Započelo 64. redovno zasjedanje Biskupske konferencije BiH

Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine 13. srpnja u zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci započeli su svoje 64. redovito zasjedanje, pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH.

Na zasjedanju sudjeluju svi članovi BK BiH te delegati: Hrvatske biskupske konferencije križevački biskup Nikola Kekić, Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda apostolski upravitelj prizrenski mons. Dode Gjergji, i Slovenske biskupske konferencije koparski biskup Jurij Bizjak. Drugoga dana zasjedanja s biskupima će se susresti apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto.

[ad id=”68099″]

Riječi dobrodošlice i pozdrava uputio je biskup domaćin mons. Franjo Komarica, izrazivši uvjerenja da su svi još uvijek pod snažnim dojmom nedavnog apostolskog pohoda pape u Sarajevu.

„Njegov dolazak i boravak među nama bio je gesta milosrdnog Samaritanca njegovu suvremeniku upalom u nemilosrdne ruke suvremenih razbojnika; bio je to ‘poljubac’ nasljedovatelja sv. Franje Asiškog u ranu našeg domaćeg ‘gubavca’, člana naše domovinske Crkve i naše domovine Bosne i Hercegovine“, kazao je biskup Komarica.

Ističući da su se članovi Banjolučke biskupije trudili kroz sve vrijeme rata i poraća oko vjerodostojnog svjedočenja Kristova Evanđelja, biskup Komarica kazao je da pogubne brojne ratne rane na tijelu biskupije ne zacjeljuju onako kako bi to bilo nužno za normalno funkcioniranje župa i cijele biskupije.

„Ni nakon 20 godina službene državne vlasti i međunarodni zaduženi predstavnici skoro ništa ne čine da se javno prizna ničim izazvano, ali temeljito provedeno uništenje vjerske skupine ljudi, tj. Katoličke Crkve u 2/3 ove biskupije, koje se nalaze na području entiteta Republike Srpske. Radi se o desetinama tisuća uništenih katolika! Prema međunarodnom pravu zločin za djelo učinjeno s namjerom da se potpuno ili djelomično unište narodne, vjerske ili etničke skupine ljudi naziva se genocid! Preko takvog užasnog zločina protiv čovječnosti sve poratne godine prelaze i ‘najhumaniji’ političari i drugi intelektualci današnjice! I ovaj put duboko žalim što je sve ove poratne godine izostalo nužno potrebno zauzimanje od strane službenih političkih predstavnika čak i hrvatskog naroda, za ispravljanje teške nepravde s nesagledivo pogubnim posljedicama za budućnost ovdašnjeg domicilnog hrvatskog naroda i s njime ovdašnje Katoličke Crkve“, rekao je biskup Komarica.

Kardinal Puljić podsjetio je da su u prvoj polovini ove godine biskupi Biskupske konferencije BiH imali brojne i vrlo važne susrete te nezaboravan pohod pape Franje koji je donio divno ozračje s porukom mira i dijaloga. Spomenuo je da će svečanost proglašenja blaženim časnog sluge Božjega Petra Barbarića vjerojatno biti 2016. godine.

„Osim naših predviđenih točaka, mi ne možemo ostati nijemi pred progonom kršćana koji se događaju u svijetu. Zbunjeni smo neučinkovitošću međunarodne zajednice koja to nijemo promatra. Ravnatelj talijanskog ogranka ‘Pomoć u nevolji’ Massimo Ilardo u Riminiju je iznio podatak da je oko 200 milijuna kršćana progonjeno, a moćnici nijemo promatraju te strahote.

Također je naveden podatak da oko 70% stanovništva trpi zbog manjka vjerske slobode, a oko 250.000 ljudi živi u logorima (Amnesty International). Progoni i ozbiljna diskriminacija događaju se u 60 država svijeta. Europa u nekoj čudnoj samodostatnosti, premda su joj puna usta ljudskih prava i sloboda, tolerira progone kršćana u svijetu. Papa Benedikt XVI. rekao je da neznanje i pasivnost hrane proces otupljivanja“, kazao je kardinal Puljić ističući i veliki problem izbjeglica.

„Moćnici su uzburkali brojne države pod vidom ‘proljeća’ demokracije, a onda zatvaraju vrata pred jadnim ljudima koji žele spasiti živu glavu bježeći iz tih zemalja i te demokracije. Jasno je da je rat potreban radi prodaje oružja i crpljenja prirodnih bogatstva pa se takve odluke donose brzo i ulažu se velika sredstva. A kad narod trpi ratna stradanja, izbjeglištvo i neimaštinu, tada su potrebne neiscrpne sjednice da se vidi što će s tim izbjeglicama. Sada možemo razumjeti zašto nas nisu čuli kada smo vrištali i zašto im nije stalo za ispravljanje nepravde“, kazao je kardinal Puljić.

Pozdrav uime svih članova Hrvatske biskupske konferencije uputio je vladika Kekić, napominjući da ujedno predstavlja svoje malo stado grkokatolika Ukrajinaca u BiH.

„Prošlo je nešto više od mjesec dana otkako smo svi mi biskupi bili nazočni na onom veličanstvenom i nezaboravnom susretu s papom Franjom u Sarajevu na svetoj liturgiji na koševskom stadionu. Vi, domaći biskupi, istoga ste dana bili dionici radosti i zajedništva vas pastira, svećenika, redovnika i redovnica, bogoslova i sjemeništaraca u katedrali. Posebno dirljiv bio je susret Pape u vašoj nazočnosti s mladima. Sveti Otac od svih je građana BiH dočekan s radošću i njegove riječi svi su pozorno slušali. Naš papa Franjo odlučio je u ovim prvim godinama svoga pontifikata pastirski pohoditi zemlje koje su mu posebno pri srcu. Jedna od tih i takvih je i vaša domovina u kojoj stoljećima zajedno žive pripadnici triju religija: katolici, pravoslavni i muslimani; triju naroda: Hrvati, Srbi i Bošnjaci…

Molimo svi Duha Svetoga da on snažno puše u srcima svih žitelja BiH kako bi shvatili da je temelj zajedništva istina i pravda, a nadasve ljubav. I siguran sam da vas sve Papa i dalje nosi u svom srcu i za vas moli“, kazao je biskup Kekić te ukratko prikazao teme kojima su se biskupi bavili na posljednja dva zasjedanja.

U radnom dijelu zasjedanja biskupi će se osvrnuti na pohod pape Franje Bosni i Hercegovini, saslušat će izvješća svojih delegata s pojedinih međunarodnih susreta te izvješće o djelovanju Caritasa BK BiH te razmotriti neka pitanja u vezi s katehezom u školama.

U srijedu 15. srpnja u banjolučkoj katedrali misnim slavljem u 10 sati bit će proslavljen blagdana sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika banjolučke katedrale i biskupije. Euharistijsko slavlje predslavit će nuncij Pezzuto.

Što vi mislite o ovoj temi?