Pratite nas

BiH

Započeo XII izborni sabor HDZ-a BiH: Čović jedni kandidat za predsjednika

Objavljeno

na

Predsjedništvo HDZ-a BiH ranije je dalo jednoglasnu podršku Draganu Čoviću i za idući mandat tako da je, po svemu sudeći, već sada izvjesno da će za predsjednika stranke ponovo biti izabran Čović, koji HDZ vodi još od 2005. godine.

[ad id=”68099″]

U izjavi za novinare uoči sabora Čović je, na pitanje postoji li demokratičnost u HDZ-u BiH ako se uzme u obzir da je on jedini kandidat za predsjednika, kazao kako unutar ove stranke postoji apsolutna demokratičnost i proces koji može biti primjer. – No ostavit ćemo na Saboru dovoljno prostora da se kandidiraju svi koji žele.

Taj proces je rezultat našeg osmogodišnjeg rada, tako da ljudi daju potporu jednom projektu, rezultatu u koji vjeruju ali to nema nikakve veze s nikakvim narušenim demokratskim tokovima – kazao je Čović. Za HDZ BiH je kazao kako su napravili jednu organizaciju koja može biti primjer i s toliko zaštitnih mehanizama kojim je izbjegnut svaki oblik centralizma.

– Ja sam zadovoljan s onim što smo uradili. Obveze oko europskog puta BiH i ustavnih reformi je naša osnova.

Naše je političko opredjeljenje za BiH ali moderno organiziranu BiH koja će u potpunosti odraziti duh BiH u kojoj moramo osigurati jednakopravnost svih naroda i građana i osigurati njen euroatlanski put a za to ja sam uvjeren postoje preduvjeti – dodao je Čović. Da bi to postigli, istakao je Čović, mora se napraviti sklad unutar političkog djelovanja u BiH kojeg, dodao je, trenutno nema.

– Napravili smo određena partnerstva da bi uspostavili vlast no pitanje je je li to dovoljno za ono što imamo u izjavi Predsjedništva BiH koju je usvojio i Parlament kad je u pitanju europski put BiH. Da bi zaustavili odlazak mladih, nezaposlenost i popravili ekonomsko-socijalnu situaciju mi moramo početi donositi ključne odluke – dodao je Čović, poručivši da je HDZ-a BiH za europski put BiH, njeno jedinstvo odnosno nikakve unutrašnje podjele, ali isto tako i za osiguranje svih elemenata zaštite jednakopravnosti svih naroda i građana.

O današnjem saboru, funkcioniranju stranke, planovima za sljedeće razdoblje, vlasti u BiH, suradnji s drugim strankama…,Za VečernjiList govorio je član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović, te predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora.

dragan
Večernji list: Što će donijeti predstojeći sabor HDZ-a u pogledu budućeg djelovanja stranke?

Dvanaesti sabor HDZ BiH se održava u ozračju, koje je, kad je stranka u pitanju, dosta mirno i stabilno. Jednostavno smo uveli stranku u takav tijek, održavamo ga šest mjeseci nakon općih izbora 2014., otkako smo polučili izvrstan rezultat. Duboko smo uvjereni da će ovaj sabor, što se tiče stranke, dati mogućnosti da značajno osvježimo stranku, ili pripremimo značajan dio mladih kadrova koje ćemo lagano uvesti kroz stranačke institucije. Upravo sada kada imamo ovakav stranački mir, mislim da je pravo vrijeme za takvo nešto, a s druge strane stranka se treba u sljedećem petogodišnjem mandatu kontinuirano i kroz izvršnu vlast i kroz Hrvatski narodni sabor (HNS) nametnuti kao ona koja može nositi stožernu ulogu uime hrvatskog naroda i riješiti pitanje hrvatskog naroda.

Kako gledate na izbor predsjednika stranke, novih ljudi u čelništvu stranke i što bi, po vama, bile smjernice za iduće godine?
Što se tiče izbora za predsjednika stranke, ovoga puta je situacija takva da su sve stranačke organizacije, kao i na 11. saboru mene kandidirale i predložile za predsjednika. Naravno da sam to prihvatio. Što se tiče novih ljudi u čelništvu stranke, nastojat ću da u mom prijedlogu na saboru bude dovoljan broj mladih, novih osoba, kako bismo pokazali svježinu. S druge strane, kako bismo pokazali i širinu da ovih približno 40.000 članova HDZ-a BiH zaslužuje u svim tijelima stranačkog organiziranja kroz svaki novi izborni ciklus, novi sabor, dobiti svježinu, osposobljenost ljudi za aktivno djelovanje u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. To rade ozbiljne stranke, a mislim da je HDZ BiH danas tako organiziran da možemo s pravom kazati da će izbor novog vodstva i kad je u pitanju Predsjedništvo stranke i Središnji odbor, ali i sve niže razine koje će slijediti kroz unutarstranačke izbore sljedeća tri mjeseca uistinu pokazati naš trend, kad je u pitanju kadroviranje i vođenje kadrovske politike unutar HDZ BiH.

Što vas je osobno natjeralo da prihvatite ponovnu kandidaturu za prvog čovjeka stranke?
To je sada neminovnost, ja sam o tome mogao odlučivati prije godinu dana kada sam prihvatio kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, tada je uistinu bilo dosta razmišljanja uraditi to ili ne. Sad kad je to završeno, kada sam postao predsjednik HNS-a, sad je jednostavno neminovnost prihvatiti tu ulogu i ključna stvar koja me obvezuje jeste izvršenje transformacije koju treba napraviti u Bosni i Hercegovini, prije svega svakako s aspekta jednake uloge i jednakopravnosti Hrvata s druga dva naroda na području Bosne i Hercegovine. Vjerujem, dok taj posao ne završimo, a imam osjećaj da je ovaj četverogodišnji ciklus vrijeme kad to možemo završiti, pri tome otvoriti vrata i Europskoj uniji za BiH kroz jedan takav jedan proces, da se ne možete skloniti u stranu i morate preuzeti jednu takvu odgovornost kada dobijete povjerenje i kad vas ljudi predlože, taj proces morate završiti do kraja.

Kako gledate na ono što je HDZ postigao između dva sabora?
Četiri godine su duge. Imali smo više testova unutar stranačkog djelovanja, te uloge u okviru HNS-a. Imali smo i tri izborna ciklusa. 2011. smo imali izbore u Saboru RH, 2012. su bili lokalni izbori, evo 2014. opći izbori u BiH. Znači, samo 2013. je bila neizborna godina, kao i ova 2015. Iako vjerujem da ćemo i ove godine imati izbore za Sabor RH. Vjerujem da smo te testove, s pravom to mogu kazati, položili, da su naši glasači to prepoznali, što se najbolje vidi kroz rezultate izbora, pa i provedbu. Ponovno imamo hrvatskog člana Predsjedništva BiH, imamo veći broj mandata i u Vijeću ministara i u entitetskoj Vladi, kao i u parlamentima BiH, FBiH, skupštinama svih županija, na razini kako nikad to do sada HDZ BiH nije imao. To pokazuje da je rad između dva sabora bio primjeren potrebama, i stranačkim, ali i hrvatskog naroda u BiH. Za ovo vrijeme smo unutar stranke dobili potpuno novo osvježenje, negdje oko 15.000 novih članova HDZ-a BiH. To je sad nova snaga koja nas obvezuje.

Nedavno je bio i sabor HNS-a. Koliko ste zadovoljni onim što je urađeno nakon sabora?
Što se tiče sabora HNS-a, on ima posebnu dimenziju. Stalno je bio izložen određenoj kritici prema kojoj je, pod znacima navoda, uvijek imao neku oporbu koja je izazivala interes javnosti. To nam je onda dalo mogućnost da budemo snažniji. Prezentirati javnosti naše ideje. Da smo drukčije radili, javnost ne bi bila zainteresirana za HNS. Na kraju smo došli do toga da HNS okuplja sve stranke koje promišljaju hrvatski i koje će staviti svoj potpis na deklaraciju dokumenta organiziranja HNS-a, budućeg uređenja BiH i mjesta i uloge hrvatskog naroda. Danas ne postoji institucija koja nešto znači u političkom životu u BiH, bez obzira koga predstavlja, a koja nije do kraja otvorila vrata HNS-u. On je jednostavno dobio pravo življenja, od strukture koja je nekad bila organizirana bez ikakvog medijskog i nekog drugog interesa, danas je prerastao u instituciju bez koje se ne mogu donositi odluke.

Kompletan intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH..

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dodik: Želimo samo ruski plin za BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatej Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u srijedu kako će učiniti sve što je u njegovoj moći da opskrbu plinom te zemlje što čvršće veže uz Rusiju potvrdivši da će, umjesto diverzificiranja opskrbe plinom, koja bi uključivala i povezivanje s Hrvatskom, poduprijeti projekt gradnje novog plinovoda orijentiranog isključivo ka ruskim isporučiteljima.

“Ključno pitanje kojim ćemo se baviti u budućnosti je izgradnja plinovoda i to odvojak koji će biti priključen na ‘Turski tok’. Želimo izgraditi plinovod od Bijeljine do Banje Luke”, kazao je Dodik novinarima u Istočnom Sarajevu nakon što se tamo sastao s ruskim veleposlanikom u BiH Peterom Ivancovim.

Sastanak je održan neposredno nakon što je ranije tijekom dana tvrtka “BH-Gas”, čije je sjedište u Sarajevu i koja upravlja plinskom mrežom na teritoriju Federacije BiH, potvrdila kako počinje provedbu projekta “Južna interkonekcija”, odnosno povezivanje plinske mreže u BiH s onom u Hrvatskoj.

Krajnji cilj tog projekta je osigurati mogućnost da BiH dobavlja plin iz različitih izvora, no prije svega s LNG terminala na Krku.

Projekt izravno podupire SAD, odnosno Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a uz posredovanje Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) već je osigurano 500 tisuća dolara bespovratnih sredstava koji će koristiti za izradu studije izvodljivosti. Novi plinovod koji bi povezao Zagvozd s Posušjem te bi se potom gradio do Travnika odnosno Mostara prema postojećim bi planovima trebao biti u funkciji već 2023. godine.

BiH trenutačno plin dobiva samo preko plinovoda iz pravca Srbije, izgrađenog još 80-ih godina prošlog stoljeća, i potpuno je ovisna o ruskim isporučiteljima.

Ruske tvrtke financiraju gradnju novog plinovoda trasom preko Turske, koji će stići i do Srbije, a Dodik sada želi da sjeverne dijelove BiH odnosno teritorij koji je većinski na području Republike Srpske poveže s tim plinovodom odvojkom, koji bi vodio do Bijeljine.

U srijedu je najavio kako će o tom projektu početkom lipnja razgovarati s ruskim partnerima u Sankt Petersburgu, gdje se održava gospodarski forum pod pokroviteljstvom vlade u Moskvi.

Vlada RS, koju u potpunosti kontrolira Dodik, u veljači je odbila dati suglasnost na projekt “Južna interkonekcija” uz obrazloženje kako to nije strateški interes tog entiteta.

Vlada Federacije BiH ipak je odlučila raditi na provedbi tog projekta, no za potpisivanje odgovarajućeg međudržavnog ugovora s Hrvatskom ipak će biti nužna suglasnost Vijeća ministara BiH, u kojemu bi srpske pozicije trebali zauzeti Dodikovi ministri pa je neizvjesno kako će se cijela stvar razvijati.

Dodik je u srijedu poručio kako bi i Federacija BiH trebala slijediti planove RS ukoliko želi poboljšati opskrbu plinom svog teritorija.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: HDZ BiH ništa ne blokira, ali inzistira na promjeni izbornog zakonodavstva

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović potvrdio je kako će njegova stranka inzistirati na izmjeni izbornog zakonodavstva u BiH dodajući kako će o tome ovisiti i dovršetak procesa uspostave vlasti i formiranje vlade Federacije BiH, ustvrdivši kako HDZ ništa ne blokira pa tako ni rad sadašnjeg Vijeća ministara, kako je to dan ranije izjavio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, objavio je u srijedu sarajevski “Dnevni avaz”.

U intervjuu ovom listu Čović je ustvrdio kako njegova stranka, čiji ministri već duže od mjesec dana ne dolaze na sjednice Vijeća ministara BiH, “ništa ne blokira”.

“Mi ništa ne blokiramo. Naše je stajalište poznato. Želimo što hitniju uspostavu Vijeća ministara jer, na žalost, sedam mjeseci nakon izbora zbog toga ne funkcionira ni Parlament BiH”, kazao je Čović navodeći kako u razgovorima s predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem pokušava otkloniti probleme u vezi s tim.

Sve ostalo u vezi s Vijećem ministara, dodao je Čović, dogovaraju HDZ-ovi ljudi koji tamo sjede “sukladno svim onim planovima koje imamo unutar te institucije u ovom tehničkom mandatu”.

Sadašnji zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Mirko Šarović je, komentirajući nesudjelovanje HDZ-ovih ministara u radu državne vlade, u utorak podsjetio kako u zakonu o Vijeću ministara ne postoji nikakav tehnički mandat, jer ono radi u sastavu u kojemu je imenovano sve dok se se ne izaberu novi ministri.

Razlog zbog kojega nije uspostavljeno novo Vijeće ministara BiH je spor između SDA i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika o približavanju BiH članstvu u NATO-u. SDA na tome inzistira, a Dodik uporno odbija mogućnost bliže suradnje s Alijansom.

Na pitaje kako riješiti taj problem Čović je odgovorio kako je ranije usuglašeno da BiH treba aktivirati Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP), ali da on tu “ne bi više na bilo koji način uvlačio neke nove standarde ponašanja” te da je spreman “podržati kompromis”.

“Ja, međutim, ne vidim nikakvu svrhu da više ulazimo u takve rasprave. Treba napraviti Vijeće ministara i procijeniti što je to što se na ovom putu koji smo dogovorili nekad s predstavnicima NATO-a od nas traži”, kazao je Čović.

Na izravno pitanje ovisi li pak uspostava vlade Federacije BiH o izmjenama izbornog zakona, na kojima inzistira HDZ BiH, Čović je odgovorio kako to “nije nikakav uvjet”, ali se to pitanje ipak mora riješiti prije svih drugih.

“Drugim riječima, vlade će biti kada uspostavimo dogovor o izmjenama Izbornog zakona”, kazao je Čović.

Dodao je i kako je pesimist u odnosu na očekivano mišljenje Europske komisije o tome je li BiH zaslužila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

Kazao je kako od toga “ne očekuje ništa dobro ni pretjerano pozitivno”, jer se u zemlji ništa ne radi na provedbi reformi, a uz to je svima jasno kako se kandidatski status ne može dobiti bez vlasti koja funkcionira.

(Hina)

 

Bosanska zajednica, na principima Europske Unije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari