Pratite nas

Politika

Zašto je brak važan?

Objavljeno

na

[dropcap]Č[/dropcap]esto se postavlja pitanje – „A što bi se dogodilo da se istospolna partnerstva i nazovu brakom? Kako bi to utjecalo na nas ostale?“

Upravo je to srce naše rasprave protiv redefiniranja braka – činjenica da ako zakon definira brak na takav način mnogima će se promijeniti shvaćanje braka.

Tako redefiniran – brak više nije shvaćen kao sveobuhvatna zajednica, koja je među ostalim usmjerena i na djecu i obiteljski život, već tek kao emotivna veza. A tako gledano ne mogu se razumjeti ni poštivati norme trajnosti i seksualne ekskluzivnosti koje sada vežemo uz brak.
Ako ćemo tako gledati ne može biti jasno zašto uvjeti sklapanja braka ne bi ovisili isključivo o volji zainteresiranih strana koje ga sklapaju, bilo njih dvije, ili deset – baš kao što je to slučaj s prijateljstvima, ili ugovorima.
Sve to, osim što relativizira preostale zakonske restrikcije koje postoje vezano uz sklapanje braka, oštećuje ona društvena i kulturološka dobra zbog kojih se država uopće i uključila u regulaciju braka.

Koja su to društvena dobra koje bi redefinicija braka oštetila?

Bračno ostvarenje
Nitko ne živi i ne djeluje u vakuumu. Pod utjecajem smo kulturološki normi, koje se oblikuju zakonima. Da bi čovjek slobodno sklopilo brak mora ga slobodno izabrati. A da bi ga slobodno izabrao čovjek mora imati makar osnovno, intuitivno shvaćanje što je brak. Prijedlog bračnih revizionista naštetio bi ljudima (posebno budućim generacijama) iskrivljujući njihovo shvaćanje ideje braka. Učio bi ih da brak čini emotivna veza i kohabitacija, bez inherentne veze s tjelesnim zajedništvom i obiteljskim životom. Kako bi ljudi počeli prihvaćati ovaj stav, njihova sposobnost da formiraju istinsko bračno zajedništvo bi se smanjila. To bi po sebi bilo loše, jer je bračno ostvarenje dobro po sebi.

To bi bio najsuptilnija ali ujedno i primarna šteta nastala redefiniranjem; sve druge štete bile bi posljedice tog iskrivljenog poimanja braka, ali i ne-življenja istinskog braka kao i nedostatka potpore braku.

Izvor: “What Is Marriage” by: S. Griggs, R. T. Anderson, R. P. George (Encounter Books, 2012)

uimeobitelji.net

facebook komentari

Politika

(VIDEO) Kaos u Saboru – lupanje, vrijeđanje i mahanje Poslovnikom

Objavljeno

na

Objavio

Saborska rasprava o državnom proračunu više je puta prekidana zbog prestanka rada saborskog Istražnog povjerenstva za Agrokor.

Predsjednik Sabora Gordan Jadndroković tomu je odlučio stati na kraj nakon što je HSS-ov Krešo Beljak zatražio stanku kako bi se osnovalo povjerenstvo radi utvrđivanja štete na saborskom inventaru.

Nakon prepucavanja o Poslovniku, oporbeni zastupnici odlučili su lupanjem  po klupama prisiliti vladajuće na stanku. “Nije ovo ničija prčija”, vikao je Miro Bulj, “Ne radite cirkus od Sabora”, vikao je Nikola Grmoja.

Gordan Jandroković odlučio je nastaviti s raspravom, ali pobuna se nastavila pred cijelom Vladom koja je u Sabor došla na predstavljanje proračuna. I Gordan Maras i Davor Bernardić inzistirali su na stankama tako da je Jandroković u jednom trenutku Bernardiću rekao “Vi ste dosadni, toliko su vam prazne optužbe”. “Bit će stanka kad završimo s replikama, ima ih još šest. Vi biste htjeli da vas izbacim iz sabornice, ali ja to neću”, nastavio je odgovarati Jandroković. Naposlijetku je stanka ipak odobrena.

Nakon povratka u sabornicu, govornicu je zauzeo HSS-ov Krešo Beljak koji je nastavio pet minuta govoriti bez obzira na tijek sjednice.  U međuvremenu je Ivan Pernar (ŽZ) mobitelom snimao govornike. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković zatim je sazvao sastanak predsjednika klubova kako bi se odlučilo o tome kako nastaviti rad.

Nakon jednosatnih konzultacija ipak je postignut kompromis – predsjednik HSS-a Krešo Beljak dobio je priliku da se obrati po stanci koju je još prijepodne zatražio, što je bio “okidač” za višesatni kaos u sabornici, a nakon Beljaka rasprava je nastavljena replikama na prijedlog državnog proračuna za 2018.

Beljak, koji je stanku zatražio zbog stanja u prometu, ustvrdio je kako se, dok Hrvatsku muče demografski problemi, gube životi po hrvatskim prometnicama. Potom je svoju stanku opetovano usmjerio na Agrokor i saborsko istražno povjerenstvo optužujući vladajuće kako žele “zataškati i krivotvoriti povijest”. Konačno, nešto prije 15 sati, nastavljena je još jutros započeta rasprava o državnom proračunu za iduću godinu. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Glasnović: Agrokor je priča Hrvatske privatizacije, što je s tom genezom, o tome nitko ne priča

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor danas zasjedanje nastavlja raspravom o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu, u kojemu Vlada predviđa da će ukupni prihodi biti na razini od 129 milijardi kuna, što je 6,1 posto više u odnosu na aktualni proračun.

Ukupni rashodi bit će 133,3 milijardi kuna ili 5 milijardi viši. Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto.

Imamo 30-ak replika, namjera je da se sa čitavim nizom stanki onemogući da se raspravlja o proračunu, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković nakon što su zastupnici zatražili stanke i nakon što su kolektivno počeli lupati po stolu jer je Jandroković odlučio stanku dati tek nakon replika.

Željko Glasnović (Nezavisni za Hrvatsku): Agrokor je priča Hrvatske privatizacije, što je s tom genezom, o tome nitko ne priča. Teško je pratiti kud je otišao taj novac. Kumrovački đaci, pripadnici OZNE, zamislite svi imaju nekakvu amneziju. To je samo dimna zavjesa koja prikriva geneze privatizacije. Bit će nedostupan dosje UDBAša to nikoga ovdje ne dira. Nemamo retroaktivne sabore da se može ganjati nekoga. Gdje su dosjei SDP-a, što je s njima? Jesu li oni završili tamo gdje su se palili dosjei UDBE ’90-ih? Oni koji sjede ovdje imaju kodna imena. Što smo dobili? Ne znamo ništa o našoj povijesti. Dobili smo Titu nakon Tita.

(Hina)

Željko Glasnović “zapalio” Sabor čistom istinom u 5 minuta! (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari