Pratite nas

Razgovor

Zapovjednik lovačke eskadrile HRZ-a: Intenzivno se pripremamo za uvođenje višenamjenskog borbenog aviona

Objavljeno

na

Vojni analitičar Jan Ivanjek razgovarao je s pukovnikom Christianom Jagodićem, zapovjednikom lovačke eskadrile HRZ-a i zapovjednikom voda za održavanje borbenih aviona, poručnikom Markom Jozovićem o nabavi višenamjenskih borbenih aviona.

Mi se bavimo našim temeljnim zadaćama u postrojbi, obuka i zaštita zračnog prostora RH. Pored toga, intenzivno pripremamo se za uvođenje višenamjenskog borbenog aviona. To je prije svega na engleskom jeziku jer će to biti avion zapadne proizvodnje.

S druge strane, taktike, procedure, tehnike koje se provode na MIG-u 21 su drugačije nego što se provode na višenamjenskim borbenim avionima tako da se tu prilagođavamo. Pripremamo se za borbu na daljinu, van vizualnog dometa, koristimo kojekakve mogućnosti koje nam daju partneri iz NATO saveza rekao je pukovnik Christian Jagodić.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i dalje jedino vrši zaštitu hrvatskog zračnog prostora.

Jedini koji je nadležan za zaštitu prostora Republike Hrvatske je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Mi to provodimo našim snagama, mi iz eskadrile lovačkih aviona dajemo ljude i tehniku za obavljanje zadaća u zraku sa samim avionima. To će biti tako u dogledno vrijeme sve dok ne obavimo zamjenu aviona koji sad imamo s višenamjenskim borbenim avionima

Potvrdio je i kako se novi avioni nabavljaju kao i zadnji put kroz ‘total package’ .

Total package obuhvaća sve što je potrebno da bi taj avion mogao letjeti, opsluživati, da bi se ljudi mogli obučavati, od isporuke do obuke pilota i tehničara, nabave, zamjene i izmjene rezervnih dijelova, izgradnje infrastrukture i opremanje logističkom opremom koja je potrebna za održavanje tih aviona.

Nije to samo kupiti jedan avion, ili 12, taj cjelokupni paket omogućuje tim avionima da oni lete, da bi se mogli koristiti trebate imati pripremljenu infrastrukturu i logistiku. To su dosta velika ulaganja koja premašuju samu cijenu aviona, kazao je pukovnik Jagodić.

Rekao je i kako partnerska zrakoplovstva ocjenjuju da će HRZ lako prijeći na sustav održavanja modernih lovaca, a otkrio je i da će novi helikopteri Black Hawk biti smješteni u 91. krilu, odnosno u Zagrebu.

Jan Ivanjek: Dečki iz 393. EH ovim su videom pokazali ono što najviše drži naše zrakoplovstvo, entuzijazam i volja

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ivo Jelušić: Posavska duša je ipak neuništiva

Objavljeno

na

Objavio

Posljednjih mjeseci u centru medijske pozornosti jesu pokušaji raznih interesnih skupina i ozbiljnih političkih čimbenika kako bi na području Republike Srpske posebno bosanske Posavine ondašnjem hrvatskom protjeranom pučanstvu “oteli” vlasništvo nad zemljom i time pokušali izbrisati tragove postojanja hrvatske kulture i tradicije. Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu pokrenula je niz projekata, kojim se kulturno bogatstvo ovoga kraja želi maknuti ispod vela tajne na svjetlo dana i zaštititi. U tom poslu ova inicijativa nije usamljena. Ona samo nastavlja posao brojnih pojedinaca koji su ulažući svoje znanje, trud, energiju i materijalna sredstva činili i čine sve kako bi se  pojedine posavske kulturne vrijednosti dignule na razinu koja im i pripada. Jedan od takvih projekata jeste dugogodišnja aktivnost Ive Jelušića u izradi proizvoda od drevnog drveta Abonos i zaštite kostolačke kulturne baštine. Izložba proizvoda u Vukovaru bila je samo jedan od povoda za naš razgovor.

 Gospodine Jelušiću, projekt  „abonos“ nastavlja svoj život. Zadnja  Izložba koju ste imali u Vukovaru pokazuje da se radi o zaista posebnom projektu. 

-Da je poseban, ja o tome pričam od početka. Oni  koji budu na samom otvaranju izložbe u to se i uvjere, jer Izložba ima svoj edukativni i promotivni karakter. Edukativni što kroz film i prezentacije o kostolačkoj kulturi, lokalitetu Pivnica kod Odžaka i abonosu uvodimo posjetitelje u samu Izložbu, a promotivni što prezentiramo jednu kulturu stariju više od 5000 godina koja je egzistirala na našim područjima i abonos, fosilizirano drvo hrasta lužnjaka  koje se vadi  iz korita rijeke Save i Bosne i čija je starost koliko i ova kultura. Na taj način abonosu dajemo jednu novu dimenziju, jer to je neprocjenjiv prirodni posavski resurs koga izradom replika prapovjesnih zdjela praktično vraćamo u život.

Kako ste se Vi osobno počeli baviti pitanjem promocije drevne posavske kulture i izrade proizvoda od abonosa?

-Jedan od mojih životnih hobija uvjek je bilo drvo, izrada raznih prdmeta od drva u svojoj skromnoj radionici. Kada sam se upoznao sa abonosom i kada sam njegovu starost uporedio sa tadašnjim vremenom, kulturama i životom u Bosni i Hercegovini  i Posavini, nije mi preostalo ništa drugo nego udahnuti mu tadašnji život kada je on duboko zaronio, fosilizirao se, a sada iskopan došao u moje ruke. Također i jedan tako važan lokalitet, iskopane zdjele koje se nalaze u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu bile su ideje koje su to sve objedinile kroz urađene replike. Na taj način Izložbama pričam o bogatoj kulturnoj baštini  Posavine, abonosu kao prirodnom bogatstvu Posavine i neiskorištenim gospodarskim i turističkim kapacitetima koja imamo, a nikako ne konzumiramo.

Koliko je zahtjevna obrada abonosa?

-Da bi obrađivali abonos vi jednostavno u njega morate biti zaljubljeni. Upoznati sve njegove specifičnosti od vađenja, zaštite, do obrade. Iskoristiti svaki njegov dio. Ljepota abonosa je unjegovoj strukturi, ali i velikoj tvrdoći. Alati kojima se obrađuje moraju biti najkvalitetniji, a majstorstvo  vrhunsko. Izradu zdjela od abonosa radim ručnim dlijetom na strugu za drvo, korak po korak, iz više prstenova sastavljenih od  16 komada, lijepljenih jedan na drugi, a kasnije tokareni i brušeni.

Po svemu sudeći,  a i zanimanju publike za time što radite, jeste li razmišljali o zaštiti abonosa  kao materijalne kulturne baštine Bosanske Posavine?

-Po svemu sudeći zaštita Abonosa kao materijalne kulturne baštine  bosanske Posavine bio bi logičan slijed koraka.  Vjerujem da će mi u tome pomoći Društveno-kulturna platforma Bosanske Posavine, koja posljednjih dana puno radi na prepoznatljivosti Bosanske Posavine.

Neke Izložbe ste već održali u Odžaku, Brčkom, na Plehanu, u Republici Hrvatskoj u gradu Otoku i Vukovaru, najavljene su i mnoge druge. Kada planirate izaći i na šire europsko područje?

-Očekivao sam u općinskim, županijskim , federalni i državnim institucijama neki vid podrške i dogovora oko zajedničkih  aktivnosti. Osim sporadičnih interesovanja na nižim razinama, ovo ostaje na daljnjem guranju ove priče mene i mojih suradnika koji mi pomažu dok ne nastupi „zamor materijala“. Sama činjenica da je i Zemaljski muzej BiH, sa kojim sam i ostvario ovu izvrsnu suradnju i po čijim crtežima sam i uradio  ove replike zdjela, zbog nebrige tri godine bio zatvoren, govori o svim apsurdima države u kojoj živim.

Želja bi mi bila ovu priču i ideju prenijeti među naše ljude koji su trbuhom za kruhom otišli u Zapadne zemlje. Prije svega Posavljacima.

Stranci koji su vidjeli ove radove i ovu ideju prezentiranja kulture pokazali su veliki interes, ali moje mogućnosti  imaju i neku granicu. Mislim na financijsku. Do sada su urađeni panoi za izložbe, brošure i letci koji su prevedeni   i na njemački i engleski jezik, napravljen dvanaestominutni  film. Troškovi za Izložbe su stalni. Samo u Otoku su nam dali nešto za troškove, ali nije to prigovor ipak nas drže pozitivne reakcije onih koji su Izložbu vidjeli.

Područje Bosanske Posavine postalo je poznato i izvan europskih meridijana i paralela…

…Jedno ste vrijeme  obnašali dužnost prvog čovjeka posavskog  obrazovanja i kulture. Jeste li sada zadovoljni promidžbom posavske kulture, tradicije i običaja?

-Kao prvi ministar obrazovanja i kulture kada je stvarana Županija Posavska , ja sam Centre za kulturu i Radio postaje stavio na županijski proračun,  kasnije njihovim prebacivanjem na općinsku nadležnost  u pojedinim općinama nedovoljno uvaženi kao bitan segment društvenog funkcioniranja, rad se sveo na golu egzistenciju i preživljavanje, a kultura zadnja rupa na svirali.

Formiranjem kulturno umjetničkih društava naših iseljenika i njihov rad daleko od rodnog kraja sada moraju nama ovdje biti putokaz i osvjestiti nas o važnosti očuvanja kulturne tradicije. Ja se stvarno svima koji to rade na jednoj volonterskoj razini divim i pozdravljam, a one koji su za to zaduženi  kod nas i primaju plaću, neka se ugledaju i uče od njih.

Ovih dana pokrenuta je inicijativa za zaštitu posavske Izvorne glazbe kao nematerijalne kulturne baštine. Što mislite o tome?

-Inicijativa vrijedna svake hvale. Česitam  i od srca hvala svima koji u tome sudjeluju te se nadam da će i ishod biti povoljan. To prije svih zaslužuju naši Ilija i Marko Begić. I u ovom slučaju ideja dolazi od naših ljudi koji su otišli sa ovih prostora , ali kolika je to ljubav za zavičajem se dokazuje i na ovaj način. Tako se voli Posavina.

Bosanska Posavina je razrušena , narod raseljen, ali posavska duša živi.

-Da. I kroz priču o kostolačkoj kulturi, drevnim civilizacijama i prelijepom prostoru za življenje, izložbama replika od abonosa ja pronosim priču o Posavini i Bosni i Hercegovini. Kada vidim da i ugladni ljudi koji su svoje karijere izgradili izvan BiH ne zaboravljaju svoja ognjišta i s ponosom se predstavljaju tko su i odakle su, daje mi snagu da zajedno ne klonimo niti na jednom projektu važnom za Posavinu i Bosnu i Hercegovinu. Posavska duša je ipak  neuništiva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Davor Pavuna: Masonizam je doslovno protiv Krista

Objavljeno

na

Objavio

Davor Pavuna o masonima i njihovom tajnom društvu.

 

Starešina: Je li Jelenić pao kao žrtveni ‘mejson’ među većim ‘mejsonima’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari