Pratite nas

Naši u svijetu

Zašto je sve dobro upisano u kamen sjećanja, ali ne i u javni prostor?

Objavljeno

na

Foto: Cropix

Povijesna sjećanja trebali bi služiti boljoj sadašnjosti. Ljudi su se uvijek vezali za određene datume i događaje koji su povijest učinili boljom ili određene ljude, nositelje povijesnih preokreta za dobro jednog naroda ili svijeta u cijelosti.

Imena ulica, mjesta, gradova, spomenici događajima i ljudima tome su svjedoci. Hrvatska polako ide tim putem. Još je puno toga za učiniti. Autoceste, pristaništa i luke nemaju nikakvo ime. Zagrebačka zračna luka tek je početak tog hoda i priznanja. Hrvatska povijest, Domovinski rat, puna su imena koja čekaju da im se daruje čast. Žrtvom i odricanjem za dobro zajednice njihova zasluga upisana je u kamen sjećanja. Treba ju samo upisati i u javne prostore.

Hrvati su stoljećima u svojim svetištima bili vezani za blagu ženu Mariju koja je obilježila dva tisućljeća, koja ih je okupljala i davala snage posebice u vremenima patnje i beznađa. Hrvatska nacionalna svetišta upravo nose Marijino ime. Hrvati u dijaspori kada se nisu mogli vraćati na te izvore, što zbog daljine, što zbog političke nepodobnosti, organizirali su hodočašća u Marijina svetišta na svim kontinentima.

Mariju su nazvali kraljicom Hrvata ne zbog isključivosti, nego zbog osjećaja blizine i štićenosti. Tako su desetljećima naši ljudi hodočastili u njezina svetišta: Marienthal, Njemačka, Einsiedeln, Švicarska, Midland, Kanada, Marijino svetište u Washington D.C.-u, Marijino svetište Holly Hill u blizini Chicaga, Lujan, Argentina, Marija Kraljica Hrvata Wollongong, Australija… Najveći broj hrvatskih crkvi i misija u dijaspori posvećen je Mariji. Tako često uz suze i iskrenost srca odjekuje diljem svijeta “Rajska djevo, kraljice Hrvata…”.

Stoga njezin dan, koji je Savjet za Hrvate izvan Republike Hrvatske predložio, ima smisao u tom povijesnom hodu priznanja, ne samo Marijine blizine nego i povijesne dimenzije koja odaje počast svima onima koji su strpljivo hodili prije nas. Na njihovim ramenima mi smo primili vrijednosti koje traju i ostaju nadahnuće naraštajima poslije nas. Naša obveza je ne zaboraviti, i iskazati čast tamo gdje pripada. Politika nas stalno dijeli svojim jadnim odlukama, ali Marija ujedinjuje svojom blagom ljubavlju. Neka ostane tako!

/mojahrvatska

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

U dijaspori HDZ uvjerljivi pobjednik, SDP nije niti prešao izborni prag

Objavljeno

na

Objavio

Prema prvim privremenim rezultatima u dijaspori je uvjerljivu pobjedu odnio HDZ (52,05 posto), a slijede ga koalicija Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku, HKS, HSP dr. Ante Starčević i Ujedinjeni hrvatski domoljubi s 11,77 posto, SDSS s 9,50 posto te Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku i HSP 7,51 posto, dok SDP s 3,90 posto nije ni prešao izborni prag.

Najviše preferencijalnih glasova u HDZ-u je dobila Željana Zovko (73,47 posto), u Hrastu Ruža Tomašić (78,09 posto), SDSS-u Milorad Pupovac (52,71 posto), a Željko Glasnović u Neovisnima i HSP-u. Tonino Picula je dobio najviše glasova među SDP-om (29,1 posto).

HDZ je u BiH sa 75,35 posto odnio uvjerljivu pobjedu, a slijede ga Hrast (9,25) i Neovisni za Hrvatsku i HSP (5,40 posto). Najviše su preferencijalnih glasova među njima osvojili Željana Zovko, Ruža Tomašić i Željko Glasnović.

HDZ je također odnio pobjedu i u Crnoj Gori (44,16 posto), a slijede ga SDP sa 17,50 posto, Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti te Hrast, svaki 6,66 posto, dok su Neovisni za Hrvatsku osvojili 5,83 posto. Što se tiče preferencijalnih glasova, najviše su ih iz tih stranaka redom osvojili Dubravka Šuica, Tonino Picula, Martina Bienenfeld, Ruža Tomašić, dok su Bruna Esih, Željko Glasnović i Zlatko Hasanbegović s liste Neovisnih za Hrvatsku i HSP-a podijelili prvo mjesto.

U Australiji je pobjedu odnio Hrast s 33,41 posto glasova, a slijede ga Neovisni s 29,59 posto i HDZ s 19,89 posto. Najviše preferencijalnih glasova među njima su osvojili Ruža Tomašić, Bruna Esih i Karlo Ressler.

U Irskoj je pobjedu odnio Živi zid (23,07 posto), a slijedi ga SDP (17,30 posto), Lista Mislava Kolakušića (13,46 posto), Možemo!-politička platforma, Nova ljevica, ORaH (11,53 posto), HSS, Glas, IDS, HSU, PGS, Demokrati, Laburisti (7,69 posto) i Most (5,76 posto).

Među njima su najviše preferencijalnih glasova osvojili Tihomir Lukanić, Biljana Borzan, Mislav Kolakušić, Tomislav Tomašević, dok su Valter Flego i Anka Mrak Taritaš osvojili jednak broj glasova kod HSS-a, Glas-a, IDS-a, HSU-a, PGS-a, Demokrata i Laburista, a Ivan Prskalo i Božo Petrov su osvojili jednak broj preferencijalnih glasova kod Mostovaca.

Start Dalije Orešković odnio je pobjedu u Indiji (40 posto), a slijede ga Bandić Milan 365, HDZ i Zelena lista, svaki s 20 posto. Orešković i Bojan Glavašević osvojili su jednak broj preferencijalnih glasova u Startu, Martina Bienenfeld u Stranci rada, dok nitko od kandidata nije osvojio preferencijalne glasove u HDZ-u i Zelenoj listi.

U Japanu je pobjedu odnio SDP (35,29 posto), slijedi ga HDZ (23,52 posto), a 5,88 posto dijele redom BM 365, Neovisni za Hrvatski i HSP, HNS, HSS, Glas, IDS, HSU, PGS, Demokrati, Laburisti, Most, Pametno, Unija Kvarnera i Živi zid. Najviše su preferencijalnih glasova kod SDP-a i HDZ-a dobili Tonino Picula i Karlo Ressler.

U Kini su HDZ i Start osvojili jednak broj glasova (28,57 posto), a slijede ih HSS, Neovisna lista Mislava Kolakušića i Pametno, Unija Kvarnera koji dijele postotak od 14,28. Najviše preferencijalnih glasova kod HDZ-a i Starta osvojili su Tomislav Sokol i Dalija Orešković.

SDP je, osim u Japanu, pobjedu odnio u Belgiji, Indoneziji, Kataru, Nizozemskoj i Rusiji. U Češkoj je pobjedu odnijela koalicijska lista Možemo!, Nova ljevica, ORaH. Marijana Petir odnijela je pobjedu u Sjevernoj Makedoniji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Poruka iseljeništvu: Sad je idealno vrijeme za ulaganje u hrvatski turizam

Objavljeno

na

Objavio

„Predstavnici dijaspore svojim su povratkom donijeli znanje, transfer tehnologije, moderne metode poslovanja i najbolje prakse u turističkom sektoru iz cijelog svijeta. Danas ovdje govorimo o iseljenicima u turizmu, ali želimo potaknuti suradnju i sudjelovanje dijaspore u svim strateškim sektorima hrvatskoga gospodarstva. HGK u cijelom tom procesu želi biti središnja kontaktna točka, oslonac i partner svim predstavnicima svoje dijaspore koji traže poslovne prilike i mogućnosti“, istaknuo je Ivan Barbarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU na drugoj Međunarodnoj konferenciji „Iseljenički turizam“ održanoj u Splitu.

Ravnatelj Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva Marin Sopta poručio je da konferencija simbolizira jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske. „Upućujemo na veliki gospodarski potencijal dijaspore i potrebu za snažnijim ulaganjima iseljenika. Ako otvorimo svađu između današnjice i prošlosti, u opasnost smo da izgubimo budućnost. To mora biti na umu svima koji stvaraju podjele u hrvatskom društvu. Te nas teme emocionalno i psihički iscrpljuju, zato smo se mi odlučili gledati u budućnost“, naglasio je Sopta, dodavši da Vlada treba uključiti dijasporu u strategiju razvoja države.

Zvonko Milas, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, kazao je kako se kao zemlja mijenjamo i napredujemo, ali nedovoljno brzim tempom. „Vi ste ti koji moraju potpomoći taj proces koji ne priznaje instant-rezultate. Zajedno možemo napraviti mnogo, a zadovoljstvo nakon što uspijemo nadjačat će sve negativno što smo putem doživjeli. Ova konferencija izvrsna je za one koji traže svoje prilike za investicije u jednoj od najpropulzivnijih grana hrvatskoga gospodarstva – turizmu“, izjavio je Milas.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina poručio je kako je sad pravo vrijeme za povratak i investicije u Hrvatsku. „Tko se danas odvaži napraviti korake u tom smjeru, imat će od toga mnogo koristi. U životu ne vrijede samo materijalne stvari; važna je i kvaliteta života i osjećaj da ste dijelom zajednice, a u Hrvatskoj to itekako možete ostvariti“, kazao je Glavina koji je i sam povratnik i SAD-a.

Predsjednik Uprave PwC Hrvatska John Gašparac govorio je o perspektivama hrvatskog turizma. „Izazovi u turizmu ujedno su i prilike. Turizam je biznis koji živi na emocijama i iskustvima. Možemo govoriti o brojkama, ali taj je faktor ključan. Moramo mijenjati svoj pogled na svijet i turizam, a ako to uspijemo, onda možemo doživjeti eksponencijalan rast“, ustvrdio je Gašparac, uz napomenu da su planovi koje imamo dobri, ali da će trebati vremena da ih provedemo.

Joe Bašić osvrnuo se na rast svoje tvrtke MPG, s oko 150 ljudi danas i transferom znanja iz Kanade u Hrvatsku. „Na projektu Ultre radili smo deset godina, a danas je posjećuje više od 150.000 tisuća ljudi iz više od 150 zemalja, što je izvrsna promocija Hrvatske. Ovo je pravo vrijeme da se pokrene biznis u Hrvatskoj jer su rizici najmanji otkako smo osnovali državu. Hrvatska vas zove da se vratite i ostvarite svoje snove i poslovne ideje“, istaknuo je Bašić.

Marion Duzich, vlasnik i direktor Waterman Svpetrvs hotela na Braču, naglasio je da se u biznisu sve svodi na kvalitetan proizvod i kvalitetne ljude. „Naravno, bitno je i da vas za tu kvalitetu plate. Ja sam se u Hrvatsku došao praktički umiroviti – nisam ni znao gdje je Brač, a na kraju sam tu uložio u turizam jer vjerujem u ovu zemlju i ove ljude. Nije lako poslovati u Hrvatskoj. Ima loših dana, potrošio sam mnogo novca i živaca, ali danas imam 600 radnika. Sad nas muči problem radne snage, to nam uzima mnogo vremena“, kazao je Duzich i pozvao Vladu da olakša uvoz stranih radnika.

Tijekom ove dvodnevne konferencije bit će prezentirane uspješne priče povratnika koji su uložili u hrvatski turizam, a razgovarat će se i o brendiranju Hrvatske, investicijama u turističke niše poput zdravstvenog i kulturnog turizma te o inovacijama u turizmu. (hia)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari