Pratite nas

BiH

Zaštićeni svjedoci lagali, mijenjani datumi na optužnici, krivci za atentat se štitili…

Objavljeno

na

Izaslanstvo Federalne uprave policije položilo je jučer vijence na spomen-obilježje zamjeniku ministra Federalnog MUP-a Jozi Leutaru u sarajevskom naselju Ciglane, u povodu obilježavanja godišnjice njegova atentata, piše Večernji list BiH.

Dok se Leutar 16. ožujka 1999. u službenom automobilu vozio na posao, eksplodirala je eksplozivna naprava u 7.50 ujutro, koja se nalazila u njegovu vozilu. S njim je u automobilu stradao vozač Željko Ćosić, čije ozljede nisu bile opasne po život, a Leutar je zadobio teške ozljede kojima je podlegao.

Parastrukture i AID

Umro je u sarajevskoj bolnici Koševo 28. ožujka. Njegovu ubojstvu prethodili su teroristički napadi na travničke policajce u lipnju i srpnju 1998. te jedan neuspjeli teroristički pokušaj u veljači 1999. Sama istraga o ubojstvu nije davala nikakvih rezultata, unatoč angažmanu voditelja civilne misije UN-a Jacquesa Paula Kleina.

Nedavno je Klein izjavio kako se i danas dobro sjeća tog vremena i tragičnog događaja. – Sjećam se dobro tog slučaja. Svi su nas pitali zašto nismo uhićivali ubojice. Mi tada, nažalost, nismo imali ingerencije uhićivati bilo koga. Imali smo dokaze, svjedoke. Tragično je da pojedinci nisu nikada osuđeni. Znam da je bila politička pozadina – kazao je Klein.

Međutim, nije spomenuo ulogu tadašnjeg obavještajca Oscara Vere koji duboko bio uključen u ovaj slučaj i koji je na sve moguće načine skretao istragu o atentatu.

Bio je u stalnom kontaktu i s famoznim zaštićenim svjedokom Merimom Galijatovićem. Vera je bio blizak obavještajnim službama i za njega se govorilo da je Kleinov top agent. U istrazi su bili angažirani najbolji stručnjaci u BiH, IPTF, a stigli su i stručnjaci iz FBI-ja iz SAD-a.

Klein je obećao brzu i učinkovitu istragu, a nakon uhićenja Dominika Ilijaševića Come, Klein je obećao skoro privođenje odgovornih najkasnije do općih izbora koji su se trebali održati u studenome. Nakon sudskog procesa koji je trajao skoro dvije godine, Županijski sud u Sarajevu donio je oslobađajuće presude za šestoricu optuženih.

U studenome 2002. oslobođeni su Dominik Ilijašević Como, Zoran Bašić, Željko Ćosić, Jedinko Bajkuša, Ivan Andabak i Marijo Miličević. No, ni do danas nalogodavci i izvršitelji ubojstva Joze Leutara nisu pronađeni, a cijeli slučaj i dalje ostaje prekriven velom tajne.

Uloga obavještajca

Tijekom dokaznog postupka bilo je doista bizarnih scena iz kojih je bilo vidljivo da je riječ o dobro montiranom političkom procesu u kojem su glavnu ulogu imale parastrukture AID-a, a koje i danas djeluju u pojedinim institucijama i strukturama vlasti u FBiH.

Jedinu poštenu ulogu u svemu odigrao je pokojni predsjednik sudskog vijeća, sudac Salem Miso. Ako se uzme u obzir kako su do sada nestali pojedini dokazi iz tog postupka, i 17 godina kasnije postoji nekoliko ključnih pitanja na koja nije dan odgovor.

Tko je osoba ili tko su strukture koje su pronašle i u proces uključile tzv. zaštićenog svjedoka Merima Galijatovića, koji je naplatio svoju “glumačku ulogu”?

Svi kanali su tada vodili prema Federalnom MUP-u i danas umirovljenom Faiku Lušiji. Drugo i važno pitanje je, a za koje još ni danas nema odgovora, a ni tijekom procesa nije se moglo saznati – tko je uklonio telefonsku govornicu s trga u Ciglanama gdje je pokojni doministar Leutar stanovao.

Govornica je uklonjena nakon atentata iz koje je javljano o kretanju Leutara. Mijenjan je i datum u optužnici vezano uz postavljanje eksplozivne naprave. Sve su to ključni elementi za koje nikada nisu dobiveni odgovori.

Jacques Paul Klein: Znamo tko je ubio Jozu Leutara

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U četvrtak rasplet situacije oko Vijeća ministara BiH i Parlamenta?

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i predsjedavajući Doma naroda PSBiH boravio je danas u Tuzli u posjetu Županijskom odboru HDZ Tuzla te se osvrnuo na trenutačnu politiku odnosa prema Hrvatima u Tuzlanskoj županiji.

Na pitanje novinara zašto vlast na federalnoj kao ni na državnoj razini još uvijek nije formirana, Čović je rekao:

– Prošlo je 13 mjeseci od općih izbora. Mi ćemo u četvrtak imati razgovor u Parlamentarnoj skupštini BiH, a već je dogovoren i Kolegij Doma naroda kao i zajednički kolegij oba doma. Nositelji tog kolegija su SNSD-e, SDA i HDZ. Prije toga ćemo imati razgovor s predstavnicima SDA da utvrdimo priču oko izbornog zakona. Tako da, vjerujem da bi u četvrtak oko 15.00 sati mogli imati jasan pogled u budućnost od onog pesimističnog koji je bio do sada, a s ciljem da se uspostavi što prije novo Vijeće ministara BiH, Parlamentarna skupština, a samim time i druge razine vlasti – rekao je između ostalog Čović, javlja Fena.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dražen Barbarić: FTV teroriste ISIL-a naziva ´borcima koji su zapeli između Iraka i Sirije´

Objavljeno

na

Objavio

Ako ste zabrinuti za ovu regiju, prvo pitanje nije ni Sjeverna Makedonija ni Albanija, već Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina je tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku. Ona se suočava s problemom džihadista povratnika, upozorio je predsjednik Francuske Emmanuel Macron. Ova izjava francuskog predsjednika u velikom intervjuu koji je dao britanskom magazinu ”The Economist” izazvala je brojne negativne reakcije političkog i medijskog Sarajeva, ali ima i onih u BiH koji se s njom slažu i traže da se o njoj ozbiljno promisli.

Dvojica od tri člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, nisu se složili s Macronovim ocjenama. Prvi bošnjački član Džaferović je takvu tvrdnju nazvao potpuno neutemeljenom, a drugi bošnjački član i aktualni predsjedavajući Predsjedništva Komšić pozvao je Guillaumea Roussona, veleposlanika Republike Francuske u BiH na hitan razgovor.

Na tom sastanku upoznao ga je s podacima kojima raspolaže BiH o broju osoba koje su se nalazile, ili se još uvijek nalaze na stranim ratištima, te sa brojem poginulih, procesuiranih, kao i o broju žena i djece. Komšić je kao argument naglasio i to kako je sudjelovanje u stranim oružanim formacijama kazneno djelo po bh. zakonodavstvu, te ponovio je poziv predsjedniku Republike Francuske Emmanuelu Macronu da posjeti BiH i osobno se uvjeri kakvo je stanje, između ostalog, i u ovoj oblasti u BiH.

Potpuno suprotno stajalište od svojih kolega u Predsjedništvu dijeli srpski član Milorad Dodik, koji je ocijenio kako je Komšićev poziv upućen veleposlaniku Francuske u BiH Guillaume Roussonu na hitan razgovor, zbog izjave francuskog predsjednika Emanuela Macrona da je BiH tempirana bomba jer se suočava s povratkom džihadista, jednostavno zabijanje glave u pijesak i bježanje od problema, koje političko Sarajevo uporno radi 25 godina.

“Umjesto da se na najodgovornijim mjestima u BiH prodiskutira o problemu povratnika sa ratišta po Bliskom istoku i stvarne prijetnje od terorizma u BiH, ovdje se napada svatko tko o tome ne želi i neće šutjeti, a sada je na red došao i predsjednik Francuske Emanuel Macron”, naglasio je Dodik.

Upitan kako komentira Komšićev poziv upućen Roussonu, srpski član Predsjedništva BiH rekao je da stavovi koje Komšić javno iznosi ili koje će tim povodom priopćiti francuskom veleposlaniku nisu stavovi BiH, jer o njima ne postoji suglasnost unutar Predsjedništva BiH.

Komentirajući Macronovu tvrdnju, zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić izjavio je da se radi o „ozbiljnoj izjavi ozbiljnog čovjeka“ zbog čega BiH treba analizirati stanje u sigurnosnom sustavu.

„Činjenica je da se radi o ozbiljnom državniku koji ima dobro razvijene službe, kako na području Zapadnog Balkana, tako i šire. Njihov interes prepoznat je u cijeloj EU. Ako takva izjava dođe od jednog takvog državnika, mi je moramo uzeti ozbiljno i proanalizirati s pažnjom“, rekao je Krešić. On je dodao kako BiH mora poboljšati stanje u sigurnosnom sektor te preventivno djelovati po pitanju ekstremizma i terorizma.

“Bojim se da mi u BiH želimo staviti značajan dio problema negdje sa strane ili ga na neki način minimizirati-naglasio je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić.

Prof. dr. Dražen Barbarić s Centra za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u izjavi za Slobodnu Dalmaciju drži kako je nedvojbeno je da se izjave iz intervjua Emmanuela Macrona uklapaju u mnogo širu priču o francuskom pozicioniranju u novonastaloj europskoj konstelaciji te Macronovom zaustavljanju pristupnoga procesa za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Po svemu sudeći, radi se o pripremi terena za rekompoziciju političkih snaga unutar Europske unije i eventualnom jačanju pozicije na unutarnjem planu francuske politike.

-U smislu potencijalne sigurnosne tempirane bombe, imajući u vidu teroriste povratnike sa sirijskoga bojišta, BiH ne predstavlja tako drastičnu prijetnju. Međutim, ona je mnogo prije politička tempirana bomba koja čitavu sigurnosnu arhitekturu Zapadnoga Balkana može poremetiti.

Simptomatične su reakcije iz BiH na Macronovu izjavu, radi se o paranoidnom strahu od bilo kakve vrste vanjske kritike i ukazivanju na problematiku koja evidentno postoji. Adrese s kojih će u sljedećem razdoblju dolaziti reakcije otkrivaju poziciju dubokoga negiranja bosanskohercegovačke realnosti, koja se savršeno oslikava u izjavi Semihe Borovac, ministrici za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH, koja u javnom prostoru govori o “borcima” koji se vraćaju iz Sirije ili reportažama Federalne televizije (FTV) gdje se teroriste ISIL-a naziva “građanima koji su zapeli između Iraka i Sirije”.

Dakle, sama činjenica povratka terorista koji su sudjelovali u najmonstruoznijem projektu 21. stoljeća omalovažava se ili u potpunosti negira, a svako vanjsko ukazivanje na potencijalni problem etiketira miješanjem u unutarnje stvari, pakira pod celofan antiislamizma ili diskreditira nepoznavanjem situacije u BiH.

Što se tiče položaja Republike Hrvatske, pozicioniranje Emmanuela Macrona kao ključnoga aktera u blokiranju daljnjih integrativnih procesa i atmosfera svojevrsne skepse na Zapadnom Balkanu pred Republiku Hrvatsku će staviti ogroman teret vjerodostojnoga predsjedavanja Europskom unijom.

Hrvatska će morati nužno propagirati nastavak integracije ostatka Zapadnoga Balkana i pokušati biti zamajac tih procesa, dok će u isto vrijeme njezinu volju i dinamiku ozbiljno potkopavati sadašnji stav francuskoga predsjednika, naglašava prof. Barbarić

 

Macron: BiH je tempirana bomba koja otkucava pokraj Hrvatske

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari