Pratite nas

Povijesnice

Zastava i grb RH koji su danas u upotrebi, uvedeni su na današnji dan 1990. godine.

Objavljeno

na

Na današnji je dan 21. prosinca 1990. Sabor Republike Hrvatske donio je Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske. Novost u grbu bila je kruna s pet štitova, kakva se do tada nije koristila.

Da bi hrvatski čovjek mogao slobodno i javno pokazati svoj grb i zastavu, mnoge generacije hrvatskih muškaraca i žena položili su svoje živote ili proveli godine po mračnim zatvorima Jugoslavije i prethodnih država u kojima su Hrvati živjeli.

Na današnji je dan 21. prosinca 1990. Sabor Republike Hrvatske donio je Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske. Novost u grbu bila je kruna s pet štitova s povijesnim hrvatskim grbovima, i to s najstarijim poznatim grbom Hrvatske te s grbovima Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.

Likovni prikaz novog grba izradio je akademik Miroslav Šutej, a prihvatila ga je komisija kojoj je bio na čelu prof. dr. sc. Nikša Stančić, predstojnik katedre za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Upotreba povijesnog hrvatskog grba i zastave bila je zabranjena od 1945-1990., a nošenje ili samo čuvanje istih značilo je doći pod udar državnog represivnog aparata koji je završavao teškim robijama i progonima. Zbog toga su Hrvati s čežnjom čekali trenutak kada će moći slobodno pokazati svoj grb i zastavu.

I konačno, 1990. došao je trenutak kada su iz ladica i škrinji, sa starih tavana i prašnjavih kuteva nakon 45 godina izvučene voljene zastave za koje su toliko hrabrošću stoljećima ginuli naši stari.

Podizanje hrvatske zastave i grba bio je trenutak ponosa s jedne strane i odlučnosti s druge strane. Poruka je bila više nego jasna: sada je čas i nećemo odstupiti!

I doista, nakon 45 godina zatiranja i progona hrvatskog grba i zastave, a time i hrvatskog čovjeka, te nakon četiri godine Domovinskog rata i želje da se „ustaška šahovnica“ uništi i zauvijek zatre danas hrvatski čovjek s ponosom i radošću nosi slobodno taj ljubljeni „crven-bijeli-plavi“.

I ne namjerava ga nikada nikome olako dati.

Izvor: narod.hr 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

25. rujna 1991. – Embargo na uvoz oružja

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće sigurnosti UN-a 25. rujna 1991. jednoglasno je prihvatilo rezoluciju pod brojem 713 kojom se uvodi „potpuni embargo na sve isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji“.

Rezoluciju je činilo osam točaka koje su trebale pomoći u rješavanju jugoslavenske krize, pri čemu je naglašena potreba za mirnim rješenjem i dijalogom, iako je, naravno, zabrana državama članicama UN-a da Jugoslaviji isporučuju bilo kakvo oružje i streljivo imala najveću važnost.

Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država James Baker na sjednici Vijeća sigurnosti istaknuo je srpsku vladu i Jugoslavensku narodnu armiju kao glavne krivce za tragične posljedice rata na području Hrvatske, ali međunarodna je zajednica rezolucijom 713 upravo napadnutoj republici najviše naštetila, piše HRT

Naime, Hrvatskoj je prije rata oduzeto gotovo sve oružje Teritorijalne obrane, dočim je JNA, koja je već u tom razdoblju otvoreno stala na stranu srpskih pobunjenika, odnosno velikosrpske politike, bila jedna od najbolje naoružanih europskih vojski. UN –u je potvrda ispravnosti odluke bila činjenica da je Budimir Lončar, ministar vanjskih poslova Jugoslavije, podupro donošenje rezolucije.

Već je 1. listopada JNA iskoristila odluku o embargu i uputila ultimatum Vladi Republike Hrvatske da će napasti sve vitalne objekte ili poduzeti akciju velikih razmjera ne prekine li se oružani sukob, nakon čega su počeli granatirati Dubrovnik i zatvarati obruč oko opkoljenog Vukovara i drugih napadnutih hrvatskih gradova.

Rezolucija broj 713 bila je prva UN -ova rezolucija donesena za rješavanje krize u Jugoslaviji, no za napadnute Hrvate bila je pogubna. Embargo na uvoz oružja imao je dalekosežne posljedice jer je, s obzirom na goleme zalihe streljiva i nemjerljivu nadmoć u naoružanju, UN praktično olakšao srpskom agresoru osvajanje novih teritorija.

Napadnuta Hrvatska, a uskoro i Bosna i Hercegovina, platile su ovu nepravednu odluku tisućama izgubljenih života.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

24. rujna 1991. – Okupacija Lovinca

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč hrabrom otporu stanovnici Lovinca, Ličkog Cerja, Ričica, Svetog Roka i ostalih zaselaka morali su pred velikosrpskom agresijom 24. rujna 1991. napustiti svoja ognjišta.

Lovinački kraj bio je meta napada još od kolovoza 1990., nakon što su pobunjeni Srbi zaplijenili oružje Policijske postaje u Gračacu. Početkom kolovoza ’91. pobunjenici su podmuklo likvidirali pet civila zaposlenih na željeznici.

Stoga se policijska postrojba u Lovincu ojačala s nekoliko pripadnika specijalne policije ATJ Lučko, a mala lička enklava hrabro je odolijevala napadima koji od početka rujna postaju svakodnevni.

Nakon neuspjelog pokušaja osvajanja Gospića, Srbi i JNA pokrenuli su akciju ovladavanja strateški važnim lovinačkim područjem, odnosno deblokade velikog skladišta JNA u Svetom Roku. Agresor se koristio svim sredstvima uključujući zrakoplove, pa čak i oklopni vlak.

Branitelji više nisu mogli izdržati pritisak i oko tisuću ljudi pošlo je spašavati život pješice preko Velebita. Cestom preko Malog Alana nije se moglo jer je prijevoj bio u rukama pobunjenika, stoga su krenuli od predjela Dušice planinskom stazom preko Libinja, pa sve do Starigrada.

Ipak pripadnici specijalne policije i branitelji nisu mogli pomoći svima da prijeđu planinu, pa su za spašavanje 17 nepokretnih civila, od kojih je najstariji imao 90 godina, angažirani iskusni zagrebački alpinisti. Pod zapovijedanjem Jerka Kirigina, pripadnici Planinske satnije Velebit pronašli su ih skrivene u zaseoku Kneževići i zatim sve, iako pod paljbom i po noći, uspješno transportirali u Starigrad.

U Lovincu je ostalo stotinjak uglavnom starih osoba, a Srbi su likvidirali ili žive zapalili njih 45

(HRT)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari