Pratite nas

Iz Svijeta

Zašto je Singapur odabran za susret Trumpa i Kim Jong Una?

Objavljeno

na

Foto: EPA

Singapur je jedna od najsigurnijih država u svijetu te jedna od najnaprednijih u pogledu tehnologije, infrastrukture i bankarstva. Za povijesni susret 12. lipnja je navodno odabran u konkurenciji Švicarske, Mongolije i Kine.

“Trebao nam je grad koji ima infrastrukturu za dovođenje golemog broja novinara i vladinih službenika te za organizaciju susreta ove veličine, raspona i važnosti”, istaknula je glasnogovornica američkog State Departmenta Heather Nauert.

Javna okupljanja i mediji su u Singapuru pod strogom kontrolom, što odgovara iznimno povučenom sjevernokorejskom čelniku.

No glavni adut Singapura bila je njegova neutralnost, tvrde analitičari. Taj grad-država održava prijateljske odnose i s Washingtonom i s Pjongjangom.

“Singapur se ponosi svojim statusom iskrenog posrednika sa snažnim odnosima s partnerima i važnim čimbenicima iz cijelog svijeta, uključujući SAD i Sjevernu Koreju”, smatra Nicholas Fang, analitičar sa singapurskog Instituta za međunarodna pitanja.

Riječ je o jednoj od nekoliko desetaka svjetskih država koje imaju u potpunosti funkcionalno sjevernokorejsko veleposlanstvo. Singapur je bio osmi najveći trgovinski partner Sjeverne Koreje prije no što je morao prekinuti taj odnos u skladu sa sankcijama iz rezolucija Ujedinjenih naroda iz 2017. godine.

Veliki je saveznik i Washingtona. Amerika je peti najveći trgovinski partner Singapura, stoji u podacima Svjetske banke, a američka mornarica redovno stacionira svoje ratne brodove i zrakoplove u morskoj bazi Changi.

Analitičari kao razlog za česti odabir Singapura kao domaćina susreta između zemalja s napetim odnosima navode i taj što ta država nema povijesnu prtljagu.

“Singapur ima iskustva u domaćinstvu susreta na visokoj razini između strana u prijeporu, pa želi biti neutralan i objektivan”, ističe Lim Tai Wei, istraživač s Instituta za istočnu Aziju.

Podsjetio je da je Singapur već bio domaćin susreta između kineskog predsjednika Xi Jinpinga i tadašnjeg tajvanskog predsjednika Ma Ying-jeoua 2015. godine.

Osim što je domaćin godišnjih summita ASEAN-a (Saveza država Jugoistočne Azije), u Singapuru se održava i takozvani Shangri-La dijalog, obrambeni forum na koji redovito stižu čelnici država, ministri obrane i visoki vojni dužnosnici iz više od 50 zemalja. Posljednji takav forum održan je baš prošli vikend.

Za Sjevernu Koreju izazov predstavlja i logistika. Kimov privatni zrakoplov iz doba Sovjetskog Saveza ima goriva za samo pet tisuća kilometara leta, a sjevernokorejski čelnik se protivi nadolijevanju putem. Pjongjang je od Singapura udaljen 4700 kilometara.

Što sjevernokorejski susjedi žele od summita Trump-Kim?
Objava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će sastati sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom pokrenula je niz diplomatskih aktivnosti i to ne samo između Washingtona i Pjongjanga, nego i diljem Azije.

Kina, Južna Koreja, Japan i Rusija – susjedi zainteresirani za ishod razgovora između Trumpa i Kima – bore se za utjecaj, sastaju se s visokim sjevernokorejskim čelnicima i među sobom kako bi iznijeli i promicali svoja očekivanja od sastanka na vrhu u Singapuru.

JUŽNA KOREJA

Južnokorejski predsjednik Moon Jae In sastao se s Kimom u travnju na povijesnom summitu u Panmunjomu, u demilitariziranoj zoni koja dijeli Sjevernu i Južnu Koreju još od završetka rata 1953.

Moon je dugo zagovarao dijalog kao najbolju opciju za rješavanje napete situacije zbog sjevernokorejskog nuklearnog programa. Tijekom njihova sastanka Seul i Pjongjang izrazili su svoju predanost “novom razdoblju nacionalne pomirbe, mira i napretka” i “ostvarenju zajedničkog cilja – Korejskoga poluotoka bez nuklearnog oružja”.

S obzirom na to da su Sjedinjene Države jamac južnokorejske sigurnosti i glavni pokretač nametanja sankcija Sjevernoj Koreji, sastanak Trumpa i Kima mogao bi te ciljeve dovesti korak bliže realizaciji.

KINA

Kina, najbliža saveznica Pjongjanga i njegov glavni trgovinski partner, dugo je zagovarala razgovore između Sjedinjenih Država i Sjeverne Koreje.

Kina je “sretna” zbog predstojećeg summita, koji smatra “odlučujućim za denuklearizaciju i trajni mir na poluotoku”, priopćilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova.

Sigurnost Kine izravno je povezana sa Sjevernom Korejom jer dvije zemlje dijele granicu. Peking želi izbjeći pad Kimovog režima, koji bi mogao dovesti američku saveznicu na njezine granice i prisiliti tisuće Sjevernokorejaca na izbjeglištvo u Kinu.

Kineska vlada tražila je glavnu ulogu u mirovnim pregovorima ugostivši Kima dvaput u posljednja tri mjeseca. Kim je prvo posjetio Peking u ožujku – što je prvi njegov posjet inozemstvu u sedam godina na vlasti – a zatim se ponovno sastao s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom u svibnju u sjeveroistočnom gradu Dalianu.

Xi je tom prigodom pohvalio Kima za poticanje regionalnih mirovnih pregovora. Xi je rekao da Kina podržava “strateški fokus Sjeverne Koreje na ekonomski razvitak”.

Promatrači smatraju da će Kina biti jedna od glavnih igrača koji će pomoći u obnovi sjevernokorejskog gospodarstva ako međunarodne sankcije protiv Pjongjanga budu ukinute.

JAPAN

Japanski premijer Shinzo Abe, kojega oporbene stranke prozivaju zbog nepotizma, očajnički želi riješiti pitanje japanskih državljana koje je Sjeverna Koreja otela prije više desetljeća.

Tokio tvrdi da je Pjongjang oteo najmanje 17 Japanaca ’70-ih i ’80-ih godina kako bi pouučavali sjevernokorejske agente japanskom jeziku i kulturi. Od njih 17, pet je vraćeno u Japan 2002. Sjeverna Koreja kaže da ih je osam umrlo i demantira da su još četiri japanska državljana ikada ušla u zemlju.

Pjongjang smatra da je to pitanje riješeno i okrivljuje “reakcionare” u Japanu za preuveličavanje. Nije poznato hoće li pitanje otmica biti jedna od tema susreta Trumpa i Kima.

“Japan je odlučan u tome da poduzme krajnje napore kako bi to bio povijesni summit na kojem će biti postignut napredak glede nuklearnog i raketnog pitanja te pitanja otmica”, kazao je Abe nedavno.

Mir na denukleariziranom Korejskom poluotoku donio bi spokoj Japanu. Sjeverna Koreja je provela nuklearni pokus u rujnu i ispalila još dvadesetak raketa prošle godine, od kojih su neke preletjele Japan.

RUSIJA

Rusija je pojačala ekonomsku suradnju sa Sjevernom Korejom i ponudila joj je potporu u naporima za denuklearizaciju Korejskog poluotoka kako bi sankcije protiv Pjongjanga mogle biti ukinute.

Rusija dijeli granicu sa Sjevernom Korejom i ima relativno bliske diplomatske odnose s tom komunističkom državom. Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov sastao se s Kimom prošli tjedan. Kim će se vjerojatno sastati i s predsjednikom Vladimirom Putinom u rujnu.

Lavrov je novinarima u Sjevernoj Koreji rekao da Rusija potvrđuje svoju “predanost najtješnjoj suradnji sa Sjevernom Korejom u rješavanju svih bilateralnih i međunarodnih zadaća”.

Nakon sastanka s kolegom Rijem Yong Hoom kazao je kako Rusija pretpostavlja da Sjeverna Koreja neće okončati svoj nuklearni program ako joj u potpunosti ne budu ukinute sankcije.

Lavrov je izjavio da intenziviranje kontakata između Sjeverne Koreje i Rusije odražava želju čelnika dviju zemalja da prošire suradnju u mnogim sferama.

Rusija i Sjeverna Koreja razmatraju povećanje trgovine i jačanje suradnje u humanitarnom i kulturnom području te području obrazovanja, rekao je Lavrov. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Napad na Saudijsku Arabiju organizirao je i sponzorirao Iran

Objavljeno

na

Objavio

EPA/US GOVERNMENT

Saudijska Arabija predočila “dokaze” protiv Irana

Saudijsko ministarstvo obrane pokazalo je u srijedu ostatke dronova i krstarećih projektila koji, kako tvrdi, dokazuju upletenost Irana u subotnje napade na saudijska naftna postrojenja, prenose agencije.

Ukupno je lansirano 25 bespilotnih letjelica i krstarećih projektila. Napad, tvrdi Rijad, nisu organizirali jemenski hutisti. Bespilotne letjelice potvrđuju da je sve organizirao i sponzorirao Iran. Teheran optužbe odbacuje. Saudijska Arabija tvrdi da će se do kraja mjeseca u zemlji normalizirati proizvodnja nafte.

– Pozivamo međunarodnu zajednicu da potvrdi iransku odgovornost za nedavni napad. On nije izvorno počinjen iz Jemena, bez obzira na to koliko se Iran trudio da to tako prikaže. Pokrenut je sa sjevera i Iran ga je nesumnjivo sponzorirao. Dokazi koje sam pokazao su nesporni, rekao je glasnogovornik saudijskog ministarstva obrane Turki al-Maliki.

Uz ostale dijelove, pokazao je navodni dio krila iranskog drona.

– Podaci koje smo izvukli iz računala (drona) pokazuju da je iranski, rekao je.

Odgovornost za napade preuzeli su jemenski hutisti koje podržava Iran. Teheran niječe da je upleten i upozorava da će odgovoriti na bilo kakvu vojnu akciju.

Američki državni tajnik Mike Pompeo trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati sa sinom kralja Salmana, prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je strože sankcije Iranu koji smatra odgovornim za te napade.

Washington provodi kampanju “maksimalnog pritiska” na Iran otkako se 2018. povukao iz nuklearnog sporazuma koji je Iran 2015. sklopio sa šest svjetskih sila.

Napetosti su se dodatno zaoštrile otkako su u subotu bespilotnim letjelicama napadnuta ključna saudijska naftna postrojenja koja su pretrpjela štetu, a za što su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici hutisti, povezani s Iranom.

Snimke oštećenja na Abkaiku pokazale su 17 odvojenih eksplozija, što bi značilo ili da je korišteno više dronova ili da u napadu nisu korišteni samo Sammad-3 dronovi, tzv. dronovi samoubojice ili dronovi kamikaze.
Riječ je o tzv. lutajućem oružju koje neko vrijeme prelijeće područje na kojem se nalaze mete, traži točno određenu metu i napada je kada je locira.

Hutisti su početkom srpnja održali malu vojnu izložbu na kojoj su predstavili nove dronove i krstareće rakete, među kojima i borbene dronove Sammad-3.
Američki dužnosnici tvrde da je napad došao iz jugozapadnog Irana i da su u njemu korišteni dronovi i krstareće rakete.

Visoki američki dužnosnik je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da rezolucijom odgovori na napad na Saudijsku Arabiju, no teško da će se to dogoditi jer će Rusija i Kina, koje imaju pravo veta, stati iza Irana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemački predsjednik odbacuje zahtjeve Poljske za ratnom odštetom

Objavljeno

na

Objavio

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u srijedu je odbacio zahtjeve Poljske za isplatom odštete za Drugi svjetski rat, ocijenivši da to nije način na koji se treba baviti s prošlošću

Steinmeier kaže da pravi način da se odmaknemo od prošlosti i krenemo naprijed nije u tome da prošlost zakopamo, ‘već da na prošlost gledamo kao na zajedničku odgovornost za bolju budućnost’.

‘Nadam se da ćemo zajedno s Poljskom kročiti tim putem, bez da se osvrćemo unazad i gubimo u raspravama o plaćanju odštete’, kazao je šef njemčke države za Corriere della Sera.

Zavidan broj poljskih političara, uključujući i premijera Mateusza Morawieckog, sve više zagovara plaćanje ratne odštete Poljskoj, no do sada nije upućen niti jedan službeni zahtjev vladi u Berlinu.

Za njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, kako je početkom kolovoza u Varšavi kazao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Predsjednik njemačke države smatra da dvije zemlje trebaju odabrati put oprosta.

‘Za nas Nijemce, to ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, već prihvatiti našu krivnju i shvatiti našu odgovornost’, kazao je Steinmeier.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, ratnu odštetu procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos ‘europskoj periferiji’ koji bi ujedno podržao europski integracijski proces. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari