Pratite nas

Iz Svijeta

Zašto je u Njemačkoj tako malo umrlih od koronavirusa?

Objavljeno

na

Odnos broja zaraženih koronavirusom i umrlih od ove zaraze drastično se razlikuje od zemlje do zemlje, no posebno u oči upada relativno nizak broj umrlih u Njemačkoj u odnosu na broj zaraženih pa se postavlja pitanje koji je tomu razlog.

“Da budem iskren, mi još uvijek znamo premalo o ovoj infekciji da bi dali odgovor na to pitanje”, rekao je za Njemačku novinsku agenciju (dpa) stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Richard Pebody.

On kaže kako je nizak broj umrlih od posljedica zaraze koronavirusom u usporedbi s brojem zaraženih još uvijek “zagonetan”. Smrtnost od koronavirusa u Italiji je dvadeset puta viša nego u Njemačkoj, govore aktualni podaci Sveučilišta Johns Hopkins. I broj zaraženih je u usporedbi s brojem stanovnika nizak.

Pebody, međutim, odbija direktnu usporedbu ove dvije zemlje.

“Ne možemo miješati kruške i jabuke. Okviri u kojima se razvija epidemija se razlikuju od zemlje do zemlje”, rekao je stručnjak SZO-a.

Stupanj epidemije

Kao jedan od razloga različite smrtnosti u slučaju zaraze koronavirusom Pebody navodi trenutak nastupanja epidemije.

“U Italiji i Španjolskoj je epidemija vjerojatno počela ranije i dalje se razvila nego u Njemačkoj. Tamo su se prvi slučajevi pojavili mnogo ranije a da nisu bili otkriveni i tako se virus neprimjetno širio stanovništvom”, kaže Pebody.

Potom je trebalo nešto vremena da se uslijed infekcije razviju zdravstvene komplikacije. Neki pacijenti možda su proveli tjedne na intenzivnoj njezi prije nego li su neki od njih umrli.

Dob

S obzirom da mnoge zemlje nisu obavile dovoljno testova, možemo samo znati prosječnu dob onih za koje je dokazano da su zaraženi. No moglo bi biti mnogo mladih ljudi kod kojih postoji virus, a da im se nisu pojavili ozbiljni simptomi.

Prosječna dob ljudi s koronavirusom u Italiji je daleko najviša u odnosu na mnoge druge zemlje, uključujući Njemačku.

“U Njemačkoj je prosječna starost zaraženih 45, a u Italiji 63 godina”, poručio je preko Twittera njemački demograf Andreas Backhaus.

Backhaus je u članku objavljenom na internet stranici Medium naveo kako je usporedio Južnu Koreju i Italiju, uspoređujući one dane kad su obje zemlje imale približno jednak broj slučajeva.

U Južnoj Koreji skoro 9 posto potvrđenih slučajeva bili su ljudi preko 70 godina, dok je takvih u Italiji bilo preko 40 posto.

Početkom ovog tjedna 19 posto potvrđenih slučajeva zaraze u Njemačkoj bilo je staro 60 godina i više, dok je više od polovice zaraženih bilo između 35 i 59 godina.

Testovi

Podaci o starosti puno toga kažu o testiranju. Da je u Italiji više mlađih ljudi testirano, brojevi bi vjerojatno dali drugu sliku.

Michael Ryan, koordinator WHO-a za pomoć u kriznim slučajevima, ukazuje na to da je velik broj slučajeva prošao ispod radara.

“Njemačka je pak vrlo agresivna u strategiji testiranja tako da se možda otkriva više blagih slučajeva u ukupnoj brojci zaraženih”, kaže on.

Kvaliteta zdravstvene skrbi

Kao posljednji argument stručnjaci WHO-a navode i opremljenost bolnica. Tu je Njemačka u povoljnijem položaju od svojih EU partnera. Što su bolnice bolje spremne za izbijanje zaraze, više će života biti spašeno”, kaže Ryan.

Tri su faktora ovdje ključna: broj kreveta u intenzivnoj njezi, je li na raspolaganju dovoljno zaštitne opreme i je li osoblje obučeno za skrb o pacijentima u intenzivnoj njezi.

Italija je prije krize, sa svojih 60 milijuna stanovnika, imala oko 5.000 kreveta na odjelima intenzivne njege. Od izbijanja epidemije postavljani su novi kreveti.

Velika Britanija, s oko 66 milijuna stanovnika, ima 4.100 kreveta u intenzivnoj njezi.

Njemačka  je daleko ispred njih, sa oko 28.000 kreveta na intenzivnoj njezi na 83 milijuna stanovnika, a ovaj broj bi se trebao udvostručiti kao odgovor na izbijanje zaraze. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Burne reakcije u Sloveniji na vladin dopis VE-u o ‘režimskim medijima’

Objavljeno

na

Objavio

Dopis nove slovenske vlade Vijeću Europe, u kojemu tvrdi da većina medija u Sloveniji potječe iz “komunističkog režima” te da su vodeći urednici i novinari navodno pod utjecajem ljevice izazvao je burne reakcije među novinarima, ali i na političkoj sceni.

Društvo novinara Slovenije (DNS) navelo je u priopćenju za javnost da stajališta iznesena u pismu, kao i tvrdnje da u Sloveniji nema pluralizma u medijima te da su oni pristrani i difamiraju novu, desnu koalicijsku vladu u kojoj dominira Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, održavaju samo ideološka stajališta te stranke. Također ocjenjuje da je nanesena šteta i državi jer SDS “blati ugled Slovenije u inozemstvu”.

“Slovenija je već 30 godina demokratska država s medijskim tržištem na kojemu postoje različite anomalije, ali je tvrdnja da novinari vode nekakav ideološki rat protiv premijerove stranke i trenutne vlade vrhunac paranoje”, oštro navodi slovenska novinarska udruga.

“Etički standardi većine slovenskih novinara usporedivi su s onima u zapadnim demokracijama, za razliku od medija koji su posredno ili neposredno povezani sa Slovenskom demokratskom strankom (SDS) Janeza Janše. To su mediji koje izdašno financiraju mađarske tvrtke, koji se ne drže demokratskih etičkih standarda nego provode kampanje sramoćenja svih koji se ne slažu s politikom premijerove stranke, manipuliraju činjenicama i šire netoleranciju prema onima koji drukčije izgledaju ili drukčije misle”, oštro navodi u priopćenju DNS.

Kako prenose slovenski mediji, nezadovoljstvo slanjem spomenutog dopisa Vijeću Europe izražavaju i neki Janšini politički partneri u vladi, tvrdeći da su za to pismo saznali iz medija i da se tome na vladi nikad nije raspravljalo, što unosi nepovjerenje među stranke u vladajućoj koaliciji.

Oporbena stranka Socijalnih demokrata (SD) najavila je da će pokrenuti raspravu o sadržaju spomenutog pisma u parlamentu i tražiti odgovornost ministra vanjskih poslova Anžeta Logara. Stranka Ljevica (L) razmišlja pak o zahtjevu za opoziv ministra, iako je u međuvremenu iz vlade stiglo pojašnjenje da dopis nije upućen iz samog ministarstva, koje je zaduženo za međunarodnu komunikaciju, nego ga je Vijeću Europe poslao vladin ured za komunikacije (UKOM).

U spomenutom pismu, koje je objavljeno na internet stranicama Vijeća Europe, posebno se govori o javnom televizijskom servisu (RTV Slovenija) kao neosvojivoj tvrđavi starih rukovodećih kadrova, rastrošnoj i preglomaznoj ustanovi s malo kvalitetnog programa, a njeno se izvještavanje od formiranja nove vlade, ali i prije, ocjenjuje pristranim.

Stoga se oglasio i glavni direktor javne televizije Igor Kadunc koji je istaknuo kako je “kritika s ciljem utjecaja na uredničku politiku od interesnih skupina ili čak vladinih predstavnika nedopustiva” te da je riječ o “pokušaju utjecanja na samostalnost i neovisnost javnog medija”.

Direktor Slovenske tiskovne agencije (STA) Bojan Veselinovič, koji je uz više drugih novinarskih i uredničkih imena spomenut u dopisu Vijeću Europe kao jedan od “starih” kadrova iz bivšeg režima, naveo je u izjavi da je za ravnatelja nacionalne izvještajne agencije postavljen nakon javnog natječaja 2009. na kojem nije bio jedini kandidat. Dodao je da je na to mjesto došao u vrijeme kad je predsjednik vlade bio Borut Pahor pa očekuje da će se o tvrdnjama iz vladinog pisma Vijeću Europe Pahor, kao sadašnji predsjednik države, i sam oglasiti.

Dopis slovenske vlade Vijeću Europe reakcija je vlade na ocjene više međunarodnih novinarskih institucija kojima su se slovenski novinari žalili da ih nova vlada i njoj bliski mediji napadaju i vrijeđaju zbog kritičnog pisanja o radu nove vlade i njenim reakcijama na koronakrizu. Na takve pritužbe reagirala je i povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja MIjatović kazavši da se novinarima ni u takvoj situaciji ne smije ograničavati njihov rad. (Hina)

Slovensko MVP: Glavni mediji su ‘sljednici komunističkog režima’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Je li ovo kraj civilizacije kakvu poznajemo?

Objavljeno

na

Objavio

“Svijet više nikad neće biti isti”, fraza je koja se učestalo ponavlja otkad je koronavirus uzdrmao globalnu ekonomiju.

Mnogima je ovo pokazatelj krhkosti naše civilizacije.

Kriza se pojavila u vrijeme kad novi pokret, “kolapsologija”, koji upozorava na mogući kolaps nama poznatih društava, postaje sve popularniji.

“Klimatske promjene” raskrinkale su neodrživost ekonomskog i društvenog modela koji se temelji na fosilnim gorivima, a oni strahuju da koronavirus i njegove posljedice ubrzavaju put u propast.

Teorija se najprije pojavila u francuskom institutu Momentum, a postala je popularna 2015. godine, kad se pojavila knjiga “Kako se sve može urušiti”.

Neki od zagovornika teorije poput bivšeg francuskog ministra okoliša Yvesa Cocheta vjeruju da je koronavirus samo još jedan znak nadolazeće katastrofe.

Domino efekt virusa

U međuvremenu taj matematičar, koji je osnovao francusku stranku Zelenih, “još oklijeva” govoriti o tome hoće li virus biti katalizator domino efekta i na to pitanje odgovara uzrečicom da “je prerano reći je li prekasno.”

No Cochet, čija knjiga “Prije kolapsa” predviđa urušavanje u sljedećem desetljeću, uvjeren je da će virus dovesti do “ozbiljnije globalne ekonomske krize nego što se misli.”

Cochet, danas 74-godišnji umirovljenik koji živi “održivim” životom u ruralnoj Bretanji, zabrinut je zbog nadolazeće “globalne katastrofe s puno žrtava, i ekonomskih i drugih.”

“To što se sada događa simptom je cijele serije slabosti”, upozorava profesor Yves Citton sa sveučilišta Pariz VIII.

“Nije kraj svijeta, nego upozorenje o nečemu što se već događa”, rekao je agenciji AFP, “o cijelom nizu urušavanja koja su već započela.”

Promjena je možda spora, kaže Jean-Marc Jancovici, šef istraživačkog Shift Projecta kojemu je cilj “osloboditi ekonomiju od ugljika”.

No mali koraci su poduzeti (s virusom) i nema povratka nazad”, rekao je.

Ekolog i poljoprivredni inženjer Pablo Servigne, koautor knjige “Kako se sve može urušiti”, ima strašniju predodžbu.

“Velika lekcija iz povijesti… i ona Jahača apokalipse jest ta da kuga, rat i glad slijede jedno za drugim. Imamo pandemiju koja bi mogla dovesti do novog šoka – ratove i glad”, upozorava.

“A glad će nas učiniti ranjivijima za druge pandemije…”

Prilika za promjenu

Iako ta mogućnost izgleda sumorno, utjecajni filozof Bruno Latour kaže da nam je kriza dala priliku da zamislimo koje bi bile alternative neoliberalnom kapitalizmu.

Na svome blogu je upozorio da svijet “ne smije dopustiti da se stvari vrate na staro kad prođe kriza uzrokovana virusom.”

“Iskoristimo priliku prisilno prekinutih aktivnosti da odlučimo koje bismo željeli da takve i ostanu, a koje želimo ponovo pokrenuti i razvijati.”

Virus je također pokazao, napisao je u članku za AOC, “da je moguće u nekoliko tjedana obustaviti globalni ekonomski sustav za kojeg je svatko dosad tvrdio da ga je nemoguće usporiti ili prilagoditi.”

Dobra vijesti po pitanju okoliša, kaže Jancovici, jest ta što političkim vođama “novac više nije problem.”

“Trebate 500 milijardi? Naći ćemo ih!” dodao je.

No planovi spašavanja ekonomijatrebali bi što više voditi računa o nezagađenju, tvrdi Jancovici i dodaje da ovu priliku moramo iskoristiti da se približimo sistemu koji se ne temelji na ugljiku.

Međutim, plaši se da “će jedini plan biti povratak na staro kako bi se spasili poslovi.”

A to nije samo stvar vlada. Ako ljudi rezerviraju let odmah kad karantena završi kako bi se maknuli od svega, kaže Citton, onda ćemo zaista zapečatiti svoju sudbinu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari