Pratite nas

Religija i Vjera

Zaređen novi gospićko-senjski biskup Zdenko Križić

Objavljeno

na

U gospićkoj katedrali zaređen je novi gospićko-senjski biskup fra Zdenko Križić. Nasljednik je Mile Bogovića – prvog gospićko-senjskog biskupa.

[ad id=”93788″]

Mons. Križić zaređen je na dan kad je gospićka crkva prije 16 godina proglašena katedralom, prvom crkvom netom osnovane biskupije, prenosi HRT

Onaj tko se ovdje rađa jest otac. Vjernici crkve gospićko senjske sada dobivaju tebe kao svoga pastira, rekao je nadbiskup Josip Bozanić.

Bog sam dostaje, njegovo je biskupsko geslo. Oslonimo se jedni na druge, a svi zajedno na Boga. Da učinimo što je moguće više da se vjera produbi u narodu, a iznad svega duhovnost, poručio je.

To su osjetili i brojni vjernici danas u Gospiću. Bit će dobar za narod, misle okupljeni.

Zdenko Križić (64) rodom je iz Johovca blizu Doboja, u bosanskohercegovačkoj župi Foča. Filozofiju je studirao kod otaca karmelićana u Firenci, a telologiju na Papinskom teološkom fakultetu Teresianum u Rimu. Zaređen je 1976. u Zagrebu. Na Terezijanumu je 1978. i magistrirao. Bio je generalni vikar karmelskoga reda, a od 2012. rektor karmelićanskog međunarodnog zavoda Teresianum u Rimu.

Rodni kraj napustio je vrlo mlad no njegovi sumještani nisu ga zaboravili, kao ni on njih. Njegova duhovnost nije proizvod samo njegovog uma, nego stvarnog življenja vjere, kaže Toma Radoš iz Johovca.Samo njegovo djelo i ovo sve što danas slavimo govori o njemu dosta. Bio je uvijek skroman, ističe biskupova sestra Ilka.

Ceremonija je bila svečana i jednostavna – i to pokazuje intonaciju biskupa Zdenka. Dobio je jednu od većih hrvatskih biskupija, ali po broju stanovnika među najslabije naseljenima. Duhovnošću prije svega, i uz ljude koji vjeru žive, naglasio je – i to se može promijeniti.

Na ređenju je bio i predsjednik Sabora Željko Reiner. Ovo je svečan i važan  događaj, ističe. Hrvatska je sekularna, takva će i ostati, ali ne smije se smetnuti s uma da se katolicima kao većinskom stanovništvu, i vjernicima drugih kršćanskih religija te islama, izjasnio golemi postotak stanovništva. Zlonamjerne su interpretacije da se crkva previše miješa u život države i ljudi koji nisu vjernici, rekao je Reiner.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa Franjo rekao biskupima da ne primaju gay sjemeništarce

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo upozorio je ovoga tjedna biskupe da pažljivo ispitaju kandidate za svećenike i odbiju svakoga za koga posumnjaju da bi mogao biti gay, objavili su u četvrtak lokalni mediji.

“Dobro pripazite kada primate sjemeništarce, širom otvorite oči”, rekao je Papa, navodi servis Vatican Insider dnevnog lista La Stampa. “Ako imate neke dvojbe, bolje da ih ne primate”, dodao je Franjo.

Poglavar Katoličke crkve sastao se s talijanskim biskupima samo nekoliko dana nakon što je jedan Čileanac, žrtva zlostavljanja svećenika, izjavio kako mu je Papa u privatnom razgovoru rekao da ga je Bog učinio homoseksualcem i da ga on voli takvog kakav jest.

Vatikan je odbio komentirati navode lista koji proturječe medijskim nagađanjima da Papa ublažava kruta crkvena stajališta o homoseksualnosti. Crkva ju je, ako se aktivno prakticira, osuđivala kao nemoralni poremećaj.

U dokumentu iz 2005., koji je objavio Franjin prethodnik Benedikt XVI., Vatikan kaže da bi Crkva mogla u svećenički red primiti one koji su dokazano nadišli svoju homoseksualnost najmanje tri godine. No, primanje u službu treba zabraniti aktivnim homoseksualcima i onima s “duboko ukorjenjenim” gay sklonostima te onima koji podupiru gay kulturu, piše u dokumentu.

Najnovije Franjine upute biskupima mogle bi smiriti konzervativce, zabrinute dramatičnom promjenom jezika Crkve o homoseksualnosti otkako je Franjo izabran 2013. “Ako je netko gay i traži Boga i ima dobru volju, tko sam ja da mu sudim?”, rekao je Papa na svom prvom inozemnom putovanju 2013.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Rita – svetica nemogućeg

Objavljeno

na

Objavio

Zaštitnica je bolesnika, ranjenika, žrtava bračnog nasilja i pogrda, problematičnih brakova, očajničkih podviga, zaboravljenih i izgubljenih slučajeva.

Današnja sveta zaštitnica je Rita iz Cascije (Rita da Cascia), talijanska redovnica augustinka, mističarka. Rođena je 1381. kao Margherita Lotti u naselju Roccaporena (općina Cascia, provincija Perugia, Umbrija).

Kći pobožnih roditelja, jedinica, od djetinjstva je sanjala da će postati redovnica, ali se po roditeljskoj želji udala vrlo mlada. Njezin muž, Paolo Mancini, gradski stražar, bio je naprasit i grub čovjek, ali ona ga je svojom blagošću i strpljivošću pripitomila, približila dragom Bogu i ostvarila obiteljsku sreću.

Zatim ju je pogodio udarac za udarcem. Muž joj je ubijen iz zasjede, a potom su joj u roku od godine dana umrla oba sina. S 36 godina, počela je opet razmišljati o ulasku u samostan. Uputila se u obližnju Casciju, u augustinski samostan svete Marije Magdalene, ali su je redovnice kao udovicu nasilno ubijenog muža najprije odbile. Naposljetku je ipak uspjela, a po jednoj predaji po noći su je u samostan uveli njezini sveci zaštitnici, Ivan Krstitelj, Augustin i Nikola iz Tolentina.

Dobrotvorka i mirotvorka, u samostanu je puno molila, razmatrala o Isusovoj muci i zamolila Isusa da postane sudionica njegove muke. Zadobila je ranu na čelu koja ju je podsjećala na Isusovu trnovu krunu, krvarila 15 godina i nije više zarasla. Činila je strogu pokoru i postila. Mnogo je patila i zadnjih godina bila prikovana za svoj siromašni samostanski ležaj.

Preminula je u Casciji na današnji dan, 22. svibnja 1457. Narod ju je odmah nakon smrti počeo štovati kao sveticu, a pobožnost prema njoj raširila se po mnogim zemljama. Blaženom ju je 1627. proglasio papa Urban VIII, a svetom 1900. papa Leon XIII., nazvavši je „dragocjenim biserom Umbrije“.

Zazivaju je kod neplodnosti, osamljenosti, bolnih rana i bolnih tijela, očajnih stanja, naizgled nemogućih i nerješivih problema i slučajeva jer usprkos mnogih nedaća i gubitaka nikada nije gubila vjeru u Svevišnjega.

Zaštitnica je bolesnika, roditelja, udovica, majki, ranjenika, žrtava bračnog nasilja i pogrda, problematičnih brakova, očajničkih podviga, zaboravljenih i izgubljenih slučajeva te mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta.

Laudato.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati