Pratite nas

BiH

Započeo XII izborni sabor HDZ-a BiH: Čović jedni kandidat za predsjednika

Objavljeno

na

Predsjedništvo HDZ-a BiH ranije je dalo jednoglasnu podršku Draganu Čoviću i za idući mandat tako da je, po svemu sudeći, već sada izvjesno da će za predsjednika stranke ponovo biti izabran Čović, koji HDZ vodi još od 2005. godine.

[ad id=”68099″]

U izjavi za novinare uoči sabora Čović je, na pitanje postoji li demokratičnost u HDZ-u BiH ako se uzme u obzir da je on jedini kandidat za predsjednika, kazao kako unutar ove stranke postoji apsolutna demokratičnost i proces koji može biti primjer. – No ostavit ćemo na Saboru dovoljno prostora da se kandidiraju svi koji žele.

Taj proces je rezultat našeg osmogodišnjeg rada, tako da ljudi daju potporu jednom projektu, rezultatu u koji vjeruju ali to nema nikakve veze s nikakvim narušenim demokratskim tokovima – kazao je Čović. Za HDZ BiH je kazao kako su napravili jednu organizaciju koja može biti primjer i s toliko zaštitnih mehanizama kojim je izbjegnut svaki oblik centralizma.

– Ja sam zadovoljan s onim što smo uradili. Obveze oko europskog puta BiH i ustavnih reformi je naša osnova.

Naše je političko opredjeljenje za BiH ali moderno organiziranu BiH koja će u potpunosti odraziti duh BiH u kojoj moramo osigurati jednakopravnost svih naroda i građana i osigurati njen euroatlanski put a za to ja sam uvjeren postoje preduvjeti – dodao je Čović. Da bi to postigli, istakao je Čović, mora se napraviti sklad unutar političkog djelovanja u BiH kojeg, dodao je, trenutno nema.

– Napravili smo određena partnerstva da bi uspostavili vlast no pitanje je je li to dovoljno za ono što imamo u izjavi Predsjedništva BiH koju je usvojio i Parlament kad je u pitanju europski put BiH. Da bi zaustavili odlazak mladih, nezaposlenost i popravili ekonomsko-socijalnu situaciju mi moramo početi donositi ključne odluke – dodao je Čović, poručivši da je HDZ-a BiH za europski put BiH, njeno jedinstvo odnosno nikakve unutrašnje podjele, ali isto tako i za osiguranje svih elemenata zaštite jednakopravnosti svih naroda i građana.

O današnjem saboru, funkcioniranju stranke, planovima za sljedeće razdoblje, vlasti u BiH, suradnji s drugim strankama…,Za VečernjiList govorio je član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović, te predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora.

dragan
Večernji list: Što će donijeti predstojeći sabor HDZ-a u pogledu budućeg djelovanja stranke?

Dvanaesti sabor HDZ BiH se održava u ozračju, koje je, kad je stranka u pitanju, dosta mirno i stabilno. Jednostavno smo uveli stranku u takav tijek, održavamo ga šest mjeseci nakon općih izbora 2014., otkako smo polučili izvrstan rezultat. Duboko smo uvjereni da će ovaj sabor, što se tiče stranke, dati mogućnosti da značajno osvježimo stranku, ili pripremimo značajan dio mladih kadrova koje ćemo lagano uvesti kroz stranačke institucije. Upravo sada kada imamo ovakav stranački mir, mislim da je pravo vrijeme za takvo nešto, a s druge strane stranka se treba u sljedećem petogodišnjem mandatu kontinuirano i kroz izvršnu vlast i kroz Hrvatski narodni sabor (HNS) nametnuti kao ona koja može nositi stožernu ulogu uime hrvatskog naroda i riješiti pitanje hrvatskog naroda.

Kako gledate na izbor predsjednika stranke, novih ljudi u čelništvu stranke i što bi, po vama, bile smjernice za iduće godine?
Što se tiče izbora za predsjednika stranke, ovoga puta je situacija takva da su sve stranačke organizacije, kao i na 11. saboru mene kandidirale i predložile za predsjednika. Naravno da sam to prihvatio. Što se tiče novih ljudi u čelništvu stranke, nastojat ću da u mom prijedlogu na saboru bude dovoljan broj mladih, novih osoba, kako bismo pokazali svježinu. S druge strane, kako bismo pokazali i širinu da ovih približno 40.000 članova HDZ-a BiH zaslužuje u svim tijelima stranačkog organiziranja kroz svaki novi izborni ciklus, novi sabor, dobiti svježinu, osposobljenost ljudi za aktivno djelovanje u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. To rade ozbiljne stranke, a mislim da je HDZ BiH danas tako organiziran da možemo s pravom kazati da će izbor novog vodstva i kad je u pitanju Predsjedništvo stranke i Središnji odbor, ali i sve niže razine koje će slijediti kroz unutarstranačke izbore sljedeća tri mjeseca uistinu pokazati naš trend, kad je u pitanju kadroviranje i vođenje kadrovske politike unutar HDZ BiH.

Što vas je osobno natjeralo da prihvatite ponovnu kandidaturu za prvog čovjeka stranke?
To je sada neminovnost, ja sam o tome mogao odlučivati prije godinu dana kada sam prihvatio kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, tada je uistinu bilo dosta razmišljanja uraditi to ili ne. Sad kad je to završeno, kada sam postao predsjednik HNS-a, sad je jednostavno neminovnost prihvatiti tu ulogu i ključna stvar koja me obvezuje jeste izvršenje transformacije koju treba napraviti u Bosni i Hercegovini, prije svega svakako s aspekta jednake uloge i jednakopravnosti Hrvata s druga dva naroda na području Bosne i Hercegovine. Vjerujem, dok taj posao ne završimo, a imam osjećaj da je ovaj četverogodišnji ciklus vrijeme kad to možemo završiti, pri tome otvoriti vrata i Europskoj uniji za BiH kroz jedan takav jedan proces, da se ne možete skloniti u stranu i morate preuzeti jednu takvu odgovornost kada dobijete povjerenje i kad vas ljudi predlože, taj proces morate završiti do kraja.

Kako gledate na ono što je HDZ postigao između dva sabora?
Četiri godine su duge. Imali smo više testova unutar stranačkog djelovanja, te uloge u okviru HNS-a. Imali smo i tri izborna ciklusa. 2011. smo imali izbore u Saboru RH, 2012. su bili lokalni izbori, evo 2014. opći izbori u BiH. Znači, samo 2013. je bila neizborna godina, kao i ova 2015. Iako vjerujem da ćemo i ove godine imati izbore za Sabor RH. Vjerujem da smo te testove, s pravom to mogu kazati, položili, da su naši glasači to prepoznali, što se najbolje vidi kroz rezultate izbora, pa i provedbu. Ponovno imamo hrvatskog člana Predsjedništva BiH, imamo veći broj mandata i u Vijeću ministara i u entitetskoj Vladi, kao i u parlamentima BiH, FBiH, skupštinama svih županija, na razini kako nikad to do sada HDZ BiH nije imao. To pokazuje da je rad između dva sabora bio primjeren potrebama, i stranačkim, ali i hrvatskog naroda u BiH. Za ovo vrijeme smo unutar stranke dobili potpuno novo osvježenje, negdje oko 15.000 novih članova HDZ-a BiH. To je sad nova snaga koja nas obvezuje.

Nedavno je bio i sabor HNS-a. Koliko ste zadovoljni onim što je urađeno nakon sabora?
Što se tiče sabora HNS-a, on ima posebnu dimenziju. Stalno je bio izložen određenoj kritici prema kojoj je, pod znacima navoda, uvijek imao neku oporbu koja je izazivala interes javnosti. To nam je onda dalo mogućnost da budemo snažniji. Prezentirati javnosti naše ideje. Da smo drukčije radili, javnost ne bi bila zainteresirana za HNS. Na kraju smo došli do toga da HNS okuplja sve stranke koje promišljaju hrvatski i koje će staviti svoj potpis na deklaraciju dokumenta organiziranja HNS-a, budućeg uređenja BiH i mjesta i uloge hrvatskog naroda. Danas ne postoji institucija koja nešto znači u političkom životu u BiH, bez obzira koga predstavlja, a koja nije do kraja otvorila vrata HNS-u. On je jednostavno dobio pravo življenja, od strukture koja je nekad bila organizirana bez ikakvog medijskog i nekog drugog interesa, danas je prerastao u instituciju bez koje se ne mogu donositi odluke.

Kompletan intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH..

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kardinal Puljić: Politika u BiH koja se vodi na štetu drugoga mora prestati

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Viko Puljić kazao je u srijedu kako je u Bosni i Hercegovini nužno pokazati više zalaganja za opće dobro i da je to jedini način da se prevladaju sadašnje političke napetosti u toj zemlji upozorivši kako mora prestati vođenje politike na štetu drugoga.

“Dobro pobjeđuje sve. Ako u ovom društvu zavlada dobro, onda će ono zračiti dobrotom, a ono razbija ledenu masu nepovjerenja i mržnje”, kazao je kardinal Puljić novinarima u Sarajevu komentirajući trenutačno stanje u BiH opterećeno sve većim nepovjerenjem i jačanjem političkih sukoba.

Kardinal Puljić je upozorio kako to nije samo politički nego i društveni problem koji truje međuljudske odnose.

“Previše je negativnoga, ono ubija”, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Njegova je poruka kako je u bosanskohercegovačkom društvu važno naći pozitivnu energiju koja će poštivati čovjeka, dostojanstvo i njegova prava, a postavio je pitanje koliko se itko u BiH doista brine da ljudska prava zažive u različitosti.

Kardinalova je poruka kako se u slučaju BiH svi ponašaju koristoljubivo i to na račun drugoga.

“Prevažna je jednakopravnost u tim relacijama, samo treba imati dobru volju. Ne možemo graditi sreću na tuđoj nesreći”, kazao je kardinal Puljić.

On je ove poruke iznio u povodu obilježavanja 16. prosinca kao nedjelje Caritasa u BiH, dodajući kako je to povod za zajedničko zauzimanje za izgradnju boljeg i pravednijeg društva u kojemu će svaka osoba moći živjeti u dostojanstvu, slobodi savjesti i odgovornosti.

U nedjelji Caritasa Crkva želi probuditi svijest i odgovornost prema daru vjere, a kardinal Puljić je kazao kako je to poticaj svakom kršteniku da djelima pokaže svoju vjeru koje nema bez duha solidarnosti.

(Hina)

 

Božo Petrov: Krajnje je vrijeme da preuzmemo odgovornost za Hrvate u BiH!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH donosi veliki zaokret Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor danas započinje raspravu o Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH koja dolazi nakon listopadskih izbora na kojima su brojniji Bošnjaci ponovno Hrvatima nametnuli člana bh. Predsjedništva i u uvjetima kada dio tih stranaka pokušava isključiti ključne hrvatske stranke iz vlasti.

Ova deklaracija prigoda je da se podvuče crta i vrlo principijelno zauzmu stajališta o procesima koji se zbivaju u BiH, čime se narušava slovo i duh mirovnih sporazuma za ovu zemlju, kojih je i RH potpisnica. Deklaracija će u svome suštinskome dijelu navesti opće stvari te u popratnom obrazloženju sadržaja nešto stidljivije pozvati na izmjene Ustava i Izbornog zakona i upozoriti na puzajuće promjene Daytonskog i Washingtonskog sporazuma koje su provođene isključivo na štetu najmalobrojnijih Hrvata, piše Zoran Krešić/VečernjiList BiH.

Mrkva i batina

Za razliku od prvoga prijedloga Deklaracije, druga iščišćenija izostavila je i grijehe, ali i zasluge struktura za stanje sunarodnjaka u BiH. Početna točka ovih odnosa je organiziranje otpora pred nastupajućom agresijom koja se događala s raspadom Jugoslavije. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je zajedno s ministrom Gojkom Šuškom poticao i pomogao političko organiziranje Hrvata u BiH koji su potkraj 1991. godine organizirali tri regionalne zajednice – Posavsku, Srednjobosansku i Hercegovačku, a zatim i Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Hrvatski je predsjednik imao golem utjecaj na rad ovdašnjeg HDZ-a i svih struktura prije, za vrijeme rata, sve do 1998. godine. Unatoč tome što su pregovori o referendumskome pitanju između Hrvata i Bošnjaka u BiH zapeli oko toga hoće li se odmah država definirati kao zajednica triju republika, što na kraju nije prihvaćeno, Hrvati su izašli i presudno utjecali da BiH bude neovisna država.

Ključnu ulogu u tome imale su tri osobe: Franjo Tuđman te dvojica kardinala, sarajevski Vinko Puljić i zagrebački Franjo Kuharić. Službeni Zagreb je za vrijeme rata financijski, materijalno i logistički potpomagao Hrvate u BiH i njihove institucije te modelirao i mnoge odluke. Tuđman je sugerirao vodstvu HB da prihvati sve odreda mirovne sporazume o zaustavljanju rata, ali i, kako to sugerira Haaški sud presudom šestorici dužnosnika HB, i podjelu zemlje te progon Bošnjaka. Tuđman je u dogovoru s Ankarom u Washingtonu naložio gašenje Herceg Bosne, zaustavljanje hrvatsko-bošnjačkog rata i uspostavu FBiH. To je bila jedna od najbolnijih i najtežih odluka za Hrvate u BiH, a cijena toga je bio ulazak hrvatskih postrojba u zapadnu Bosnu, oslobađanje Krajine i RH. Daytonski sporazum i podjela zemlje na dva dijela je pak s hrvatske strane bio zalog za mirnu reintegraciju istočne Slavonije. Odlazak Tuđmana s političke pozornice označio je dolazak vlasti Stipe Mesića i trećesiječanjske koalicije koje su očito hrvatsko pitanje pristale prekrižiti zajedno s krajnje nesklonom međunarodnom administracijom. U tom su vremenu u BiH izmijenjeni izborni propisi, očito uz prešutni blagoslov Zagreba, a nakon toga se izbacilo legitimne predstavnike Hrvata u vlasti. Ustavne promjene koje su uslijedile 2002., a nametnula ih je međunarodna uprava, ne bi imale nikakve šanse biti provedene da u Zagrebu nije bila ista garnitura ljudi. Uz odobrenje Zagreba uništen je i sustav hrvatskog javnog informiranja, doslovno odobren upad u Hercegovačku banku…

Haaška šestorka

Povratak HDZ-a na vlast 2003. samo je na simboličkoj ravni popravio poziciju Hrvata u BiH, a u određenim dijelovima i otežao. Zagreb je imao ambiciju preuzeti nadzor nad najvećom hrvatskom strankom u BiH, a najveći grijeh bilo je potpuno ignoriranje procesa hercegbosanskoj šestorki u Haagu. Dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i Vlade te Kolinde Grabar-Kitarović na Pantovčak iz temelja je promijenio odnos. Rezultat toga je i donošenje Deklaracije, čiji je cilj pokazati da i Hrvati u BiH, kao Srbi iz Moskve ili Bošnjaci iz Ankare, imaju zaštitnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari