Pratite nas

Događaji

Zanimljiv dan u Saboru: građani otvorili srce i sve rekli Reineru

Objavljeno

na

Građani koji su se u nedjelju, na Dan otvorenih vrata Hrvatskog Sabora, susreli s predsjednikom Sabora Željkom Reinerom, pozvali su ga da se čim prije zaustave podjele u društvu, te poručili da su protiv prepucavanja političkih stranaka i podjela na kojima pojedini zastupnici ustrajavaju.

[ad id=”93788″]

U ime tihe većine, zaustavite podjele, ne želimo svađe i prepucanja političkih stranka, želimo stabilnu i ugodnu državu za sve građane, za naše unuke, za nas bake i djedove, rekao je Mirko Ezgeta.

Možete li u Saboru ‘spustiti’ zastupnike koji namjerno građane dijele na ‘mi i oni’ i pritom druge prozivaju za netoleranciju, pitao je Reinera jedan Zagrepčanin, dodajući kako nigdje u Zagrebu ne vidi podjele o kojima neki zastupnici govore. Nekima je u cilju ‘razbucati’ ovu državu, ustvrdio je građanin.

Predsjednik Sabora suglasio se da Hrvatskoj ne trebaju podjele, te izrazio nadu da će “svi” čim prije shvatiti da nisu dobre, pogotovo u vrijeme gospodarske i vrijednosne krize. Podjele su suprotne onome što građani žele, a to je stabilnost, to je “staviti glave skupa”, pokušati napraviti najbolje za našu djecu i unuke, rekao je Reiner, dodavši da “neki interesi, očito, promiču podjele u društvu”.

Građane smeta prazna Sabornica, telefoniranje

I ove, četvrte godine za redom, građani su na Danim otvorenih vrata, ponovili da ih smeta prazna sabornica, telefoniranje zastupnika dok traje sjednica.

Kakve su posljedice za zastupnike koji ne dolaze redovito, zašto ja moram biti redovita u školi, ne i zastupnici u Saboru, zanimalo je jednu učenicu.

Reiner priznaje da u “ovom času” nema nikakvih posljedica za neredovit dolazak zastupnika, ali najavljuje da se pripremaju izmjene u tom pogledu.

Kad je riječ o korištenju mobitela u Sabornici, brani kolege. Većini zastupnika, objasnio je, ‘pametni’ mobiteli ne služe samo za telefoniranje, nego i za ažurno praćenje informacija.

Građani su svojim pitanjima potvrdili da pozorno prate sve događaje u državi, ali i u svom neposrednom susjedstvu.

Jedan proziva Sabor da ne govori, odnosno da nije reagirao, što se “prekodunavski teritorij” na kartama u Srbiji prikazuje kao srpski , što nema ništa od obećane reorganizacije, odnosno smanjenja broja općina i gradova.

Reiner potvrđuje da sa Srbijom nemamo “kompletno razgraničenje”, ali i poručuje da su spomenuta iscrtavanja “irelevantna”. Mogu si nacrtati granicu do Pekinga, ali granična crta nije definirana, rekao je.

Najavljuje da će za broj općina, “u skorom razdoblju” morati naći “najbolje rješenje”, te da će lokalna uprava morati biti uređena na načelu “održivosti”.

Jedan građnin zamolio je predsjednika Sabora da pokuša utjecati da ove jeseni, na 41. godišnjicu zagrebačke Župe svetog Luke, napokon zazvone crkvena zvona.

Imamo zvona, ali ne smiju zvoniti zbog buke, požalio se građanin.

Veliko zanimanje za Sabor

Manifestacija Dan otvorenih vrata organizira se u prigodi Dana Hrvatskog sabora, 30. svibnja, u spomen na dan kada je 1990. godine, nakon prvih demokratskih izbora konstituiran prvi višestranački parlament.

Svake, pa i ove godine, manifestacija privuče velik broj građana, jer bez prethodne najave i uz stručno vodstvo mogu razgledati saborsku zgradu i susresti se sa zastupnicima i predsjednikom Sabora.

I ove nedjelje u Sabor su došli posjetitelji svih uzrasta, od djece do umirovljenika, do podneva njih 300-tinjak. Do kraja manifestacije, dakle do 17 sati, očekujemo ih oko tisuću, kaže Ružica Šimunović, voditeljica saborske Službe za građane koja Dane otvorenih vrata organizira dva puta godišnje, uz Dan Hrvatskog sabora, 30. svibnja i uz Dan neovisnosti, 8. listopada.

S građanima se u nedjelju družilo i desetak, mahom HDZ-ovih zastupnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obraćanje Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović na svečanom prijamu u prigodi Dana državnosti Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Poštovani Predsjedniče Hrvatskoga sabora, potpredsjednici i zastupnici,

Poštovani Predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednici i ministri,

Poštovani Predsjedniče Ustavnoga suda, ustavni suci te dužnosnici zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti Republike Hrvatske,

Poštovani načelniče Glavnoga stožera i časnici Oružanih snaga, Ravnatelju policije i policijski časnici,

Poštovani predstavnici braniteljskih udruga,

Uzoriti gospodine kardinale, preuzvišeni nadbiskupi, i biskupi, poštovani predstavnici kršćanskih crkvi te islamske i židovske vjerske zajednice, Vaše ekscelencije,

Poštovani predstavnici političkih stranaka, županija, gradova i općina, gospodarstvenici, predstavnici akademske, kulturne i sportske zajednice, javnih ustanova, medija i udruga,

Cijenjeni uzvanici, gospođe i gospodo,

Ponosno i radosno čestitam vam Dan državnosti Republike Hrvatske! U povijesti hrvatskoga naroda 25. lipnja 1991. jedan je od najvažnijih datuma. Donošenje Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske značio je ne samo konačan državnopravni raskid veza s republikama bivše države nego i izlaz iz višestoljetne vezanosti Hrvatske za složene državne zajednice.

Ime Hrvatske konačno je i zauvijek upisano na politički zemljovid svijeta! Hrvatska je tu: ne samo lijepa nego doista i naša.

S posebnim poštovanjem spominjemo se danas našeg prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je u krajnje složenim unutarnjim i međunarodnim okolnostima odlučno poveo hrvatski narod i sve domoljube na put hrvatske neovisnosti. Unatoč tome što je demokratski izabrana hrvatska vlast ustavno zajamčila sva ljudska i manjinska prava, bili smo izloženi otvorenoj velikosrpskoj agresiji, koju smo zaustavili i svladali hrabrošću hrvatskih branitelja te odlučnom i mudrom državničkom politikom pod vodstvom predsjednika Tuđmana. Ujedno smo pomogli obraniti Bosnu i Hercegovinu, u kojoj su Hrvati državotvorni i konstitutivni narod.

Povijest je to kojom se ponosimo. Pobjeda u Domovinskom ratu označila je konačno dovršenje povijesne borbe za suverenu i samostalnu hrvatsku državu. A temelj toj pobjedi bila je politika pomirbe predsjednika Tuđmana, koji je znao da samo jedinstven narod može ostvarivati svoje povijesne ciljeve.

Nedvojbeno, prisutnost hrvatskoga imena, himne, grba i zastave u sjedištima međunarodnih foruma i na sportskim natjecanjima danas je najvidljiviji znak našeg povijesnog uspjeha. Ali to nije samo po sebi razumljivo.

Država nije samo ponos, ona je i obveza. Drugim riječima, da bismo imali državu kao trajno i sigurno okrilje ostvarivanja svojih osobnih i nacionalnih potencijala i ispunjenja životnih potreba, moramo što djelotvornije povezivati i iskoristiti naše prednosti: geopolitički i geoprometni položaj naše domovine, njezina prirodna bogatstva, našu iznimno važnu nacionalnu povijesnu ulogu u Europi i sjajne duhovne odlike našega naroda.

To su temeljni čimbenici naše unutarnje kohezije, našeg zajedništva. Na tim temeljima moramo materijalno, organizacijski i duhovno snažiti našu suverenost i samostalno odlučivanje o nacionalnim i državnim interesima.

A tu nam se, nakon što smo postali članicom Ujedinjenih naroda, NATO-saveza i Europske unije, otvaraju nove mogućnosti, kako kroz bilateralne odnose s pojedinim državama, tako i kroz vanjskopolitičke iskorake kao što je inicijativa Triju mora. Na njoj ću čvrsto ustrajati jer hrvatskim narodu u zajedništvu s drugim narodima država srednje Europe omogućuje najsolidnije vrednovanje vlastitih političkih, gospodarskih i kulturnih stremljenja.

Proteklih godina u ovoj sam prigodi često govorila o raznim konkretnim zadaćama našeg unutarnjeg razvoja. Danas ću samo podsjetiti na demografski problem kao na pitanje svih pitanja. A to nije pitanje bilo čijeg mandata niti problem jedne generacije, već problem koji traži trajno sustavno, sveobuhvatno i postojano djelovanje svih društvenih snaga, od politike i gospodarstva, do kulture i vjerskih zajednica.

No ne dvojim da ćemo ga riješiti. Mnoge smo velike, pa i epohalne uspjehe već postigli na brojnim područjima. Imamo sjajne ljude, narod smo mnogih odlika i vrlina, koje znamo pokazati kada je najvažnije i najpotrebnije.

Narod – to je za mene drugo ime za optimizam. Zato čvrsto vjerujem u budućnost naše Hrvatske. Zaslužili smo je!

Bio nam svima sretan Dan državnosti sa željom: za još bolju Hrvatsku!

Neka nam živi naša jedina i vječna domovina Hrvatska!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Otkriveno spomen obilježje u Uzdolu – Nisu ovi ljudi izginuli bez razloga.

Objavljeno

na

Objavio

foto: Zorica gregurić

U nedjelju, 23. lipnja 2019. na Dvanaestu nedjelju kroz godinu u župi sv. Ivana Krstitelja Uzdol upriličeno je otkrivanje i blagoslov spomen obilježja braniteljima koji su svoje živote na oltar domovine položili u nekadašnjoj zoni odgovornosti Treće boje brigade Rama HVO-a.  Program je započeo svečanim euharistijskim slavljem u župnom dvorištu.

Svetu misu uz koncelebraciju desetorice svećenika predvodio je i tijekom njega propovijedao nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

Tijekom prigodne propovijedi kardinal Puljić između ostaloga izrekao je promišljanja o značenju žrtve, važnosti pamćenja prošlosti, znaku Kristova križa, javnom mnijenju, kompleksu krivnje, podijeljenosti i neslozi, svetosti rodne grude … U završnom dijelu propovijedi kardinal Puljić je pozvao nazočne da budućim generacijama predaju svjetlo vjere, križ Kristov i korijene iz kojih su niknuli kako bi oni mogli nastaviti tamo gdje sadašnji naraštaji stanu.

Riječi dobrodošlice, obavijesti i zahvale izrekao je mjesni župnik Ivo Tomić.

Tijekom slavlja Svete mise nazočnima su se obratile i dvije časne sestre: s. Vedrana Ljubić i s. Paskaziu Bushemere, koje su predstavile svoje djelovanje u afričkoj državi Uganda.

Euharistijsko slavlje animirale su članice etno skupine Čuvarice pod ravnanjem Biljane Glibo.

Nakon Misnog slavlja u Memorijalnom centru kardinal Puljić predmolio je molitvu Opijela za pokojne.

Prema predviđenom protokolu, nazočni su nakon postroja u svečanoj koloni predvođeni članovima orkestra OS BiH i nositeljima zastava postrojbi i udruga proisteklih iz Domovinskog rata uputili do lokaliteta Cer odnosno do novoizgrađenog spomenika.

Na početku ceremonije blagoslova i otkrivanja pozdrave je u ime domaćina uputio Josip Prskalo, a nazočnima su se još obratiili predstavnici društevno-političkog života: Zvonko Milas i Dragan Čović.

Spomen obilježje blagoslovio je kardinal Puljić, a vrpcu su zajednički presjekli: Kazmir Zelenika i gore spomenuti Zvonko Milas i Dragan Čović.

U ovome dijelu programa, tekst pjesme Poruka hrvatskih palih branitelja pročitala je Jana Vlajčić.

Nakon što su brojne delegacije i pojedinci položili vijence i zapalili svijeće, unatoč kišnom vremenu uslijedio je kulturno-zabavni program, pa je tako u ranim večernjim satima upriličeno paljenje svitnjaka.

Cjelodnevni program upriličen je povodom obilježavanja Dana udruge Treće bojne brigade Rama i branitelja Uzdol te Drugog susreta iseljenih i sadašnjih župljana župe Uzdol koji se organizirao pod nazivom Ivadanski svitnjaci. Spomen obilježje na Ceru biti će trajni spomen na 134 poginula hrvatska branitelja koji su za obranu doma i obitelji dali ono najvrjednije – život. Ovom prilikom treba podsjetiti i to da je 2016. godine kardinal Puljić, Uzdol proglasio mjestom posebnog pijeteta žrtvama Domovinskog rata. (kta/m.r.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari