Pratite nas

Komentar

Zašto je Hrvatska ‘najgora država’ u EU-u?

Objavljeno

na

U novom broju Glasa Koncila glavni urednik mons. Ivan Miklenić analizira odnos hrvatskih vladajućih garnitura prema Europskoj Uniji i europskoj pravnoj stečevini, posebno u kontekstu izbornih procesa, odnosa prema gospodarstvu, ali i europskoj pravnoj stečevini. Njegov komentar prenosimo u cijelosti.

miklenićHrvatska je ušla u 2015. godinu kao najgora država u Europskoj uniji – tako ističe naslov u Jutarnjem listu od nedjelje 4. siječnja koji doslovno glasi: »Presuda iz Bruxellesa: Hrvatska je najgora zemlja EU«, a koji je popraćen citatom: »Od 1. srpnja 2013. niste se maknuli s mjesta, BP pada, projekti vam nisu konkurentni, samo rastu simpatije za Putina. A to je loše…« U tekstu se Hrvatskoj najviše zamjera »što nije došlo do boljeg razumijevanja vrijednosti Europske unije«, a to se argumentira insistiranjem na »lex Perković«, što je pokazalo da vrh države ne razumije duh EU-a koji je u tome da »EU kao organizacija ovisi o poštivanju dogovora«, te »što popularni mladi političar Sinčić izjavljuje da su mu uzori Putin i Orban, a ne Angela Merkel«. U tom tekstu Ines Sabolić također se tvrdi: »Najveće nade polagane su u Hrvatsku. Smatralo se da će se odmah uklopiti u EU, no to se nije dogodilo. Fatalna je bila nespremnost Milanovićevih ministara na naporan svakodnevni posao koji iziskuje članstvo u Uniji.« Navedena analiza s poražavajućom ocjenom objavljena je početkom 2015., tj. nakon tri godine vladavine Kukuriku koalicije, koja je godinu i pol trajala prije pristupa Hrvatske EU-u i isto toliko za članstva Hrvatske u EU-u, te nakon pet godina vladavine dosadašnjega predsjednika. Vjerodostojnost te analize i ocjene osjeća gotovo svaki hrvatski građanin, a još je sve to razvidnije odgovornima u Bruxellesu.

Usprkos toj činjenici u vrijeme kampanje za predsjedničke izbore, više nego ikada, gotovo svakodnevno nameće se hrvatskoj javnosti obmana, spin o uspješnosti sadašnje Vlade i o tobožnjem gospodarskom oporavku. Tako je i predsjednik Vlade u intervjuu RTL-u u subotu 3. siječnja doslovno rekao: »Situacija je daleko od beznadne. Situacija nije loša. Izvoz nam raste, kao i industrijska proizvodnja. To su posljedice preslagivanja unutar hrvatskog gospodarstva.« Na primjedbu novinara nije li to plod djelovanja nekih uspješnih firmi kojima je sada olakšano poslovanje u Europskoj uniji predsjednik Vlade je u svom odgovoru uz ostalo rekao: »Vlada je tu pomogla tako da nije smetala.« Time je priznao da je doprinos Vlade RH za boljitak u Hrvatskoj jednak doprinosu vlade bilo koje afričke ili azijske države koje također nisu smetale uspješnim hrvatskim tvrtkama! To je priznanje ključno za razumijevanje ukupne političke situacije u Hrvatskoj i očita je potvrda da sadašnja vladajuća garnitura nije na vlasti da bi pomogla ili dala doprinos ikakvom napretku Hrvatske, nego za neke druge ciljeve. Sve to morao je vidjeti i prepoznati dosadašnji Predsjednik i na to je morao reagirati, a budući da nije reagirao, očito je da se uklapa u grupaciju koja mu i daje javnu podršku, i koja u kampanji nakon prvoga izbornoga kruga ne bježi ni od najnižih udaraca samo da bi njihov predsjednički kandidat ostao što čišćega obraza pred javnošću.

Hrvatska se osim glede privrede i gospodarstva u EU nije uklopila ni glede europskih vrijednosti, među kojima se ističe stvarna demokracija, zakonitost odnosno vladavina prava i striktno poštivanje zakona te vanjska politika. Umjesto zahuktavanja proces demokratizacije nakon tri godine vladavine Kukuriku koalicije gotovo je zaustavljen, a gotovo sve relevantne društvene funkcije zaposjeli su ljudi koji samo glume demokrate i koji ne mare ni za legalne i legitimne hrvatske ni europske ciljeve i interese. Pune tri godine upotrijebili su za klijentističko namještanje svojih kadrova, a javnost obmanjuju da se bore protiv korupcije, da su bolji od drugih dosadašnjih vladajućih garnitura. Kadroviranje se jasno očituje npr. na HRT-u koji je umjesto javnoga servisa postao, čak i po zakonu, produžena ruka vladajućih pa je bilo moguće da je u emisiji Hrvatskoga radija »Dogodilo se na današnji dan« emitiranoj 10. prosinca 2014. dr. Franjo Tuđman optužen za »nepoštivanje ljudskih prava, posebno oštar odnos prema manjinama, nesprječavanje zločina i njihovo neprocesuiranje« te »autokratski stil vladavine«, na što nitko nije reagirao. Kad god se upozori na neki pogrešan potez bilo koga u toj vladajućoj garnituri, upravo je nevjerojatno kako se uvijek »brani« upiranjem prsta u druge, umjesto da se suoči sa svojim slabostima.

Navod da se Hrvatska nije uklopila u EU ni glede vanjske politike iznenađenje je samo za one koji nisu željeli vidjeti i prepoznati pravo lice vladajućih. Pojava mladoga predsjedničkoga kandidata, koji je u prvom krugu iznenadio velikim postotkom osvojenih glasova, a koji se zanosi ruskim predsjednikom, logična je posljedica idejnoga i političkoga stvarnoga usmjerenja onih ljevičara koji kontroliraju Hrvatsku i onih na vlasti koji takvu politiku simpatiziraju. Ni glede toga važnoga usmjerenja Hrvatske nije se čula nikakva zabrinutost ili opomena s Pantovčaka za posljednjega mandata. Na početku 2015. godine, kad je evidentno obnavljanje tzv. hladnoga rata i kad ni za Hrvatsku ne može biti svejedno na kojoj je strani, nameće se potreba za stvarni zaokret Hrvatske i za potpuno, bezrezervno okretanje euroatlantskim integracijama i da te pripadnosti prestanu biti tek više ili manje formalne, uz stari duh tobožnjega nesvrstavanja, a zapravo stvarnoga, premda ne i formalnoga i potpunoga, inkliniranja nekadašnjem istočnom bloku. Stoga se na početku 2015. godine nameće pitanje koliko će se dugo Hrvatska još isključivati iz Europe i gurati na zapadni Balkan i tako ostajati u unutarnjem smišljenom kaosu koji je najpogodniji za grupne interese na očitu štetu ne samo hrvatske nacije, nego i čitave Europske unije?

glas-koncila.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Krstičević: Hrvatska ne treba brinuti zbog radnih sporova MORH-a

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević poručio je u utorak da Hrvatska ne treba brinuti zbog toga što je MORH izgubio radni spor, pa jednom vojniku mora isplatiti više od 300.000 kuna, a prijeti mu još oko 4000 sličnih sporova.

Krstičević je na novinarsko pitanje o izgubljenom radnom sporu odgovorio kako “MORH ima radnih sporova koje gubi, ali ima i radnih sporova koje dobiva”. To o čemu govorimo je ostavština prošlih vremena, rekao je Krstičević nakon susreta s makedonskom kolegicom Radmilom Škerinskom-Jankovskom.

“Hrvatska se ne treba brinuti, mi upravo radimo sustavno na rješavanju svih tih problema, da nam se ove stvari ubuduće ne bi događale”, kazao je ministar obrane.

Podsjetio je da su iz njegova ministarstva uputili u proceduru izmjene Zakona o službi u oružanim snagama sa ciljem da se vojnicima vrate naknade za rad na terenu, za dežurstvo i za stražu”.

“Ta su materijalna prava bila oduzeta ljudima, a u mom mandatu vojnik je najvrjedniji dio sustava, ovo je godina vojnika, dočasnika i časnika, i upravo sada sustavno radimo da im se vrate ta materijalna prava”, istaknuo je Krstičević.

Prema nepravomoćnoj presudi Općinskog suda u Karlovcu u korist vojnika Tomislava M. iz Varaždina, MORH mora isplatiti 293.000 kuna, koje će s kamatama znatno nadmašiti brojku od 300.000 kuna, zbog neplaćanja prekovremenih, dežurstava i straža za razdoblje od 2003. do 2006. Uz to, MORH mora platiti i troškove postupka u iznosu od 55.000 kuna. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pero Kovačević: Presuda Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu presuda Ratku Mladiću

Ratko MladićRaspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu će u srijedu (22. studenoga 2017.) izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću.

Podsjetimo se, Ratko Mladić je bio zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) od 12. svibnja 1992. do najmanje 8. studenoga 1996. godine.

Tužiteljstvo u optužnici Ratka Mladića tereti u dvije točke za genocid; u pet točaka za zločine protiv čovječnosti; u četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Haaška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.
Zločini koji se navode u optužnici Mladiću uključuju, između ostalih:

• Ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; npr. ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

• Zatočenje tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

• Ubijanje više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice putem organiziranih i situacijskih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

• Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

• Djela ubojstava koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje tržnice “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

Tužiteljstvo je u završnoj riječi suđenja zatražilo da Ratko Mladić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pero Kovačević / HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari