Pratite nas

Iz Svijeta

Zarif: Izrael želi rat, a SAD da Iran baci na koljena

Objavljeno

na

Foto: EPA

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif obrušio se u nedjelju na SAD optuživši ga da je “patološki opsjednut” Iranom i da ga želi “baciti na koljena”.

Govoreći na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu, upozorio je na veliki rizik rata s Izraelom i istaknuo da njegova zemlja radi obrane ima pravo razvijati raketni program.

Unatoč izlasku SAD-a, Zarif smatra da iranski nuklearni sporazum nema alternativu i da se Europljani moraju jače suprotstaviti jednostranim potezima Washingtona.

Iran i sukobi na Bliskom istoku bili su glavne teme zadnjeg dana konferencije o sigurnosti u Muenchenu.

Na skupu nije bilo predstavnika iranskih regionalnih rivala, jer su izraelski premiejr Benjamin Netanyahu i saudijski državni ministar Adel al-Jubair otkazali sudjelovanje.

“SAD nam nikada nije oprostio što smo ostvarili pravo na samoodređenje. Rezultat toga je da smo već dugo meta nezdrave fiksacije, možemo reći opsjednutosti koja se nastavlja do današnjih dana”, rekao je Zarif pred političarima i diplomatima iz cijeloga svijeta.

“Arogantnima” i “opasnima” nazvao je izjave američkog potpredsjednika Mikea Pencea koji je dan ranije u Muenchenu pozvao europske saveznike da slijede SAD i povuku se iz nuklearnog sporazuma iz 2015.

“Europa mora biti spremna smočiti se ako želi plivati protiv opasne klime američkog unilateralizma”, rekao je Zarif.

Sporazum koji je zaustavio iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sancija nazvao je “najboljim što se moglo postići”, ali je upozorio da strpljenje Teherana ima granica.

“Pedeset i jedan posto Iranaca smatra da trebamo ostati u paktu, no to se može promijeniti”, upozorio je iranski ministar.

Izrael, glavnog američkog saveznika na Bliskom istoku, optužio je da želi rat i upozorio da se rizik sukoba povećava zbog ponašanja SAD-a i Izraela.

“Sasvim sigurno, neki žele rat…Izrael”, rekao je Zarif. “Rizik je velik i bit će još veći ako budemo zatvarali oči na kršenje međunarodnog prava”, dodao je.

Odbacio je optužbe SAD-a da je Iran glavni uzrok nestabilnosti regije i zaključio upravo suprotno. “Tko je otvorio vojne baze na našim granicama? Tko izvozi oružje u naše susjedstvo?”, upitao je Zarif optuživši Washington da danas čak pregovara i s talibanima kako bi se mogao povuči iz Afganistana.

“Od naoružavanja Sadama Huseina, komadanja Sirije, bombardiranja nevinih ljudi u Jemenu – sve je te pogreške SAD napravio u ime navodnog obuzdavanja Irana”, kaže Zarif.

Poručio je da će se Iran, unatoč svim napadima i govoru mržnje, ponašati kao ponosni nasljednik velike civilizacije.
“Cijelo čovječanstvo, iz naše perspektive, plovi na istome brodu. Ili ćemo ploviti zajedno ili ćemo zajedno potonuti”, dramatično je zaključio Zarif.

(Hina)

Netanyahu: Ukoliko bi Iran pokušao napasti Izrael to bi bila ‘posljednja godišnjica Revolucije’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erdogan: Rekao sam Trumpu da ne možemo odustati od kupnje ruskog S-400

Objavljeno

na

Objavio

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u četvrtak kako je dan ranije u Bijeloj kući poručio Donaldu Trumpu da neće odustati od kupnje ruskog proturaketnog sustava S-400.

“Ne dolazi u obzir da se odreknemo S-400 i vratimo Patriotu (američki proturaketni sustav)”, rekao je Erdogan novinarima tijekom leta za Tursku, prenosi turska državna agencija Anatolija.

“Rekli smo da možemo kupiti Patriote. Prijedlog da u potpunosti odbacimo S-400 smatramo miješanjem u naša suverena prava”, rekao je Erdogan.

Washington se protivi kupnji ruskog proturaketnog sustava te tvrdi da S-400 predstavlja prijetnju za nevidljive američke mlažnjake F-35.

Turska je, ranije ove godine, suspendirana iz programa proizvodnje spomenutih mlažnjaka.

“Rekao sam da ‘ne želim stvoriti neprijatelja’. Želim da i Amerika i Rusija budu moji prijatelji”, rekao je Erdogan, dodajući da i on i Trump imaju “konstruktivan pristup” za “prevladavanje različitih mišljenja”.

Erdogan je rekao da Turska ne želi uništiti “strateške veze” s Moskvom, koje uključuju oslonac na ruske turiste i ruski plin. (Hina)

 

Erdogan: Macronove izjave o NATO-u su neprihvatljive

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

EP: Oštra rasprava o stanju s migrantima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

U raspravi o situaciji s migrantima u Bosni i Hercegovini, posebice u Unsko-sanskom kantonu, održanoj u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu, zatraženo je hitno zatvaranje prihvatnog centra Vučjak, koji je potpuno neprimjeren za smještaj ljudi, a više zastupnika je kritiziralo hrvatsku policiju zbog nasilnog vraćanja migranata, na što su hrvatski zastupnici odgovorili da je riječ o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Bruxellesu o situaciji s migrantima u BiH i na grčkim otocima. U raspravi je sudjelovalo finsko predsjedništvo EU-a i Europska komisija.

“Nužno je odmah evakuirati ljude iz prihvatilišta u Vučjaku i zatvoriti ga”, rekla je u ime finskog predsjedništva ministrica za europske poslove Tytti Tuppurainen.
Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos je rekao da je Komisija dala preko 36 milijuna eura od 2018. godine Bosni i Hercegovini kako bi se pomoglo migrantima.

Unatoč brojnim pozivima koje je Komisija uputila vlastima Bosne i Hercegovine da odrede lokacije za odgovarajuće prihvatne centre, još uvijek nema odgovora, rekao je Avramopoulos.

“Ne možemo prihvatiti kontinuirani transfer migranata i izbjeglica u potpuno neprimjerenu lokaciju Vučjak, gdje su životi ljudi u pitanju zbog nedostatka osnovnih uvjeta. To mjesto je okruženo minskim poljima i ne zadovoljava ni minimalne zahtjeve za pristojni smještaj, stoga za tu lokaciju neće biti financijske pomoći EU-a”, rekao je Avramopoulos. On je pozdravio ovotjednu odluki vlade Federacije BiH kojom je odobreno da se dvije vojarne, jedna u blizini Sarajeva, a druga u okolici Tuzle koriste kao privremeno prihvatilište.

“Sada očekujemo da se ta odluka hitno provede kako bi se smanjio pritisak na Unsko-sanski kanton i da se tamo prebace migranti privremeno smješteni u Vučjaku”, rekao je povjerenik.
Istaknuo je da je Komisija “zabrinuta” zbog navoda o nasilnom vraćanju i lošem postupanju prema migrantima na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Mi ta izvješća nevladinih i međunarodnih organizacija uzimamo vrlo ozbiljno. Bilo kakav oblik nasilja prema migrantima je neprihvatljiv. Imamo svakodnevne kontakte s hrvatskim vlastima koje su se obvezale da će ispitati sve te navode i tražilo smo da o tome izvještavaju Komisiju.

U tom kontekstu, na zahtjev Komisije uspostavljen je mehanizam za nadzor kako bi se osiguralo da aktivnosti na hrvatskoj granici budu u potpunosti u skladu s pravom EU-a, međunarodnim obvezama, uz poštovanje ljudskih i temeljnih prava”, rekao je Avramopoulos, dodajući da su se hrvatske vlasti na to obvezale.

U ime Europske pučke stranke govorio je HDZ-ov zastupnik Karlo Ressler koji je upozorio da se Hrvatska suočava “s pokušajima političkog pritiska zbog predane zaštite europske granice”.

“Riječ je općenito o neutemeljenim ili neprovjerljivim navodima o nehumanom postupanju prema migrantima. Međutim, ne smijemo popustiti pod ciljanim pritiscima jer imamo odgovornost prema svim europskim građanima da štitimo najdulju kopnenu granicu u EU-u, jasno uz poštovanje svih prava i dostojanstva migranata, kojima pomažemo i spašavamo ih iz za život opasnih situacija u koje su ih doveli trgovci ljudima, a čemu svjedočimo proteklih dana u nekoliko potresnih primjera”, rekao je Ressler.

Više zastupnika socijaldemokrata, zelenih i Ujedinjene ljevice upozoravali su na nasilno vraćanje migranata i nasilje hrvatske policije prema njima, tvrdeći da zaštita granica ne smije biti izlika za kršenje ljudskih prava. Upozoravali su i na termin “zaštita”, ističući da je riječ o vojnoj terminologiji i da nema potreba za zaštitom i obranom jer migranti ne napadaju granice.

U dva navrata reagirao je i zastupnik HDZ-a Tomislav Sokol, kazavši da je tu “riječ o dezinformacijama, o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama kojekakvih nevladinih organizacija koje imaju svoju agendu”.

Ruža Tomašić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista rekla je da je u pograničnim područjima, na migrantskoj ruti u Hrvatskoj povećena stopa kriminaliteta i da se lokalno stanovništvo boji za svoju sigurnost i imovinu.

“Bosna i Hercegovina sa svojim političkim i financijskim ograničenjima nema kapaciteta samostalno odraditi posao na svojem teritoriju, a države preko kojih pristižu migranti nisu od prevelike pomoći jer slabo zaustavljaju ilegalne migrante. Jugoistočna Europa funkcionira na načelu spojenih posuda i zato je jedino trajno rješenje zaustavljanje masovnih ilegalnih ulazaka migranata. Europa mora reagirati kao cjelina.

Pretvaranje srednje i zapadne Europe u utvrdu, dok se istodobno jugoistok kontinenta prepušta kaosu moglo bi se u budućnosti pokazati pogubnim”, rekla je Tomašić.

Željana Zovko je u svojem istupu istaknula da BiH nije u stanju zaštititi svoje granice i svoje građane, “što je otvoreno priznao i šef granične policije BiH”.
Ona je pozvala političke vođe BiH da konačno formiraju Vijeće ministara kako bi Europska unija imala odgovarajućeg sugovornika i tako počelo raditi na rješavanju teške krize.

Neovisni zastupnik Velibor Sinčić je rekao da je osobno posjetio granično područje i da je ustanovio “da nema dovoljno policajaca za čuvanje granice, suprotno tvrdnjama hrvatskog ministra unutarnjih poslova i premijera”. Po njemu je jedino trajno rješenje zaustaviti krizu na njezinu izvoru, što znači “prestati bombardirati Siriju i osigurati razvoj i pomoći Africi i Aziji” da stvore primjerene uvjete za život kako ljudi ne bi odlazili. (Hina)

 

Dodik: Migrantska kriza mi sve više sliči na proces kolonizacije

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari