Pratite nas

Iz Svijeta

Zašto je Singapur odabran za susret Trumpa i Kim Jong Una?

Objavljeno

na

Foto: EPA

Singapur je jedna od najsigurnijih država u svijetu te jedna od najnaprednijih u pogledu tehnologije, infrastrukture i bankarstva. Za povijesni susret 12. lipnja je navodno odabran u konkurenciji Švicarske, Mongolije i Kine.

“Trebao nam je grad koji ima infrastrukturu za dovođenje golemog broja novinara i vladinih službenika te za organizaciju susreta ove veličine, raspona i važnosti”, istaknula je glasnogovornica američkog State Departmenta Heather Nauert.

Javna okupljanja i mediji su u Singapuru pod strogom kontrolom, što odgovara iznimno povučenom sjevernokorejskom čelniku.

No glavni adut Singapura bila je njegova neutralnost, tvrde analitičari. Taj grad-država održava prijateljske odnose i s Washingtonom i s Pjongjangom.

“Singapur se ponosi svojim statusom iskrenog posrednika sa snažnim odnosima s partnerima i važnim čimbenicima iz cijelog svijeta, uključujući SAD i Sjevernu Koreju”, smatra Nicholas Fang, analitičar sa singapurskog Instituta za međunarodna pitanja.

Riječ je o jednoj od nekoliko desetaka svjetskih država koje imaju u potpunosti funkcionalno sjevernokorejsko veleposlanstvo. Singapur je bio osmi najveći trgovinski partner Sjeverne Koreje prije no što je morao prekinuti taj odnos u skladu sa sankcijama iz rezolucija Ujedinjenih naroda iz 2017. godine.

Veliki je saveznik i Washingtona. Amerika je peti najveći trgovinski partner Singapura, stoji u podacima Svjetske banke, a američka mornarica redovno stacionira svoje ratne brodove i zrakoplove u morskoj bazi Changi.

Analitičari kao razlog za česti odabir Singapura kao domaćina susreta između zemalja s napetim odnosima navode i taj što ta država nema povijesnu prtljagu.

“Singapur ima iskustva u domaćinstvu susreta na visokoj razini između strana u prijeporu, pa želi biti neutralan i objektivan”, ističe Lim Tai Wei, istraživač s Instituta za istočnu Aziju.

Podsjetio je da je Singapur već bio domaćin susreta između kineskog predsjednika Xi Jinpinga i tadašnjeg tajvanskog predsjednika Ma Ying-jeoua 2015. godine.

Osim što je domaćin godišnjih summita ASEAN-a (Saveza država Jugoistočne Azije), u Singapuru se održava i takozvani Shangri-La dijalog, obrambeni forum na koji redovito stižu čelnici država, ministri obrane i visoki vojni dužnosnici iz više od 50 zemalja. Posljednji takav forum održan je baš prošli vikend.

Za Sjevernu Koreju izazov predstavlja i logistika. Kimov privatni zrakoplov iz doba Sovjetskog Saveza ima goriva za samo pet tisuća kilometara leta, a sjevernokorejski čelnik se protivi nadolijevanju putem. Pjongjang je od Singapura udaljen 4700 kilometara.

Što sjevernokorejski susjedi žele od summita Trump-Kim?
Objava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će sastati sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom pokrenula je niz diplomatskih aktivnosti i to ne samo između Washingtona i Pjongjanga, nego i diljem Azije.

Kina, Južna Koreja, Japan i Rusija – susjedi zainteresirani za ishod razgovora između Trumpa i Kima – bore se za utjecaj, sastaju se s visokim sjevernokorejskim čelnicima i među sobom kako bi iznijeli i promicali svoja očekivanja od sastanka na vrhu u Singapuru.

JUŽNA KOREJA

Južnokorejski predsjednik Moon Jae In sastao se s Kimom u travnju na povijesnom summitu u Panmunjomu, u demilitariziranoj zoni koja dijeli Sjevernu i Južnu Koreju još od završetka rata 1953.

Moon je dugo zagovarao dijalog kao najbolju opciju za rješavanje napete situacije zbog sjevernokorejskog nuklearnog programa. Tijekom njihova sastanka Seul i Pjongjang izrazili su svoju predanost “novom razdoblju nacionalne pomirbe, mira i napretka” i “ostvarenju zajedničkog cilja – Korejskoga poluotoka bez nuklearnog oružja”.

S obzirom na to da su Sjedinjene Države jamac južnokorejske sigurnosti i glavni pokretač nametanja sankcija Sjevernoj Koreji, sastanak Trumpa i Kima mogao bi te ciljeve dovesti korak bliže realizaciji.

KINA

Kina, najbliža saveznica Pjongjanga i njegov glavni trgovinski partner, dugo je zagovarala razgovore između Sjedinjenih Država i Sjeverne Koreje.

Kina je “sretna” zbog predstojećeg summita, koji smatra “odlučujućim za denuklearizaciju i trajni mir na poluotoku”, priopćilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova.

Sigurnost Kine izravno je povezana sa Sjevernom Korejom jer dvije zemlje dijele granicu. Peking želi izbjeći pad Kimovog režima, koji bi mogao dovesti američku saveznicu na njezine granice i prisiliti tisuće Sjevernokorejaca na izbjeglištvo u Kinu.

Kineska vlada tražila je glavnu ulogu u mirovnim pregovorima ugostivši Kima dvaput u posljednja tri mjeseca. Kim je prvo posjetio Peking u ožujku – što je prvi njegov posjet inozemstvu u sedam godina na vlasti – a zatim se ponovno sastao s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom u svibnju u sjeveroistočnom gradu Dalianu.

Xi je tom prigodom pohvalio Kima za poticanje regionalnih mirovnih pregovora. Xi je rekao da Kina podržava “strateški fokus Sjeverne Koreje na ekonomski razvitak”.

Promatrači smatraju da će Kina biti jedna od glavnih igrača koji će pomoći u obnovi sjevernokorejskog gospodarstva ako međunarodne sankcije protiv Pjongjanga budu ukinute.

JAPAN

Japanski premijer Shinzo Abe, kojega oporbene stranke prozivaju zbog nepotizma, očajnički želi riješiti pitanje japanskih državljana koje je Sjeverna Koreja otela prije više desetljeća.

Tokio tvrdi da je Pjongjang oteo najmanje 17 Japanaca ’70-ih i ’80-ih godina kako bi pouučavali sjevernokorejske agente japanskom jeziku i kulturi. Od njih 17, pet je vraćeno u Japan 2002. Sjeverna Koreja kaže da ih je osam umrlo i demantira da su još četiri japanska državljana ikada ušla u zemlju.

Pjongjang smatra da je to pitanje riješeno i okrivljuje “reakcionare” u Japanu za preuveličavanje. Nije poznato hoće li pitanje otmica biti jedna od tema susreta Trumpa i Kima.

“Japan je odlučan u tome da poduzme krajnje napore kako bi to bio povijesni summit na kojem će biti postignut napredak glede nuklearnog i raketnog pitanja te pitanja otmica”, kazao je Abe nedavno.

Mir na denukleariziranom Korejskom poluotoku donio bi spokoj Japanu. Sjeverna Koreja je provela nuklearni pokus u rujnu i ispalila još dvadesetak raketa prošle godine, od kojih su neke preletjele Japan.

RUSIJA

Rusija je pojačala ekonomsku suradnju sa Sjevernom Korejom i ponudila joj je potporu u naporima za denuklearizaciju Korejskog poluotoka kako bi sankcije protiv Pjongjanga mogle biti ukinute.

Rusija dijeli granicu sa Sjevernom Korejom i ima relativno bliske diplomatske odnose s tom komunističkom državom. Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov sastao se s Kimom prošli tjedan. Kim će se vjerojatno sastati i s predsjednikom Vladimirom Putinom u rujnu.

Lavrov je novinarima u Sjevernoj Koreji rekao da Rusija potvrđuje svoju “predanost najtješnjoj suradnji sa Sjevernom Korejom u rješavanju svih bilateralnih i međunarodnih zadaća”.

Nakon sastanka s kolegom Rijem Yong Hoom kazao je kako Rusija pretpostavlja da Sjeverna Koreja neće okončati svoj nuklearni program ako joj u potpunosti ne budu ukinute sankcije.

Lavrov je izjavio da intenziviranje kontakata između Sjeverne Koreje i Rusije odražava želju čelnika dviju zemalja da prošire suradnju u mnogim sferama.

Rusija i Sjeverna Koreja razmatraju povećanje trgovine i jačanje suradnje u humanitarnom i kulturnom području te području obrazovanja, rekao je Lavrov. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erdogan: Turska će bojkotirati američke elektroničke proizvode

Objavljeno

na

Objavio

Turska će bojkotirati američke elektroničke proizvode, upozorio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u utorak, uslijed zaoštravanja trgovinskih i diplomatskih odnosa Washingtona i Ankare, piše Guardian.

”Mi ćemo proizvoditi još bolje i kvalitetnije proizvode kakve sada uvozimo, i počet ćemo ih izvoziti. Bojkotirat ćemo američke elektroničke proizvode”, rekao je Erdogan na poslovnom skupu u Ankari.

”Ako imaju iPhone, mi imamo Samsung”, dodao je Erdogan.

”Mi imamo Veneru i Vestel u našoj zemlji”, rekao je Erdogan pritom misleći na tursku kompaniju Vestel Elektronik i njihov pametni telefon.

Tenzije između Turske i SAD-a porasle su nakon zatvaranja američkog pastora Andrewa Brunsona, kojemu se sudi za špijunažu i terorizam. Američki predsjednik Donald Trump odlučio je potom udvostručiti carinske namete na turski čelik i aluminij, ubrzavši tako pad turske valute.

Kriza je pogodila tursku liru, obveznice i burzu dionica. Valuta je izgubila gotovo 50 posto svoje vrijednosti od početka godine.

Erdogan je ostao prkosan i za krizu optužuje ”ekonomske teroriste”, ”ekonomski rat” i ”nasilnike u globalnom sustavu”, te najavljuje nove saveze s Rusijom i Kinom.

(Hina/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Švedska – U koordiniranom napadu iste večeri zapaljeno 80 automobila

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak navečer policija je zaprimila više poziva građana koji su posvjedočili o maskiranim osobama koje su istovremeno masovno palile automobile na parkiralištima u tri različita grada: Gothenburgu, Trollhättanu i Alaforsu.

Oko 21 sat, policija i vatrogasci obaviješteni su o paležima automobila u četvrti Hjälbo u Gothenburgu te oko 22 sata na parkiralištu u blizini specijalne bolnice pored trga Frölunda, piše Voiceofeurope

U Gothenburgu je na ove dvije lokacije potpuno izgorio 31 automobil, dok ih je 35 oštećeno.

U gotovo isto vrijeme, veliki broj automobila zapaljen je na parkiralištu u četvrti Kronogården u gradu Trollhättan. Vatrogasci su unatoč pristutnosti policije bili metom napada kamenjem od strane 30-40 nepoznatih osoba. U paležu je izgorjelo šest automobila.

Slični paleži zabilježeni su u Alforsu, Lysekilu i Falkenbergu i u predgrađu Gothenburga Angered.
Ovo je bilo organizirano. Htjeli su napraviti što je moguće veću štetu. Auti su paljeni, bilo je strašno. Bila sam u strahu,“ ispričala je jedna od svjedokinja paleža.

Za paljenje automobila maskirani napadači koristili su molotovljeve koktele. Policija navodi kako je napad vjerojatno bio organiziran putem društvenih mreža.

Policijska glasnogovornica Ulla Brehm izjavila je kako nema informacija o ozlijeđenim osobama ili uhićenjima. Potvrdila je da je u napadima na više lokacija zapaljeno oko 80 vozila, većinom automobila.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari