Pratite nas

Povijesnice

Zastava i grb RH koji su danas u upotrebi, uvedeni su na današnji dan 1990. godine.

Objavljeno

na

Na današnji je dan 21. prosinca 1990. Sabor Republike Hrvatske donio je Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske. Novost u grbu bila je kruna s pet štitova, kakva se do tada nije koristila.

Da bi hrvatski čovjek mogao slobodno i javno pokazati svoj grb i zastavu, mnoge generacije hrvatskih muškaraca i žena položili su svoje živote ili proveli godine po mračnim zatvorima Jugoslavije i prethodnih država u kojima su Hrvati živjeli.

Na današnji je dan 21. prosinca 1990. Sabor Republike Hrvatske donio je Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske. Novost u grbu bila je kruna s pet štitova s povijesnim hrvatskim grbovima, i to s najstarijim poznatim grbom Hrvatske te s grbovima Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.

Likovni prikaz novog grba izradio je akademik Miroslav Šutej, a prihvatila ga je komisija kojoj je bio na čelu prof. dr. sc. Nikša Stančić, predstojnik katedre za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Upotreba povijesnog hrvatskog grba i zastave bila je zabranjena od 1945-1990., a nošenje ili samo čuvanje istih značilo je doći pod udar državnog represivnog aparata koji je završavao teškim robijama i progonima. Zbog toga su Hrvati s čežnjom čekali trenutak kada će moći slobodno pokazati svoj grb i zastavu.

I konačno, 1990. došao je trenutak kada su iz ladica i škrinji, sa starih tavana i prašnjavih kuteva nakon 45 godina izvučene voljene zastave za koje su toliko hrabrošću stoljećima ginuli naši stari.

Podizanje hrvatske zastave i grba bio je trenutak ponosa s jedne strane i odlučnosti s druge strane. Poruka je bila više nego jasna: sada je čas i nećemo odstupiti!

I doista, nakon 45 godina zatiranja i progona hrvatskog grba i zastave, a time i hrvatskog čovjeka, te nakon četiri godine Domovinskog rata i želje da se „ustaška šahovnica“ uništi i zauvijek zatre danas hrvatski čovjek s ponosom i radošću nosi slobodno taj ljubljeni „crven-bijeli-plavi“.

I ne namjerava ga nikada nikome olako dati.

Izvor: narod.hr 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

Objavljeno

na

Objavio

“Do tada smo se samo branili, od tada smo krenuli naprijed i mi smo napali njih koji su izvršili agresiju i okupirali naš teritorij. Bila je to akcija koja nas je usmjerila dalje, u kojoj smo stekli sva taktička i tehnička znanja i razvili naše oružane snage da bismo došli do konačne pobjede. Bio je to početak kraja”, izjavio je o operaciji Maslenica general Ante Gotovina.  .. Pogledajte kratki video: 5 minuta za sjećanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Objavljeno

na

Objavio

22. siječnja 1993. operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

Na današnji dan 22. siječnja 1993. počela je velika oslobodilačka operacija Hrvatske vojske pod kodnim imenom Gusar poznatija kao oslobođenje Masleničkog mosta i okolice.

Uz brojne strateška i vojna značenja, ključni cilj bio je oslobođenje Masleničkog ždrila. Bila je to jedna od velikih pobjeda Hrvatske vojske koja je primarno značila dvije stvari: kopnenu deblokadu Dalmacije i njenu kopnenu prometnu povezanost s ostatkom Hrvatske, te težak vojni poraz srpske vojske koji je uvelike utjecao na njen borbeni moral do završetka rata.

Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili.

Naime, protuudar koji su izvele srpske snage u veljači 1993. sa svojim elitnim postrojbama na čelu sa zloglasnim Ratkom Mladićem završio je teškim borbama, prsa o prsa, i pobjedom Hrvatske vojske. Zadar i Dalmacija bili su deblokirani i obranjeni, a Hrvatska je istovremeno slavila i oplakivala svoje poginule heroje.

Akcija je počela 22. siječnja 1993., u 6 sati ujutro, i u tri su dana hrvatski branitelji u zadarskome zaleđu oslobodili 15-ak sela, te bitne strateške točke kao što su Novsko ždrilo i zrakoplovna baza Zemunik.

Prometno su povezani jug i sjever Hrvatske, a naknadno je oslobođena i Hidrocentrala i brana Peruča između Knina i Sinja koju su pripadnici srpskih terorista neuspješno pokušali dignuti u zrak sa 30 tona eksploziva.

U prva tri dana akcije Maslenica poginulo je 19 pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a, a ranjeno ih je 70. No, zbog snažnih topničko raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko diverzantskih napada srpskih agresora, koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenice, do 31. ožujka 1993. ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja.

 

 

Hodnja za poginule u akciji Maslenica

 

 

 

Obilježava se 26. obljetnica vojno-redarstvene operacije ‘Maslenica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari