Pratite nas

Gospodarstvo

Zašto je cijena nafte pala?

Objavljeno

na

Od lipnja ove godine cijena nafte tipa Brent pala je sa 115 dolara na gotovo 70 dolara po barelu.

Više je razloga tomu; neki su privremeni, a neki i dugoročniji. Cijene na benzinskim postajama su već pale, ali najnovija događanja na tržištu upućuju na dodatni pad cijena proizvoda, no ne nužno odmah.

Slaba potražnja i porast proizvodnje

Svjetska se ekonomija još uvijek nosi s posljedicama financijske krize – gospodarski je rast u eurozoni minimalan, a nezaposlenost visoka. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija definitivno su  u povoljnijoj situaciji , dok glavna tržišta u nastajanju lagano posustaju. Gospodarski rast u Rusiji i Južnoafričkoj Republici znatno je usporen, a Brazil se nalazi u recesiji. Rast se u Kini također usporava, što ne iznenađuje. Stoga je i potražnja za naftnim derivatima slabija nego što bi bila da svjetsko gospodarstvo brže raste. Taj slabiji rast potražnje ima važan utjecaj na (dugoročnije) kretanje cijena nafte.

Sve do ljeta  2014. rast proizvodnje nafte u SAD-u kompenzirao je neplanirane globalne prekide u opskrbi

Izvor: U.S. Energy Information Administration, Today in Energy, 27. kolovoza 2014.

Svojevrsni se začetak recentnih kretanja cijena nafte dogodio 2009.  kada je, usred globalne recesije, započela tehnološka revolucija koja je dovela do procvata proizvodnje nafte iz nekonvencionalnih izvora u SAD-u. Zadnjih nekoliko godina proizvodnja nafte iz nekonvencionalnih izvora nafte (škriljci) u SAD-u porasla je do te mjere da čini golemi dio ukupnog  povećanja globalne proizvodnje nafte. Pravo je pitanje, zapravo, s obzirom na slabu potražnju i porast proizvodnje, zašto cijene nafte nisu ranije počele padati? Stabilnost cijena nafte u razdoblju od 2011. do ljeta 2014., najvećim je dijelom uzrokovana činjenicom što su se neplanirani globalni prekidi opskrbe (tu prvenstveno mislimo na prekide u proizvodnji zbog političke nestabilnosti, primjerice u Libiji, ili zbog vremenskih neprilike, poput uragana u Meksičkom zaljevu) kompenzirali porastom proizvodnje. Međutim, prekidi opskrbe od tri milijuna barela na dan, što su s povremeno događali proteklih godinu dana, iznimno su visoki – dugoročni prosjek neplaniranih prekida opskrbe od 1950. do danas je milijun barela na dan. U zadnjih je nekoliko mjeseci manje neplaniranih prekida u opskrbi nafte, što znači da je porast proizvodnje veći od porasta potražnje te su cijene nafte počele padati.

Zašto Saudijska Arabija nije smanjila proizvodnju i podržala cijene?

Još jedan čimbenik u padu cijena jest to što Saudijska Arabija, najutjecajniji proizvođač unutar OPEC-a, kartela proizvođača nafte, nije smanjila proizvodnju zbog usporene potrošnje. No, takav je pristup sasvim logičan. Prvo, proizvodite li naftu na određenom polju, već ste investirali kapital u istraživanje tog polja, u bušenje i gradnju infrastrukture, kako biste naftu mogli plasirati na tržište. Taj je novac već potrošen, tako da je, unatoč padu cijena, dodatni trošak vađenja još jednog barela nafte s tog polja minimalan. Jednostavno, nastavak je proizvodnje logički slijed.

Drugo, budući da je potražnja slaba, cijene su pod pritiskom daljnjeg pada. Međutim, smanjenje proizvodnje u uvjetima slabe potražnje nije nikakvo jamstvo da će cijene prestati padati. Stoga je  je proizvođačima u interesu proizvoditi više nafte.

Istina, to znači da će vam prihodi biti niži nego što bi bili da su cijene više, ali Saudijska Arabija ima relativno više financijskih rezervi od ostalih članica OPEC-a, koje je stvorila tijekom godina viših cijena, tako da, u odnosu na većinu ostalih zemalja proizvođača, dulje može izdržati razdoblje nižih cijena bez da odmah mora posegnuti za nepopularnim ekonomskim mjerama poput smanjenja javne potrošnje. Zbog toga Saudijska Arabija ima više utjecaja na ostale članice OPEC-a. Na kraju, OPEC kao udruženje trebao bi se držati dogovorenih proizvodnih ciljeva kako bi što efikasnije utjecao na globalnu cijenu nafte.

Problem kartela je što, ukoliko kao pojedini proizvođač ne utječete na cijenu proizvoda, imate jaku motivaciju izigrati dogovor i maksimalno proizvoditi, osobito kad su cijene visoke. Unutar OPEC-a jedino Saudijska Arabija ima dovoljno rezervnog proizvodnog kapaciteta s kojim može utjecati na proizvodnju i cijenu nafte. Saudijska Arabija zasigurno želi izbjeći iskustvo iz 1980-ih godina kada je smanjila proizvodnju na tri milijuna barela na dan kako bi podržala cijenu nafte dok su istovremeno ostale članice OPEC-a povećale proizvodnju. Kako cijene nafte padaju, Saudijska Arabija, ne reagirajući, šalje ostalim članicama OPEC-a poruku da bi se trebali držati dogovora. Na OPEC-ovu sastanku u Beču 27. studenoga odlučeno je kako se proizvodne kvote neće smanjiti, zbog čega se cijena barela Brent nafte spustila ispod 72 dolara.

Hoće li nekonvencionalna proizvodnja u SAD-u posustati zbog nižih cijena nafte?

Godinama se tržište vodi neslužbenim pravilom da ispod cijene od 80 dolara po barelu, nekonvencionalna proizvodnja nafte u SAD-u postaje manje profitabilna. Moguće je da najutjecajnija članica OPEC-a američkim proizvođačima šalje poruku da, ukoliko žele spriječiti daljnji pad cijena nafte, sami smanje proizvodnju.

Međutim, baš u trenutku kad su se cijene nafte približile iznosu od 70 dolara u medijima se pojavljuju članci u kojima se tvrdi da američki proizvođači mogu podnijeti cijene od otprilike 60 dolara po barelu. Poanta je da industrija u Americi stalno traži načine kako bi unaprijedila proizvodne metode i prinose po bušotini. To je sasvim očekivano jer povećana efikasnost povećava marže kad su cijene visoke i omogućava da dulje ostanete profitabilni kad cijene nafte na tržištu padaju.

U svakom slučaju, kao što smo komentirali u siječnju, žele li američki proizvođači nafte iz nekonvencionalnih izvora potaknuti cijenu domaće nafte (koja je jeftinija od globalne reference Brent), trebali bi pojačati lobiranje kako bi se omogućio izvoz američke nafte. Izvoz američke nafte proširilo bi njezino tržište, odnosno doveo do povećanja njene cijene i približio je cijeni Brenta.

To ne znači da niže cijene nafte neće dovesti do određenog pada nekonvencionalne proizvodnje u SAD-u. Prezentirajući ovogodišnji World Energy Outlook sredinom studenog, Međunarodna energetska agencija je izjavila da bi američka nekonvencionalna proizvodnja mogla dogodine pasti 10%, uslijed nižih cijena nafte.

Međutim, ne nazire se usporavanje nekonvencionalne proizvodnje nafte u SAD-u. OPEC-ov vlastiti World Oil Outlook za 2014. ne predviđa vrhunac proizvodnje nafte iz nekonvencionalnih izvora u SAD-u prije 2020. godine, kada bi trebala iznositi 4,4 milijuna barela na dan. Čak dvadeset godina kasnije, 2040. godine, OPEC očekuje da će nekonvencionalna proizvodnja u SAD-u iznositi 3,3 milijuna barela na dan. To je otprilike na današnjim razinama, uz očekivanja da cijene barela nafte u današnjim dolarima neće prelaziti 100 dolara po barelu između 2020. i 2035. godine.

Hoćemo li plaćati još manje za spremnik goriva?

Bitno u svemu ovome jest da je potražnja za naftnim derivatima slaba i vjerojatno će dugoročno globalno ostati takva. OPEC predviđa rast potražnje do 2040. od samo 0,7% u prosjeku na godišnjoj razini. A slabija potražnja pritišće cijene prema dolje. Istovremeno, imamo snažan porast proizvodnje nafte u SAD-u  iz nekonvencionalnih izvora što pojačava trend smanjenja cijena nafte, pogotovo stoga što su se neplanirani globalni prekidi u opskrbi, koji su dosezali i do tri milijuna barela na dan, smanjili. S vremenom će se porast opskrbe uskladiti s realnošću sporijeg rasta potražnje.

Izvor: Argus, Bloomberg

Koliko će se, kratkoročno, cijene nafte pomaknuti u jednom ili drugom smjeru – nitko ne zna – moguć je veći neplanirani prekid opskrbe koji bi kratkoročno povećao cijenu nafte. Međutim, dugoročno, slabiji porast potražnje za naftom djelovat će na smanjenje cijene nafte. To znači da možemo očekivati nešto niže cijene nafte u slijedećih nekoliko godina u odnosu na one između 2011. i lipnja 2014.

A odgovor na pitanje hoćemo li plaćati manje za spremnik goriva? Za razliku od ekonomskih modela, promjena cijena prelijeva se s odgodom. Kako će se zalihe naftnih derivata kupljenih po višim cijenama trošiti, odnosno nadomještati novim, jeftinijim proizvodima, cijene će padati. Međutim, treba uzeti u obzir i tečaj USD/HRK jer se nafta plaća u dolarima. Naime, ako je, primjerice, cijena nafte pala sa 115 na 72 dolara, dakle 37%, a u međuvremenu kuna oslabila 10% u odnosu na dolar (kao što se dogodilo od kraja lipnja do pred kraj studenog), pad cijena u kunama je 31%. Ukratko, uz pretpostavku da se trošarine na naftne derivate neće povećavati, možemo zaključiti da će nas spremnik goriva stajati još manje u nadolazećim mjesecima.

Piše: Goran Šaravanja, Izvor: blog.vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Gospodarstvo

Prosječna plaća raste 270 kuna

Objavljeno

na

Objavio

Prvi potez nove Vlade bit će rezanje porezan na dohodak radnika, piše u srijedu Jutarnji list, navodeći kako će prosječna plaća rasti za 270 kuna.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će već od 2021. nova vladajuća koalicija smanjiti porez na dohodak i to tako da će se ići na smanjivanje stope poreza na dohodak s 36 na 30 posto i sa 24 na 20 posto.

Prema izračunu analitičara RBA, za samce koji žive u Zagrebu, uz prirez od 18 posto, to bi značilo da bi na osnovu travanjske prosječne bruto plaće u Hrvatskoj, koja iznosi 9057 kuna, a prema kojoj je neto plaća po sadašnjih poreznim stopama 6326 kuna, novim smanjenjem poreza ona bila povećana na 6596 kuna.

Ako se uzme u obzir bruto plaća od 6000 kuna, sadašnja neto pripadajuća plaća za samca iznosi 4573 kune, a od 1. siječnja iduće godine povećala bi se na 4611 kuna.

Nadalje, bruto plaća od 15 tisuća kuna sada za samca u Gradu Zagrebu. u kojem se plaća prirez od 18 posto, neto iznosi 9734 kune, a od početka iduće godine popela bi se na 10.112 kuna.

Najviše bi, pak, u apsolutnim iznosima, profitirali oni s plaćama koje kači porezna stopa od 36 posto.

Tako bi na bruto plaću od 43 tisuće kuna, koja sada rezultira neto plaćom od 25.734 kune, porezne promjene taj neto iznos povećale na 27.178 kuna za zagrebačkog samca, izračunali su analitičari RBA.

Prema riječima ministra financija, nakon što bi se 2021. smanjio porez na dohodak, u idućoj godini bi se smanjio porez na dobit, a u godini poslije porez na dodanu vrijednost za svu hranu. To su sve predizborna obećanja HDZ-a iz njihova programa, a premijer i ministar financija ih očigledno žele početi ispunjavati već u 2021., donosi Jutarnji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Stigao prvi turistički vlak s Česima i Slovacima – unaprijed prodano 30.000 karata!

Objavljeno

na

Objavio

U Rijeku je stigao prvi turistički vlak iz Češke preko Slovačke s oko 550 putnika. A već je prodano 30.000 karata samo za tu posebnu željezničku liniju! Pristigli strani turisti kreću dalje autobusima po jadranskim destinacijama.

Gari Cappelli: Turisti vide da je Hrvatska ozbiljna & odgovorna. Ne smijemo se više zatvarati, turizam i gospodarstvo moraju ići dalje – što god o tome „mislio“ Bernardić!

Uoči dolaska prvoga specijaliziranoga turističkog vlaka iz Češke i Slovačke, u Rijeci su potpredsjednik HDZ-a i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić održali konferenciju za medije pod naslovom „Održivi turizam, prometno povezana i konkurentna Hrvatska“.

Donosimo njihove ključne poruke:

BUTKOVIĆ: Da, sve je spremno za gradnju autobusnog kolodvora u Rijeci! Ali čekamo gradsku upravu!

Autobusni kolodvor u Rijeci? EU novac za gradnju je raspoloživ, ali gradska uprava treba dostaviti dokumentaciju za otvaranje postupka. U više sam navrata to rekao riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu – da Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture pošalju potrebnu dokumentaciju za novi kolodvor, a država će sve riješiti u stopostotnom iznosu: 85 posto iz europskih fondova, a ostalo iz proračuna. Model financiranja sličan je onome za lučku infrastrukturu ili nabavu autobusa za javni gradski prijevoz u Rijeci.

Znači, ovo nije predizborni potez, riječki autobusni kolodvor ne bi bio jedini koji se gradi na taj način, tako se već radi u Pazinu, Sinju i Vinkovcima. Ponavljam, očekujem da Grad Rijeka pripremi dokumentaciju kako bismo mogli raspisati javni natječaj i zatvoriti priču o autobusnom kolodvoru.

20 mlrd kn za željezničku i lučku infrastrukturu, Pelješki most i zračne luke!

Što se tiče prometne infrastrukture, u ovom je mandatu na razini Hrvatske uloženo više od 20 milijardi kuna u željezničku i lučku infrastrukturu, Pelješki most te u obnovu triju zračnih luka. Zahvaljujući tim velikim investicijama, i Istra i Rijeka i cijela Primorsko-goranska županija su razvijenije nego 2016. godine.

CAPPELLI: Investicija, prihoda i dolazaka u turizmu više nego i u jednom mandatu prije!

Turisti vide da je Hrvatska ozbiljna, odgovorna. Ne možemo se više zatvarati, turizam, gospodarstvo moraju ići dalje. Rezimirajući protekli mandat, u turizmu je bilo 50 posto više investicija nego ikada prije. Ostvareno je 35 posto više prihoda i 30 posto dolazaka više nego ikada do sada! Pomažemo životu na otocima potičući investicije oslobađanjem od poreza u prve dvije gode te povećanjem stipendija studentima s otoka kako bi se nakon školovanja na njih i vratili.

STANIČIĆ: Hrvatska – svjetski poznata destinacija!

Hrvatska je postala vrhunska destinacija na međunarodnom tržištu, a i produljili smo sezonu, među ostalim zahvaljujući ulaganju više od 150 milijuna kuna u zračnu povezanost i u mrežu turističkih predstavništava na udaljenijim tržištima.

Turistički promet u šest mjeseci i lipnju na oko 30 posto lanjskog

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari