Pratite nas

Pregled

Zašto DORH nije zvao mitropolita Porfirija, koji je pjevao četničke pjesme?

Objavljeno

na

‘Pamtim i bolja vremena. Nažalost imam osjećaj kao da radimo na tome da ovu državu prikažemo kao neprivlačnu, kao da ono što je crno želimo pokazati još tamnije.

Pravosuđe ne funkcionira kako treba i razlog tome je uplitanje politike u pravosuđe.

Očito je da pravosuđe osim pravne sigurnosti štiti i pojedine interese.

Niz afera koje su u tijeku, kod kojih je upitno koliko će još trajati. Što se tiče lustracije, ne može se reći da u sustavu ne rade kvalitetni ljudi. Komentirati nečije osjećaje pa tako i one pripadnike HOS-a koji su postavili spomen ploču u Jasenovcu je apsurdno.

Ploča Trg Maršala Tita, način kako postoje neke druge ploče simboli totalitarizma su pitanje vremena u kojem je to nastajalo, sve smo to mi svi prošli kroz te totalitarizme.

Mislim da to nisu važne teme. A zašto se na to reagira, možda upravo iz razloga da se preusmjeri pozornost s onih pravih tema’, objasnio je odvjetnik Mate Matić gostujući u emisiji Markov trg na Z1 televiziji.

U emisiji su pokazane različite verzije slova ‘U’ koje sveučilište Utah u SAD-eu osobito štuje kao svoj prepoznatljiv simbol.
‘Meni ovo prekrasno izgleda. Mislim da sve to ne bi smjelo imati nikakvu težinu’, komentirao je Matić.
Komentirajući česte odlaske Mladena Bajića u američko veleposlanstvo, kako je to wikileaks objavio, Matić kaže da nema potvrdu za takve događaje, ali da je apsolutno neprihvatljivo da netko izvan kontrole sustava daje dokumente koje su dio nacionalne sigurnosti.

Zašto DORH nije zvao mitropolita Porfirija, koji je pjevao četničke pjesme? Matić kaže da ne može vjerovati da to DORH nije učinio. Ako se to tako dogodilo onda sigurnost u ovoj državi nema smisla, jer je to zadatak koji DORH ne može preskočiti, smatra Matić.

A u slučaju tribine u srpskom društvu Privrednik gdje se prijetilo pucanjem na Hrvate i u izvještaju se pozivalo na dizanje ustanka kao po uzoru na tzv. NOB-e, Matić kaže da tu ima elemenata provjeriti što se stvarno dogodilo i da bi DORH morao reagirati.

Ne mogu vjerovati da se ta reakcija nije dogodila, očekujem da ovu državu u pravosudnom sustavu vode ljudi koji je znaju zaštititi.

‘U Hrvatskoj postoji djelo veleizdaje. Što se tiče naših Hrvata u BiH, mislim da naša vlada ne radi dovoljno za njihovu zaštitu. Treba vidjeti tko je i na koji način dostavio dokumentaciju tužiteljstvu BiH. Treba vidjeti je li sva ta dokumentacija dostavljena u skladu sa zakonom.

Ne može se ući u arhivu bez traga tko je i što tražio. Slično je bilo i u slučaju HPB Bankomat gdje na početku procesa nije bilo dovoljno dokaza. Odmah je bilo vidljivo da taj slučaj neće proći i sreća je da taj slučaj vodi kvalitetan sudac.

Ovdje je problem DORH i USKOK koji bi morali, kada vide da njihova pozicija nije onakva kako su očekivali, poduzeti mjere i smanjiti štetu koja njihova pogrešna radnja izaziva,’ objasnio je Matić.

‘Glavni problem slučaja HPB Bankomat nisu vještačenja, nego tko će jednog dana snositi tu ogromnu štetu koja se broji u milijardama kuna. Jednog će dana to netko morati platiti.

A da ne pričam tko će ljudima vratiti izgubljeno vrijeme, zdravlje. Jednog dana će onaj tko je prouzrokovao štetu morati snositi odgovornost’, izjavio je Matić.

‘Zahtjevi za prisluškivanje se ne mogu donositi samo na zahtjev suca, nego moraju biti dobro obrazloženi. Ponavljam samo je potrebno postaviti ljude koji nisu opterećeni nekim repovima pa onda nekome iz politike moraju vraćati dugove.

Način kako se sve događa, primjerice slučaj Agram, kad pogledate za što se tamo ljude isljeđuje. Nije zadatak DORH-a da optužuje ljude, nego utvrditi istinu.

Jeste li ikada vidjeli da je DORH prikupio dokaze koji idu u prilog okrivljeniku.

Ali to je njegov zadatak jer ako se to ne čini onda imate ovakve optužnice koje padaju na sudu jer ne mogu proći. Sve se svodi na glavnog državnog odvjetnika, ali ne možete ni one na nižim razinama osloboditi odgovornosti’, kaže Matić.

‘Ako imate slučaj da se presuda sedam puta ruši, onda nešto nije u redu, kao što je to u slučaju Mihajla Hrastova. Ne slažem se da su suci generalno korumpirani, ali ovakvi događaji su dio poteza određenih pojedinaca.

Ljudska sloboda u Hrvatskoj nema veliki značaj. Dovoljan vam je prijedlog i ljudi su već zatvoreni. To nije dobro. Sudac istrage mora sam sagledati je li nužno nekome oduzimati slobodu’, smatra Matić.

U emisiji je prikazan insert s ročišta HPB Bankomat u kojemu vještak Vladimir Krklec ne može pronaći dokumente na kojima je bazirao tvrdnje iz svojeg nalaza pa je za sve to okrivio printer koji nije htio printati.

‘Neobjašnjivo je da uopće postoje ovakvi vještaci. Ispada kao da on prvi puta vidi svoje vještačenje. Kao da je u osnovnoj školi. Čak i nije problem to koliko je napatio vještačenje, nego to što nije obavio svoj posao.

On uopće nije obuhvatio svu dokumentaciju jer smo mu mi morali dostavljati neke materijale. I upravo je to problem DORH-a što se ne bavi istinom, nego optužnicom. Nažalost, ovako nam ostavljaju puno više prostora za djelovanje pa zato takve optužnice ne uspijevaju proći. Problem je u nekim pojedincima koji su se dokopali moći i misle da su postali nešto. DORH se mora riješiti takvih ljudi.

Sve je to zlouporaba pozicija i to će jednoga dana biti procesuirano.

Bio sam u nekim kontaktima s vladajućom strujom i rekao sam im da je potrebno ostaviti pravosuđe izvan politike da samo sebi stvori jednu sigurnost. Iako je i danas pravosuđe formalno neovisno ono nije neovisno.

Pogledajte kako se ponekad događaju slučajnosti, primjerice tajminga podizanja pojedinih optužnica kojima se onda skreće pozornost javnosti s nekih drugih, za vlast, nezgodnih tema. Vrhovni sud mora biti jamac pravičnosti i sigurnosti.

Županijski može pogriješiti, ali Vrhovni mora imati tu težinu pravednosti. Savezni vrhovni sud bivše Jugoslavije bio je kvalitetniji, očito zato jer su tamo sjedili pravi profesionalci.

Promjena u PNUSKOK-u ne izgleda početak tih promjena, više izgleda kao zamagljivanje’, zaključio je Matić.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Sjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Od 18.-19. prosinca 2017. godine u Zagrebu će se održati konstituirajuća sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja.

Tijekom prvog dana rada Savjeta, članovima će se obratiti g. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Napominjemo da je Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta.

Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).

Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske. Tako bosansko hercegovački Hrvati imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo – 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Sestre Ramljak: Treba nam vaša molitva da bude Bogu na slavu!

Objavljeno

na

Objavio

Međugorske glazbenice Anna Marija i Darija Ramljak, večeras nastupaju u finalnoj emisiji showa Supertalent, u programu NOVE TV.

Darija i Anamarija Ramljak sestre su koje su nas svojim iznimnim i nestvarnim vokalnim sposobnostima sve impresionirale. One dolaze iz Međugorje, a kažu kako je duhovna glazba ono što ih čini osobitima i da ih najbolje predstavlja. Uoči večerašnjeg nastupa na svom facebook profilu napisale su:

Dragi naši, evo nas u pripremama za večerašnji nastup. Treba nam vaša molitva da bude Bogu na slavu! 😊
Glasajte (sa hrv.brojeva) uz sadržaj TALENT09 na broj 666888 i budite uz nas!
Hvala što postojite! 💓

Sestre Ramljak ponovno oduševile nastupom u Supertalentu (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari