Pratite nas

Pregled

Zapalili hrvatsku zastavu na utakmici u Srbiji

Objavljeno

na

Zbog sumnje da su na utakmici srpske nogometne Super lige u Kruševcu između domaćeg Napretka i gostujuće Crvene zvezde odigranoj 19. studenoga 2016. zapalili službenu zastavu Republike Hrvatske, trojica mladića sa šireg područja Vukovara i Vinkovaca privedena su u PU vukovarsko-srijemsku.

Riječ je o osobama u dobi od 18, 23 i 26 godina za koje je tijekom kriminalističke istrage utvrđena osnovana sumnja da su bili počinitelji ovog kaznenog djela.

Jutarnji list neslužbeno doznaje da su njih trojica pripadnici hrvatskog ogranka Delija, Zvezdine navijačke skupine koji su se, očito, dan nakon obilježavanja 25. obljetnice vukovarske tragedije išli dokazivati u navijačkoj hijerarhiji iskazujući, blago rečeno, nepoštovanje prema zastavi države u kojoj žive.

Istragom je, prema našim informacijama, bilo obuhvaćeno 15 osoba iz Hrvatske koje su tog dana kao navijači Zvezde bili na utakmici u Kruševcu.

„Kriminalističko istraživanje nad više osoba s područja Vukovarsko-srijemske županije okončano je 15. prosinca, a saznanja upućuju  na sumnju da su tri osobe, hrvatski državljani,  u dobi od 18, 23 i 26. godina, 19.11.2016. godine na području Republike Srbije za vrijeme odigravanja nogometne utakmice zapalili zastavu Republike Hrvatske.

Po okočanju kriminalističkog istraživanja osobe su  uz kaznenu prijavu, nadležnom državnom odvjetništvu, predani  pritvorskom nadzorniku,“ priopćili su iz policije.

Mladiće se sumnjiči da su počinili kazneno djelo povreda ugleda Republike Hrvatske.

Inače, o ovom događaju izvještavali su samo srpski mediji, dok je u Hrvatskoj taj čin prošao potpuno nezapaženo.

Na fotografiji objavljenoj s te utakmice na kojoj se vidi početak paljenja zastave, vidljivo je i kako su Delije kao plijen pokazale i zastavu Herceg-Bosne s natpisom Grude te službenu zastavu Grada Vukovara, ali nije poznato što se poslije s tim zastavama dogodilo.

Na objavljenoj fotografiji lica palitelja zastave su zamućena, no službenici PU vukovarsko-srijemske operativnim radom uspjeli su ih identificirati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predsjednica primila izaslanstva Udruge Macelj 1945. i Hrvatskoga obrednog zdruga Jazovka

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu nedavno održane komemoracije maceljskim žrtvama te predstojećeg spomen-pohoda za žrtve ubijene kod jame Jazovke, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u srijedu izaslanstva Udruge Macelj 1945. i Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka.

Predstavnici obiju udruga zahvalili su Predsjednici na brizi o dostojanstvenom obilježavanju žrtava komunističkih zločina i na osobnom dolasku u Macelj.

Tijekom razgovora istaknuto je kako u Hrvatskoj postoji 940 evidentiranih grobišta ratnih i poratnih zločina komunističkog režima, od koji je samo jedan posto istraženo. Oba izaslanstva očekuju da će nadležne državne institucije nastaviti istraživati grobišta, ekshumacije i identifikaciju žrtava, navodi se u priopćenju iz Ureda predsjednice RH.

Udruga Macelj 1945. obavijestila je Predsjednicu kako je Vladi Republike Hrvatske uputila prijedlog zakona o spomen-području Macelj, koje bi, sukladno prijedlogu, bilo jedinstveno mjesto iskazivanja poštovanja žrtvama komunističkog režima.

Predsjednica Republike ponovila je svoje uvjerenje kako svaka žrtva ima pravo na obilježen grob. Očekuje stoga da će nadležne državne institucije stvoriti uvjete da se istraže sva mjesta masovnih zločina tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća te omogućiti identifikaciju i pokop žrtava, navodi se na kraju priopćenja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Znanstveni kolokvij povodom 425. obljetnice Sisačke bitke

Objavljeno

na

Objavio

Znanstveni kolokvij povodom 425. obljetnice Sisačke bitke održan je u srijedu 20. lipnja u Velikom Kaptolu u Sisku u organizaciji Odjela za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Odsjeka za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a pod pokroviteljstvom Sisačke biskupije.

Kolokvij je okupio dvadesetak uglednih znanstvenika ovih institucija koji su donijeli nove spoznaje o ovom događaju i time pridonijeli boljem poznavanju tog dijela hrvatske povijesti.

Sisački boj 22. lipnja 1593. godine imao je veliko značenje za hrvatski narod, a ostao je upisan u kolektivno pamćenje kao prva velika pobjeda kršćanske vojske protiv osmanlijskih osvajača koji su željeli pokoriti i islamizirati Europu.

Na početku sve okupljene pozdravio je sisački biskup Vlado Košić posebno zahvalivši, na uloženom trudu, članovima Organizacijskog odbora: predsjedniku mons. Marku Cvitkušiću, tajniku izv. prof. dr. sc. Hrvoju Kekezu te članovima doc. dr. sc. Ivanu Majnariću, doc. dr. sc. Stipici Grgiću i dr. sc. Tomislavu Matiću.

Biskup je i poručio kako se veseli ovom događaju jer je oduvijek znanost rasvjetljavala istinu i bila je promotor onoga što se kasnije moglo i primijeniti, provesti u život.

„Provesti u život trebalo bi tako da ovaj spomen na 22. lipnja, ne samo u Sisku nego i čitavoj Hrvatskoj, bude proslavljen kao dan ponosne pobjede nad Turcima. Tada se dogodila ekspanzija osmanlijskih osvajača te je papa Klement XVII. čestitao banu Tomi Bakaču Erdödyu na tome što je obranio kršćanstvo od islama. I danas možemo reći da na vratima Hrvatske i Europe stoje neke osvajačke skupine, doduše ne s mačem, ali njihov cilj je islamizacija Europe. Dakle to je stara priča koja se ponavlja, a Sisak je jedna svijetla točka u povijesti tog otpora i obrane te onoga naziva što je zavrijedila Hrvatska – predziđe kršćanstva“, poručio je biskup.

Pročelnica Odsjeka za povijest Hrvatskih studija dr. sc. Vlatka Vukelić zahvalila je kolegama što su se uključili u organizaciju ovog kolokvija kojim je obilježen jedan od najvažnijih događaja na ovim prostorima. Vukelić je upozorila kako je obilježavanje ove bitke, na lokalnoj razni, nedovoljno zastupljeno. „Jedino kako se ovaj događaj slavi je misa u Gredi, kada se u čast sv. Akacija obilježava i slavna pobjeda nad ovom bitkom. Sramotno je da u cijelom gradu to ne bude centralni događaj, a obilježava se nešto što bi moglo biti na margini društvenih događaja. Izuzetno mi je drago što naši mladi povjesničari imaju interes za ovu staru temu“, rekla je Vukelić te dodala kako za nove spoznaje nikada nije kasno.

Pročelnik Odjela za povijest HKS-a dr. sc. Ivan Majnarić prenio je okupljenima pozdrave rektora prof. dr. sc. Željka Tanjića te izrazio zadovoljstvo suradnjom Sisačke biskupije, Katoličkog sveučilišta i Hrvatskih studija. „Nadam se da ćemo tu uspostavljenu suradnju i dalje nastaviti njegovati. Istaknuo bih da ovaj događaj ulazi u naš niz trećih kolokvija kojima nastojimo popularizirati i javnosti približiti neke teme koje su s jedne strane znanstvene, ali s druge strane upravo ih kroz znanstvenu obradu nastojimo što više približiti javnosti“, zaključio je Majnarić.

Prvom sekcijom predavanja pod nazivom „Vojni aspekti“ moderirao je doc. dr. sc. Stipica Grgić, a predavanja su održali: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez na temu „Sisačka utvrda i njezine predstraže u strategijama obrane od Osmanlija sredinom 16. stoljeća“, dr. sc. Krešimir Kužić na temu „Komparativna analiza bitke kod Siska sa značajnijim bitkama na europskom tlu s kraja 16. stoljeća“, doc. dr. sc. Domagoj Madunić „Sisačka bitka 1593. i vojna revolucija ranog novog vijeka“ te mag. pov Filip Hren „Od Siska do Tridesetogodišnjeg rata – mali rat u Europi“.

Drugom sekcijom na temu „Zagrebački kaptol i Sisačko vlastelinstvo“ moderirao je dr. sc. Krešimir Kužić, a predavanja su održali: dr. sc. Branimir Brgles „Sisačko vlastelinstvo na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće“,

doc. dr. sc. Marko Jerković „Uloga zagrebačkih kanonika u obrani Siska 1593. i institucionalni položaj katedralnoga kaptola“, mag. pov. Monika Đurak „Percepcije i interpretacije bitaka za Sisak u izvještajima Zagrebačkog kaptola 1592.-1593. godine“ te dr. sc. Tomislav Matić na temu „Sisačka Crkva tijekom 15. i 16. stoljeća“.

Trećom sekcijom pod nazivom „Društvo, skupine, pojedinci“ moderirao je doc. dr. sc. Ivan Majnarić, a predavanja su održali doc. dr. sc. Ivana Jukić na temu „Na putu (prema) Monarhiji?: Odnosi Habsburgovaca i regionalne elite na primjeru Sisačke bitke“, dr. sc. Vedran Klaužer na temu „Na vjernu pomoć banu i Kaptolu – zapovjednici i vojne jedinice Primorske i Hrvatske krajine u obrani Siska i Pokuplja tijekom druge polovice 16. stoljeća“, doc. dr. sc. Valentina Janković „Toma Erdödy – ‘prvak slavan’ i nevoljko ban: o pojedincu u kontekstu te u historiografskom narativu protuosmanskih ratova s kraja 16. stoljeća“ te mag. pov, Petra Vručina s temom „Pozadina Sisačke bitke ili kako je rat utjecao na moralnu ekonomiju“

Četvrtom sekcijom „Narativi, historiografija, književnost“ moderirao je dr. sc. Tomislav Matić, a predavanja su održali: doc. dr. sc. Ivan Majnarić „Sisačka bitka 1593. u hrvatskom historiografskom narativu (25 godina kasnije)“, izv. prof. dr. sc. Tomislav Anić „Sisačka bitka 1593. u školskim udžbenicima od 1945. do 1990.“, prof. dr. sc. Alojz Jembrih: „Sisačka bitka (1593.) u hrvatskoj književnosti“, mr. sc. Vlado Mihaljević Kantor „Tomaš Goričanac i kajkavski ep Opseđenje i poboj sisečki“ te mag. pov. i kroat. Petar Miletić na temu „Sisačka bitka i hrvatski ratovi s Osmanlijama u prijedlogu novog Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Povijest“.

(Sisačka biskupija)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori