Pratite nas

BiH

Započeo XII izborni sabor HDZ-a BiH: Čović jedni kandidat za predsjednika

Objavljeno

na

Predsjedništvo HDZ-a BiH ranije je dalo jednoglasnu podršku Draganu Čoviću i za idući mandat tako da je, po svemu sudeći, već sada izvjesno da će za predsjednika stranke ponovo biti izabran Čović, koji HDZ vodi još od 2005. godine.

[ad id=”68099″]

U izjavi za novinare uoči sabora Čović je, na pitanje postoji li demokratičnost u HDZ-u BiH ako se uzme u obzir da je on jedini kandidat za predsjednika, kazao kako unutar ove stranke postoji apsolutna demokratičnost i proces koji može biti primjer. – No ostavit ćemo na Saboru dovoljno prostora da se kandidiraju svi koji žele.

Taj proces je rezultat našeg osmogodišnjeg rada, tako da ljudi daju potporu jednom projektu, rezultatu u koji vjeruju ali to nema nikakve veze s nikakvim narušenim demokratskim tokovima – kazao je Čović. Za HDZ BiH je kazao kako su napravili jednu organizaciju koja može biti primjer i s toliko zaštitnih mehanizama kojim je izbjegnut svaki oblik centralizma.

– Ja sam zadovoljan s onim što smo uradili. Obveze oko europskog puta BiH i ustavnih reformi je naša osnova.

Naše je političko opredjeljenje za BiH ali moderno organiziranu BiH koja će u potpunosti odraziti duh BiH u kojoj moramo osigurati jednakopravnost svih naroda i građana i osigurati njen euroatlanski put a za to ja sam uvjeren postoje preduvjeti – dodao je Čović. Da bi to postigli, istakao je Čović, mora se napraviti sklad unutar političkog djelovanja u BiH kojeg, dodao je, trenutno nema.

– Napravili smo određena partnerstva da bi uspostavili vlast no pitanje je je li to dovoljno za ono što imamo u izjavi Predsjedništva BiH koju je usvojio i Parlament kad je u pitanju europski put BiH. Da bi zaustavili odlazak mladih, nezaposlenost i popravili ekonomsko-socijalnu situaciju mi moramo početi donositi ključne odluke – dodao je Čović, poručivši da je HDZ-a BiH za europski put BiH, njeno jedinstvo odnosno nikakve unutrašnje podjele, ali isto tako i za osiguranje svih elemenata zaštite jednakopravnosti svih naroda i građana.

O današnjem saboru, funkcioniranju stranke, planovima za sljedeće razdoblje, vlasti u BiH, suradnji s drugim strankama…,Za VečernjiList govorio je član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović, te predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora.

dragan
Večernji list: Što će donijeti predstojeći sabor HDZ-a u pogledu budućeg djelovanja stranke?

Dvanaesti sabor HDZ BiH se održava u ozračju, koje je, kad je stranka u pitanju, dosta mirno i stabilno. Jednostavno smo uveli stranku u takav tijek, održavamo ga šest mjeseci nakon općih izbora 2014., otkako smo polučili izvrstan rezultat. Duboko smo uvjereni da će ovaj sabor, što se tiče stranke, dati mogućnosti da značajno osvježimo stranku, ili pripremimo značajan dio mladih kadrova koje ćemo lagano uvesti kroz stranačke institucije. Upravo sada kada imamo ovakav stranački mir, mislim da je pravo vrijeme za takvo nešto, a s druge strane stranka se treba u sljedećem petogodišnjem mandatu kontinuirano i kroz izvršnu vlast i kroz Hrvatski narodni sabor (HNS) nametnuti kao ona koja može nositi stožernu ulogu uime hrvatskog naroda i riješiti pitanje hrvatskog naroda.

Kako gledate na izbor predsjednika stranke, novih ljudi u čelništvu stranke i što bi, po vama, bile smjernice za iduće godine?
Što se tiče izbora za predsjednika stranke, ovoga puta je situacija takva da su sve stranačke organizacije, kao i na 11. saboru mene kandidirale i predložile za predsjednika. Naravno da sam to prihvatio. Što se tiče novih ljudi u čelništvu stranke, nastojat ću da u mom prijedlogu na saboru bude dovoljan broj mladih, novih osoba, kako bismo pokazali svježinu. S druge strane, kako bismo pokazali i širinu da ovih približno 40.000 članova HDZ-a BiH zaslužuje u svim tijelima stranačkog organiziranja kroz svaki novi izborni ciklus, novi sabor, dobiti svježinu, osposobljenost ljudi za aktivno djelovanje u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. To rade ozbiljne stranke, a mislim da je HDZ BiH danas tako organiziran da možemo s pravom kazati da će izbor novog vodstva i kad je u pitanju Predsjedništvo stranke i Središnji odbor, ali i sve niže razine koje će slijediti kroz unutarstranačke izbore sljedeća tri mjeseca uistinu pokazati naš trend, kad je u pitanju kadroviranje i vođenje kadrovske politike unutar HDZ BiH.

Što vas je osobno natjeralo da prihvatite ponovnu kandidaturu za prvog čovjeka stranke?
To je sada neminovnost, ja sam o tome mogao odlučivati prije godinu dana kada sam prihvatio kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, tada je uistinu bilo dosta razmišljanja uraditi to ili ne. Sad kad je to završeno, kada sam postao predsjednik HNS-a, sad je jednostavno neminovnost prihvatiti tu ulogu i ključna stvar koja me obvezuje jeste izvršenje transformacije koju treba napraviti u Bosni i Hercegovini, prije svega svakako s aspekta jednake uloge i jednakopravnosti Hrvata s druga dva naroda na području Bosne i Hercegovine. Vjerujem, dok taj posao ne završimo, a imam osjećaj da je ovaj četverogodišnji ciklus vrijeme kad to možemo završiti, pri tome otvoriti vrata i Europskoj uniji za BiH kroz jedan takav jedan proces, da se ne možete skloniti u stranu i morate preuzeti jednu takvu odgovornost kada dobijete povjerenje i kad vas ljudi predlože, taj proces morate završiti do kraja.

Kako gledate na ono što je HDZ postigao između dva sabora?
Četiri godine su duge. Imali smo više testova unutar stranačkog djelovanja, te uloge u okviru HNS-a. Imali smo i tri izborna ciklusa. 2011. smo imali izbore u Saboru RH, 2012. su bili lokalni izbori, evo 2014. opći izbori u BiH. Znači, samo 2013. je bila neizborna godina, kao i ova 2015. Iako vjerujem da ćemo i ove godine imati izbore za Sabor RH. Vjerujem da smo te testove, s pravom to mogu kazati, položili, da su naši glasači to prepoznali, što se najbolje vidi kroz rezultate izbora, pa i provedbu. Ponovno imamo hrvatskog člana Predsjedništva BiH, imamo veći broj mandata i u Vijeću ministara i u entitetskoj Vladi, kao i u parlamentima BiH, FBiH, skupštinama svih županija, na razini kako nikad to do sada HDZ BiH nije imao. To pokazuje da je rad između dva sabora bio primjeren potrebama, i stranačkim, ali i hrvatskog naroda u BiH. Za ovo vrijeme smo unutar stranke dobili potpuno novo osvježenje, negdje oko 15.000 novih članova HDZ-a BiH. To je sad nova snaga koja nas obvezuje.

Nedavno je bio i sabor HNS-a. Koliko ste zadovoljni onim što je urađeno nakon sabora?
Što se tiče sabora HNS-a, on ima posebnu dimenziju. Stalno je bio izložen određenoj kritici prema kojoj je, pod znacima navoda, uvijek imao neku oporbu koja je izazivala interes javnosti. To nam je onda dalo mogućnost da budemo snažniji. Prezentirati javnosti naše ideje. Da smo drukčije radili, javnost ne bi bila zainteresirana za HNS. Na kraju smo došli do toga da HNS okuplja sve stranke koje promišljaju hrvatski i koje će staviti svoj potpis na deklaraciju dokumenta organiziranja HNS-a, budućeg uređenja BiH i mjesta i uloge hrvatskog naroda. Danas ne postoji institucija koja nešto znači u političkom životu u BiH, bez obzira koga predstavlja, a koja nije do kraja otvorila vrata HNS-u. On je jednostavno dobio pravo življenja, od strukture koja je nekad bila organizirana bez ikakvog medijskog i nekog drugog interesa, danas je prerastao u instituciju bez koje se ne mogu donositi odluke.

Kompletan intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH..

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

HVO je očuvao BiH, zaustavio rat i dio je bh. oružanih snaga

Objavljeno

na

Objavio

Ministar branitelja Federacije BiH Salko Bukvarević upozorio je tijekom susreta s predstavnicima bošnjačkih vlasti Unsko-sanske županije kako se u posljednje vrijeme podiže sve veći broj optužnica protiv zapovjednika Petoga korpusa i drugih zapovjednika Armije RBiH te pripadnika ovih postrojbi, zbog čega je najavio snažniju potporu za njihovu obranu.

Istaknuo je da su četiri udruge osnovale Zakladu za pružanje pravne pomoći pripadnicima Armije BiH, ali da trenutačna sredstva nisu dovoljna da se pomogne svim pripadnicima i njihovim obiteljima.

Tijekom susreta je bez ikakva utemeljenja iznio krajnje uvredljive tvrdnje kako vlasti Federacije BiH imaju trajnu obvezu “pružanja svih vidova pomoći i potpore braniteljima i članovima njihovih obitelji jer je Armija RBiH bila jedina legalna i legitimna vojna formacija u državi BiH”, piše Večernji list BiH.

Laž je da HVO napadao Muslimane bilo gdje pa i u Mostaru

Mit umjesto istine

Posebno je sramna takva tvrdnja ministra Bukvarevića izgovorena u županiji gdje su pripadnici Armije likvidirali generala HVO-a Vladu Šantića.

Da je realnost, međutim, drukčija, a ne mitovi u koje vjeruje, govori najbolje podatak da je samo dva dana kasnije u svome uredu u Sarajevu pozvao te održao redovite konzultacije s predstavnicima udruga Armije BiH, ali i Domovinskog rata HVO-a, čime je praktički potvrdio kako ne vjeruje čak ni u ono što je prethodno izrekao. I ne samo to. Da je istina posve drukčija, svjedoče današnji nasljednici nekadašnjih postrojba.

Tako bogatu tradiciju HVO-a baštini hrvatski puk Oružanih snaga BiH, a prije toga Vojska Federacije BiH utemeljena je potpisivanjem sporazuma između predstavnika HVO-a i Armije BiH. A najvažniji dio ispričali su pripadnici HVO-a tijekom Domovinskog rata.

Koliko je bila značajna njihova uloga, vidi se puno prije samoga početka rata u Bosni i Hercegovini i obrani naroda koji su živjeli na području pod njihovim nadzorom, ali i na samome kraju sukoba kada su kontrolirali trećinu zemlje.

Naime, prvi hrvatski domoljubi počeli su dulje od godinu dana prije početka rata u BiH motriti snage JNA i dojavljivati njihove pokrete. Na području Mostara svaki uzlet zrakoplova se motrio i dojavljivao u Hrvatsku gdje je već bjesnio rat.

Glasnović: U Hrvatskoj još vlada velika neinformiranost o važnosti i ulozi HVO-a u obrani Hrvatske

Došli do Banje Luke

Na napad na selo Ravno, koje je uništeno u divljačkome pohodu, nije uslijedila nikakva reakcija službenog Sarajeva, ali ni na dolazak rezervista na područje Hercegovine.

Tek se predsjedatelj Predsjedništva Alija Izetbegović nakon krize sa zaustavljanjem tenkova pojavio nedaleko od Mostara i spriječio izbijanje sukoba. Obrana bošnjačke strane, čak i za vrijeme najtežeg rata s Hrvatima, odvijala se preko područja koje je nadzirao HVO.

Završni čin rata praktički se dogodio zahvaljujući združenim Hrvatskim snagama koje je, uz HVO, činila i Hrvatska vojska, te su uspjele stići nadomak Banje Luke, piše Zoran Krešić / Večernji list

 

El-Mudžahed – U BiH su došli nakon ratovanja u Afganistanu. Išli su u džihad po cijelom svijetu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Vjerujem da će BiH dobiti mandatara za Vijeće ministara u sljedećih sedam dana

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako očekuje da BiH u sljedećih tjedan dana dobije mandatara novog državnog Vijeća ministara dok će se na uspostavu nove vlade Federacije BiH pričekati dok se ne postigne dogovor o izmjenama izbornog zakona kojim bi se izbjegla mogućnost preglasavanja Hrvata.

”Vjerujem da će BiH dobiti mandatara za Vijeće ministara u sljedećih sedam dana. A da bi se to dogodilo morat će još jednom sjesti zajedno svi oni koji pretendiraju biti dio vlasti jer je to previše osjetljivo pitanje”, rekao je Čović u Mostaru nakon stranačkoga predsjedništva.

Po svemu sudeći okosnicu u novog saziva Vijeća ministara BiH činit će vodeće hrvatska, srpska i bošnjačka stranka HDZ BiH, SNSD i SDA, s čijim je čelnicima je Čović razgovarao proteklih dana, dok su sudjelovanje u vlasti odbili predstavnici stranaka s bošnjačke političke ljevice.

Ranije je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika najavio kako će mandatar za novi sastav Vijeća ministara biti Zoran Tegeltija nakon čega su njegovo imenovanje uvjetovali dva člana BiH Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović tražeći da prije toga srpska strana podupre Nacionalni godišnji program (ANP) koji je ključan za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP) s NATO-om.

Čović je rekao kako će se izvršna vlast u entitetu Federaciji BiH ustrojiti onoga trenutka kada se postigne dogovor o izmjenama izbornog zakona sukladno presudi Ustavnog suda BiH kako bi se ubuduće izbjegla mogućnost da brojniji Bošnjaci preglasavaju Hrvate u državnom Predsjedništvu BiH te nacionalnom Domu naroda.

Na zadnjim izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je Željko Komšić glasovima Bošnjaka.

Čović je pojasnio kako se ne radi o uvjetovanju uspostave izvršne vlasti, nego ispunjavanju programskih načela koje su postavile stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora kojega predvodi HDZ BiH i čiji je on predsjednik.

“Mi hoćemo program, i njega smo predstavili u ime HNS-a, a znači da nam treba izborno zakonodavstvo kako nikada više ne bi došli u situaciju da Bošnjaci biraju dva člana predsjedništva kao što sad imamo dva bošnjačka člana predsjedništva”, rekao je Čović aludirajući na izbor Komšića.

Dodao je kako izmjenama izbornog zakona BiH treba donijeti i nova izborna pravila za Mostar kako bi se lokalni izbori u ovome gradu održali nakon 11 godina.

“Izmjena Izbornog zakona BiH je i preduvjet za stjecanje kandidacijskog statusa s Europskom unijom kojeg BiH želi ove godine”, dodao je Čović. Čović je najavio kako će se u srijedu okončati procedura izbora čelništva u Domu naroda Federacije BiH, nakon čega će se pristupiti izboru izaslanika za državni Dom naroda BiH.

Izrazio je očekivanje kako će stranke okupljene oko HNS-a BiH imati najmanje četiri, a nije isključeno i svih pet izaslanika u gornjem domu državnog parlamenta.

(Hina)

Izetbegović i Čović potvrdili da će SDA i HDZ BiH biti koalicijski partneri

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari