Pratite nas

Gospodarstvo

Zakup ordinacija za liječnike na području Osječko-baranjske županije već od 1 kune

Objavljeno

na

Vodeći računa o ravnomjernom razvoju svih krajeva županije Osječko-baranjska županija nizom poticajnim mjera nastoji osigurati jednake mogućnosti života i rada svim svojim stanovnicima. Dostupnost zdravstvene zaštite u ruralnim i manje razvijenim mjestima od vitalne je važnosti za život i najmanjih sredina.

Početkom godine na snagu je stupio novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji unosi značajne novine u sustavu primarne zdravstvene zaštite, a koje zahtijevaju usklađivanje poslovanja svih subjekata na primarnoj razini. Novim je zakonom uređen način davanja u zakup poslovnih prostora koji su u vlasništvu domova zdravlja ili domovi zdravlja s njima upravljaju, a obveza županije je da organizira i osigura ostvarivanje zdravstvene zaštite na svom području.

Županije je stoga  u suradnji s domovima zdravlja kao nositeljima zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti provela analizu podataka o zonama u kojima se nalaze poslovni prostori koji se daju u zakup.

Sukladno tome, poslovni prostori domova zdravlja koji se daju Odlukom o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovne prostore domova zdravlja razvrstani su u pet zona od kojih se prva odnosi na područje sjedišta Grada Osijeka, druga na područje ostalih naselja unutar Grada Osijeka, treća na područje sjedišta drugih gradova na području Županije, četvrta se odnosi na područje sjedišta općina na području Županije, a peta na područje ostalih naselja unutar gradova i općina s izuzetkom Grada Osijeka.

Ovom je sistematizacijom za poslovne prostore u samom središtu Grada Osijeka, a koji su površinom do 50 metara kvadratnih mjesečna najamnina 1.500 kuna, dok je za prostore površine iznad 100 metara kvadratnih 3.500 kuna. U drugoj je zoni raspon cijene najamnine između 1.400 i 3.200 kuna, dok je u trećoj zoni od 1.200 do 2.800 kuna. U sjedištu općina koje su u četvrtoj zoni najamnina poslovnog prostora za liječničku ordinaciju do 50 metara kvadratnih iznosi 500, za ordinaciju veličine između 50 i 100  je 550, a za veću od 100 metara kvadratnih iznosi 600 kuna.

– Petu kategoriju čine poslovni prostori na područjima koja se smatraju manje razvijenima i zbog što dostupnije primarne zdravstvene zaštite svim pacijentima, odlučili smo se poslovne prostore na tim područjima bez obzira za veličinu ordinacije, liječnicima dati za 1 kunu mjesečnog najma – kazao je župan Ivan Anušić prilikom donošenja Odluke o kriterijima za određivanje zakupnine.

Niža cijena zakupnine svakako je stimulativna ordinacijama za obavljanje zdravstvene djelatnosti u slabije razvijenim, ruralnim područjima pa je ovu odluku jednoglasno usvojila i Županijska skupština na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Skupštine održanoj u srpnju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Dosad 13. plaću dobilo više od pola milijuna zaposlenih

Objavljeno

na

Objavio

Trinaestu plaću u prvih deset mjeseci ove godine već je dobilo više od pola milijuna zaposlenih, a u dva mjeseca više od 115 tisuća radnika počelo je dobivati naknadu za topli obrok, piše u srijedu Večernji list.

S približno 6400 kuna neto i oko 8800 kuna prosječne bruto plaće Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po visini plaća među tranzicijskim zemljama iza Slovenije (1726 eura bruto) i Češke (1330 eura), navodi dnevnik.

Za vratom nam pušu Poljska, Slovačka, Mađarska i Rumunjska, čije su bruto plaće premašile tisuću eura mjesečno. Od iduće godine u toj bi utakmici Hrvatska mogla popraviti svoju poziciju jer se priprema promjena metodologije statističkog iskazivanja plaća na način da će se u primanja zaposlenih uključiti i neoporezive naknade kao što su božićnice, regresi, trinaesta plaća, topli obrok…

Od početka rujna, kad je topli obrok postao neoporeziva naknada, počelo ga je isplaćivati 11.615 poslodavaca za 115.697 zaposlenih radnika. Svi oni ukupno su dobili 133 milijuna kuna. Jednako tako 1192 tvrtke počele su plaćati trošak vrtića za 1588 zaposlenih, na što je otišlo 3,6 milijuna kuna.

Nova je mogućnost plaćanje smještaja za radnika, što je iskoristilo 187 tvrtki za 426 zaposlenih radnika (1,3 milijuna kuna), odgovorili su iz Porezne uprave. Veliko je iznenađenje podatak da je 32.850 tvrtki već isplatilo 1,28 milijardi kuna bonusa za 518.918 zaposlenih radnika, iz čega proizlazi da je svaki radnik dobio oko 2500 kuna bonusa, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ministar Horvat: Danas počinjemo razgovore s Merkel o dolasku Volkswagena u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska Vlada u srijedu otvara razgovore s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o dolasku Volkswagena u Hrvatsku. Objavio je to jučer u Varaždinu na HUP-ovoj konferenciji “Industrija 4.0 – prilika i / ili izazov” ministar gospodarstva Darko Horvat.

Iako je prije tri tjedna šef proizvodnje VW-a Andreas Tostmann izjavio za Reuters da ne traže alternativnu lokaciju za svoju milijardu i pol eura vrijednu novu tvornicu, mimo turskog Izmira, ministar Horvat tvrdi da je Vlada pripremila ponudu njemačkom investitoru i da je odlučna u tome da se ta investicija realizira u Hrvatskoj.

Horvat navodi da je Vlada prethodno dobila i obradila sve zahtjeve menadžmenta Volkswagena te pronašla i tri potencijalne lokacije za tvornicu.

– Sutra počinju razgovori s gospođom Merkel o tome da VW realizira svoju investiciju u Hrvatskoj, a Vlada je sastavila ponudu za VW te pronašla tri lokacije na kojima postoji spremnih milijun kvadrata zemljišta i svi drugi uvjeti, a traženo je 40 parametara, da se ta investicija ostvari – rekao je jučer Horvat, prenosi VL

Dodao je da su tri lokacije za tvornicu: Varaždin, Ivanić-Grad i Dugo Selo. Niti u jednom drugom dijelu Hrvatske nisu pronašli toliko slobodnog zemljišta spremnog za investiciju u kombinaciji s drugim uvjetima, poput ljudskih i obrazovnih kapaciteta i planova razvoja za idućih 20 godina.

– Želimo Hrvatsku brendirati kao destinaciju izvrsnosti i ili ćemo si sami stvoriti takve prilike ili ćemo ostati na prodaji sunca i čistog mora, ili pak zdrave hrane, iako smo svjesni da dobar dio hrane zapravo uvozimo – kaže Horvat.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari