Pratite nas

Zanima li Hrvatsku treći entitet u BiH?

Objavljeno

na

Iako se u hrvatskim medijima sporadično propituje opravdanost uvođenja trećeg entiteta u BiH, za sada službeni Zagreb to ne podržava. Posjet premijera Milanovića samo Mostaru tek je politički marketing, tvrde mnogi.

[dropcap]M[/dropcap]nogi su očekivali da će se prosvjedi i neredi iz Bosne i Hercegovine preliti u Hrvatsku, no to se nije dogodilo. Prosvjedi su tako u Hrvatskoj odjeknuli tek kroz neuspjele pokušaje organiziranja ‘događanja naroda’ i beskonačne analize, je li premijer Zoran Milanović raspirio nacionalizam u BiH kada je u jeku nemira posjetio Mostar i zaobišao Sarajevo.

Mediji su stidljivo i vrlo oprezno otvorili temu takozvanog trećeg entiteta u BiH, no čini se da to ipak nije tema s kojom će se Hrvatska u bliskoj budućnosti aktivno baviti. Sugovornici Deutsche Wellea, svi na neki način vezani za BiH tvrde: Službena hrvatska politika nije skrenula prema ideji osnivanja trećeg entiteta, a za sada niti jedna od relevantnih političkih opcija nije pokazala interes za prekrajanjem susjedne države.

EU kao rješenje problema BiH?

Šef Odijela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku i gostujući profesor mostarskog Filozofskog fakulteta Đorđe Obradović ne dovodi u pitanje promjenu politike Hrvatske koja se sada, kaže, osjeća članom velike europske obitelji pa samim time želi postati regionalni lider. To je vidljivo u politici prema zemljama bivše Jugoslavije, ali i prema Europi i Sjedinjenim Državama u krajnjem slučaju.

To nije loše, kaže profesor, ilustrirajući novi hrvatski položaj izjavom šefice hrvatske diplomacije Vesne Pusić o bržem putu ulaska BiH u Europsku uniju. Loša gospodarska situacija i previše razina vlasti samo su neki od razloga, smatra Obradović, pronalaska tog novog puta. Dosadašnji načini ne bi bili ni pošteni jer BiH nije strukturirana kao države koje su ranije prolazile eurointergaciju. “EU bi morala ubrzanim putem primiti BiH pa bi unutar Unije mnogi od nepremostivih poteškoća između dva entiteta ili hrvatskog i bošnjačkog naroda unutar Federacije jednostavno nestali unutar iste zajednice i tržišta.

Ipak, u razgovoru za Deutsche Welle kaže da za sada ne može sa sigurnošću odgovoriti na pitanje mijenja li Hrvatska stav prema unutarnjem ustroju BiH. “Gledajući taj ustroj, nije teško zaključiti da je riječ o eksperimentalnoj državi i sustavu koji je bio pozitivan jer je zaustavio rat, ali on ne može daleko odmaći. Čak ni kada se radi o zaštiti ljudskih prava ili sudjelovanju manjinskih skupina u vrhu vlasti.” A kada bi BiH bila u Uniji, kaže Obradović, ni treći entitet ne bi sam sa sobom donio neki novi sukob. “On sam po sebi nije dobar ili loš. Sve zavisi o tome kako bi bio osmišljen.

Milijun nijansi sive

Kolumnistica portala Politika Plus Ilijana Grgić intimno je vezana za Bosnu i Hercegovinu. Naime, ova rođena Dervenćanka je 1992. godine izbjegla u Zagreb u kojem i danas živi. Primijetila je promjenu odnosa Zagreba prema Sarajevu nakon što je Zoran Milanović preuzeo vlast. Smatra da hrvatski premijer pokušava zadovoljiti Hrvate u BiH, dok istovremeno pazi da ‘vrlo osjetljivo Sarajevo’ ne bi pomislilo da se radi o miješanju u unutarnja pitanja BiH.

Milanović se neće tako skoro otvoreno i jasno zauzeti za treći entitet, sve dok međunarodnoj zajednici ne bude prihvatljivo to rješenje. A znamo da ni ona sama nema rješenje za BiH u kojoj situacija ima milijun nijansi sive boje i ne može biti crno-bijela. Tko to ne razumije, ne razumije ništa.

No autorica i urednica radijskog političkog magazina Aftershock Silvija Šeparović, koja je i sama živjela i radila u Sarajevu u drugoj polovici devedesetih godina, kaže da nije uopće prepoznala politiku Milanovićeve vlade prema BiH. “Ona se nije mogla zamijetiti, osim u ovom slučaju izvanredne situacije u susjednoj zemlji. Donekle mogu razumjeti njegov odlazak u Mostar, ali ne razumijem da nije prepoznao da bi bilo politički pametno i korektno posjetiti Sarajevo.”

Šeparović u svemu vidi političku nespretnost. “Ako odvojimo Milanovićeve riječi od mjesta, one su sasvim korektne i idu u prilog BiH kao državi i njenom putu prema EU. No mjesto i ljudi s kojima se družio su krivi.” U cijeloj priči nije pročitala zagovaranja trećeg entiteta, zato jer, kaže, Milanović i u drugim sferama politike pokazuje ‘simptome slona u staklarni’. Što službena Hrvatska misli o BiH, tvrdi ova iskusna politička novinarka, treba čitati iz istupa ministrice Pusić. “Ne vidim u tome nikakvu posebnu filozofiju. Što drugo Hrvatskoj preostaje nego zagovarati europski put BiH? Mislim da su njene riječi bile prijateljske, s namjerom da se pomogne. Ona se zauzima za pronalaženje posebnog recepta za BiH koja je poseban slučaj.

Posjet Mostaru je precijenjen

Dolazak premijera Milanovića u Mostar, pri čemu je zaobišao Sarajevo, u Hrvatskoj ipak nije izazvalo značajnije polemike oko preustroja BiH. Riječ je o nesmotrenosti ili čak marketinškom potezu koji, po svemu sudeći, neće pogoršati odnose između konstituirajući naroda.

S tim se slaže i profesor Obradović koji navodi da taj posjet nije toliko važan da bi pogoršao međunacionalne odnose koji stoje na latentnom nepovjerenju iako svi ističu da im je cilj prosperitet, ali taj prosperitet drugačije vide. Obradović tvrdi da je Milanovićev odlazak u Mostar bio namijenjen javnosti u Hrvatskoj kako bi, pred europske i parlamentarne izbore, dobio bodove kod dijela nesklonih mu birača u čemu je i uspio.

Grgić navodi da Milanović u situaciji rasplamsavanja pobune u BIH nije imao druge mogućnosti nego otići u Mostar. „On ima i ustavnu obvezu da mora štiti prava (Hrvata) u BiH. To je njegova dobra odluka. Mostar je podijeljen grad, a prosvjedi su lako mogli prerasti u međunacionalni sukob“, priča naša sugovornica.

Dolazak predsjednika Biskupske konferencije BiH Franje Komarice predsjedniku Josipoviću u ovom trenutku Grgić ne vidi pretjerano znakovitim i svodi ga u okvire normalnih, ali kompliciranih odnosa dviju zemalja. “To nije nešto što bi trebalo izazvati otpor i strah Sarajeva da Zagreb ima želju rezati BiH.”

Hrvatski građani su nezainteresirani za BiH

A kakav je odnos građana Hrvatske prema susjednoj državi u kojoj živi veliki dio hrvatskog nacionalnog korpusa? Kolegica Ilijana Grgić iz osobnog iskustva tvrdi da građani Hrvatske često na Hrvate iz BiH gledaju kao na nekoga tko ih iskorištava. S druge strane, Hrvati u BiH se vide žrtvom hrvatske države koju podupiru, a ne dobivaju dovoljno zauzvrat.

Građani Hrvatske se ne osjećaju naročito povezanima s Hrvatima iz BiH. Mislim da prosječan Hrvat iz Hrvatske ne misli da ga se tiču događaji u BiH. A zapravo nije tako, obzirom na dužinu granice koju te dvije države dijele. Hrvatsku treba zanimati da na svojoj granici ima sređenu državu.” Dodaje da ni hrvatska desnica nije pretjerano zainteresirana za situaciju BiH i tamošnje Hrvate. “Osim deklarativnih stavova, nemaju konkretna rješenja.”

Da u dubokoj krizi u kojoj ne znaju kako će preživjeti, građani Hrvatske ne razmišljaju o BiH i trećem entitetu, navodi i Silvija Šeparović. “Oni i koji razmišljaju o BiH imaju stajalište kakvo su oduvijek imali. Nacionalno definiranije ili nacionalističke stranke su oduvijek imale jasna stajališta. Ni drugi ga nisu promijenili još od devedesetih.

Službena hrvatska politika i dalje drži stav ‘bez miješanja‘ i zapravo nitko u toj politici nema bilo kakvu zamisao, kaže naša sugovornica. “Jednako tako mi se čini da ni političke elite u BiH ne znaju što bi same sa sobom. Očita slika toga je razočaravajuće odustajanje povjerenika EK za proširenje Stefana Fulea. Mislim da ni tamošnji političari ne shvaćaju da ono što rade jest samoubojstvo. Znakovito je da se ne mogu dogovoriti ni u trenutku kada su im građani poručili da im je dosta“, zaključila je Šeparović.

bljesak.info

facebook komentari

Komentar

VUKOVAR, PROVJERA NAŠE LJUDSKOSTI

Objavljeno

na

Objavio

Mjesec je studeni, unatoč svome imenu, mjesec lijepih i nostalgičnih iskustava. Tako je sve dok pred nas ne izroni, dok nas ne zaskoči datum 18. studenog. On nas odmah odnese u taj datum 1991. On se ne može zvati danom.

To je drama, sinonim stradanja, sinonim pomračenja ljudske vrste. Tog dana postaje istinito ime ovog mjeseca. Postaje hladno, postaje studeno u našim dušama. Jer Vukovar je živi grad i živa stvarnost spremljena u povijest i naše sjećanje. Kad kažemo spremljena, ne smije značiti odložena stvarnost! Povijest je Vukovara postala povijest rođenja moderne i samostalne Hrvatske ali i povijest svakoga od nas.

Vukovar neprekidno mora osnaživati političku, simboličku i egzaktnu snagu i vrijednost za Hrvatsku i ukupnu javnost… Vukovaru moramo osigurati memorijsko mjesto i svetište koje traži njegova snaga i tragovi ubrazdani na licu tisućljeća. Postati grad pomirenja, grad prijatelj sviju…

Provjera ljudskosti i sposobnosti našeg življenja i opstajanja. Možemo mi, i moramo to htjeti i znati graditi …

Za Vukovar nam trebaju mirni, autentični, utemeljeni, svjesni i odlučni potezi. Da kandidatura grada Vukovara za neprolaznu povijest bude potvrđena zrelošću naše generacije koja će znati iskustva prošlosti ugraditi u svoju budućnost… napisao je Goran Marić na facebooku povodom Dana sjećanja na žrtve Vukovara.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari