaj.

Naime, prema postojećem neustavnom izbornom zakonu uz cijeli bošnjački klub, Bošnjaci su izabrali i četiri izaslanika u Klubu Hrvata, dvije trećine izaslanika u Klub Srba i sve izaslanike u Klub ostalih, te su uz većinu u Zastupničkom, osigurali većinu i u drugom parlamentarnom domu FBiH- Domu naroda, koji je i prema presudi Ustavnog suda predstavništvo konstitutivnih naroda, a ne građana. Da su uspjele izbarati još dva izaslanika u hrvatski klub, bošnjačke stranke mogle su i nakon prošlogodišnjih izbora, prema, od visokog predstavnika Petritscha, nametnutim ustavnim amandmanima, formirati federalnu izvršnu vlast bez stranaka za koje je na izborima glasovala većina Hrvata. To im je pošlo za rukom u dva navrata- 2001. i 2011., kada je probošnjački SDP uz pomoć marginalnih hrvatskih stranaka, drugi put i uz asistenciju Inzka, majorizirao Hrvate, dok su Bošnjaci tri puta birali hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Da su SDA i druge bošnjačke stranke željele vratiti oteta prava Hrvatima, već bi to učinili. Prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji je bio usklađen sa zahtjevima Ustavnog suda, bošnjački zastupnici već su oborili prošle godine u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, a nakon toga Bošnjaci su iskoristili neustavni izborni zakon pa u listopadu prošle godine izabrali dva člana Predsjedništva, ostavljajući Hrvate bez svog predstavnika u državnom vrhu zemlje.

Na kongresu SDA usvojena deklaracija o građanskoj Republici BiH ne ostavlja ni malo sumnje u smjer politike ove stranke, a to je pretvaranje tronacionalne u građansku, tj državu većinskog naroda. Zahtjev Ustavnog suda BiH u suprotnosti je s takvom politikom SDA. Zato će ga i dalje ignorirati. Iako vrijedi još jednom pokušati, već sada je više nego jasno da je nova runda pregovora o izmjenama Izbornog zakona osuđena na neuspijeh, a BiH na nastavak disfunkcionalnosti i propadanja.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari