Pratite nas

Iz Svijeta

Zarif: Izrael želi rat, a SAD da Iran baci na koljena

Objavljeno

na

Foto: EPA

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif obrušio se u nedjelju na SAD optuživši ga da je “patološki opsjednut” Iranom i da ga želi “baciti na koljena”.

Govoreći na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu, upozorio je na veliki rizik rata s Izraelom i istaknuo da njegova zemlja radi obrane ima pravo razvijati raketni program.

Unatoč izlasku SAD-a, Zarif smatra da iranski nuklearni sporazum nema alternativu i da se Europljani moraju jače suprotstaviti jednostranim potezima Washingtona.

Iran i sukobi na Bliskom istoku bili su glavne teme zadnjeg dana konferencije o sigurnosti u Muenchenu.

Na skupu nije bilo predstavnika iranskih regionalnih rivala, jer su izraelski premiejr Benjamin Netanyahu i saudijski državni ministar Adel al-Jubair otkazali sudjelovanje.

“SAD nam nikada nije oprostio što smo ostvarili pravo na samoodređenje. Rezultat toga je da smo već dugo meta nezdrave fiksacije, možemo reći opsjednutosti koja se nastavlja do današnjih dana”, rekao je Zarif pred političarima i diplomatima iz cijeloga svijeta.

“Arogantnima” i “opasnima” nazvao je izjave američkog potpredsjednika Mikea Pencea koji je dan ranije u Muenchenu pozvao europske saveznike da slijede SAD i povuku se iz nuklearnog sporazuma iz 2015.

“Europa mora biti spremna smočiti se ako želi plivati protiv opasne klime američkog unilateralizma”, rekao je Zarif.

Sporazum koji je zaustavio iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sancija nazvao je “najboljim što se moglo postići”, ali je upozorio da strpljenje Teherana ima granica.

“Pedeset i jedan posto Iranaca smatra da trebamo ostati u paktu, no to se može promijeniti”, upozorio je iranski ministar.

Izrael, glavnog američkog saveznika na Bliskom istoku, optužio je da želi rat i upozorio da se rizik sukoba povećava zbog ponašanja SAD-a i Izraela.

“Sasvim sigurno, neki žele rat…Izrael”, rekao je Zarif. “Rizik je velik i bit će još veći ako budemo zatvarali oči na kršenje međunarodnog prava”, dodao je.

Odbacio je optužbe SAD-a da je Iran glavni uzrok nestabilnosti regije i zaključio upravo suprotno. “Tko je otvorio vojne baze na našim granicama? Tko izvozi oružje u naše susjedstvo?”, upitao je Zarif optuživši Washington da danas čak pregovara i s talibanima kako bi se mogao povuči iz Afganistana.

“Od naoružavanja Sadama Huseina, komadanja Sirije, bombardiranja nevinih ljudi u Jemenu – sve je te pogreške SAD napravio u ime navodnog obuzdavanja Irana”, kaže Zarif.

Poručio je da će se Iran, unatoč svim napadima i govoru mržnje, ponašati kao ponosni nasljednik velike civilizacije.
“Cijelo čovječanstvo, iz naše perspektive, plovi na istome brodu. Ili ćemo ploviti zajedno ili ćemo zajedno potonuti”, dramatično je zaključio Zarif.

(Hina)

Netanyahu: Ukoliko bi Iran pokušao napasti Izrael to bi bila ‘posljednja godišnjica Revolucije’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Napad na Saudijsku Arabiju organizirao je i sponzorirao Iran

Objavljeno

na

Objavio

EPA/US GOVERNMENT

Saudijska Arabija predočila “dokaze” protiv Irana

Saudijsko ministarstvo obrane pokazalo je u srijedu ostatke dronova i krstarećih projektila koji, kako tvrdi, dokazuju upletenost Irana u subotnje napade na saudijska naftna postrojenja, prenose agencije.

Ukupno je lansirano 25 bespilotnih letjelica i krstarećih projektila. Napad, tvrdi Rijad, nisu organizirali jemenski hutisti. Bespilotne letjelice potvrđuju da je sve organizirao i sponzorirao Iran. Teheran optužbe odbacuje. Saudijska Arabija tvrdi da će se do kraja mjeseca u zemlji normalizirati proizvodnja nafte.

– Pozivamo međunarodnu zajednicu da potvrdi iransku odgovornost za nedavni napad. On nije izvorno počinjen iz Jemena, bez obzira na to koliko se Iran trudio da to tako prikaže. Pokrenut je sa sjevera i Iran ga je nesumnjivo sponzorirao. Dokazi koje sam pokazao su nesporni, rekao je glasnogovornik saudijskog ministarstva obrane Turki al-Maliki.

Uz ostale dijelove, pokazao je navodni dio krila iranskog drona.

– Podaci koje smo izvukli iz računala (drona) pokazuju da je iranski, rekao je.

Odgovornost za napade preuzeli su jemenski hutisti koje podržava Iran. Teheran niječe da je upleten i upozorava da će odgovoriti na bilo kakvu vojnu akciju.

Američki državni tajnik Mike Pompeo trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati sa sinom kralja Salmana, prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je strože sankcije Iranu koji smatra odgovornim za te napade.

Washington provodi kampanju “maksimalnog pritiska” na Iran otkako se 2018. povukao iz nuklearnog sporazuma koji je Iran 2015. sklopio sa šest svjetskih sila.

Napetosti su se dodatno zaoštrile otkako su u subotu bespilotnim letjelicama napadnuta ključna saudijska naftna postrojenja koja su pretrpjela štetu, a za što su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici hutisti, povezani s Iranom.

Snimke oštećenja na Abkaiku pokazale su 17 odvojenih eksplozija, što bi značilo ili da je korišteno više dronova ili da u napadu nisu korišteni samo Sammad-3 dronovi, tzv. dronovi samoubojice ili dronovi kamikaze.
Riječ je o tzv. lutajućem oružju koje neko vrijeme prelijeće područje na kojem se nalaze mete, traži točno određenu metu i napada je kada je locira.

Hutisti su početkom srpnja održali malu vojnu izložbu na kojoj su predstavili nove dronove i krstareće rakete, među kojima i borbene dronove Sammad-3.
Američki dužnosnici tvrde da je napad došao iz jugozapadnog Irana i da su u njemu korišteni dronovi i krstareće rakete.

Visoki američki dužnosnik je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da rezolucijom odgovori na napad na Saudijsku Arabiju, no teško da će se to dogoditi jer će Rusija i Kina, koje imaju pravo veta, stati iza Irana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemački predsjednik odbacuje zahtjeve Poljske za ratnom odštetom

Objavljeno

na

Objavio

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u srijedu je odbacio zahtjeve Poljske za isplatom odštete za Drugi svjetski rat, ocijenivši da to nije način na koji se treba baviti s prošlošću

Steinmeier kaže da pravi način da se odmaknemo od prošlosti i krenemo naprijed nije u tome da prošlost zakopamo, ‘već da na prošlost gledamo kao na zajedničku odgovornost za bolju budućnost’.

‘Nadam se da ćemo zajedno s Poljskom kročiti tim putem, bez da se osvrćemo unazad i gubimo u raspravama o plaćanju odštete’, kazao je šef njemčke države za Corriere della Sera.

Zavidan broj poljskih političara, uključujući i premijera Mateusza Morawieckog, sve više zagovara plaćanje ratne odštete Poljskoj, no do sada nije upućen niti jedan službeni zahtjev vladi u Berlinu.

Za njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, kako je početkom kolovoza u Varšavi kazao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Predsjednik njemačke države smatra da dvije zemlje trebaju odabrati put oprosta.

‘Za nas Nijemce, to ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, već prihvatiti našu krivnju i shvatiti našu odgovornost’, kazao je Steinmeier.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, ratnu odštetu procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos ‘europskoj periferiji’ koji bi ujedno podržao europski integracijski proces. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari