Pratite nas

Vijesti

Zašto mnogi ne poštuju samoizolaciju?

Objavljeno

na

Čest je to bio prizor zadnjih dana – ljudi se druže na tržnicama, a državni lider im drži predavanje da moraju ostati u kućama. Zašto mnogi tu uputu nisu shvatili ozbiljno?

Previše ljudi “olako” shvaća samoizolaciju, rekao je nedavno francuski predsjednik Emmanuel Macron. Drugdje u Europi, mnogi Nijemci, često mladi, također ignoriraju službene pozive da ostanu kod kuće. Pojava je to na koju nisu bili imuni ni Hrvati ni brojni drugi Europljani.

Čak je i Italija, prva europska zemlja koja je uvela stroge i opće mjere i gdje su razmjeri koronavirusa prvi bili vidljivi, teško uvela potpunu karantenu. Europske zemlje pogođene pandemijom koronavirusa podijelile su se na dvije skupine, na one koje su proglasile karantene radi općeg dobra i one koje to oklijevaju. Ali mnogi ljudi ne pripadaju ni u jednu od spomenutih skupina, nego se ponašaju onako kako se ponaša većina, rekla je Angela Sutan, profesorica bihevioralne ekonomije na Burgundskoj poslovnoj školi. Oni koji su prošli vikend uživali u sunčanim parkovima spadaju u tu “rastezljivu” skupinu. “Problem je što su ti ljudi ujedno najvažniji i najopasniji”, rekla je Sutan. “Ako primijete da drugi ne surađuju, ni oni više neće surađivati”.

Ti zaključci temelje se na istraživanjima bihevioralne ekonomije. Ta disciplina, koja istražuje spoj ekonomije i psihologije, pokušava objasniti iracionalno ponašanje iz ekonomskog kuta. Austrijanac Ernst Fehr poznati je stručnjak u tom području. Početkom 2000-ih proveo je istraživanje koje je pokazalo kako se ljudi dijele po ponašanju. Po njemu, četvrtina ispitanika pridonosi općem interesu bez obzira na sve, četvrtina misli samo na sebe, a preostali, cijela polovica, uvjetno pridonosi općem interesu, to jest čekaju da vide kako će se ponašati drugi.

Pomaže društveni pritisak

U tom kontekstu, društvene mreže “imaju tendenciju prenositi previše loših primjera, što ostavlja dojam da postoje samo prekršitelji”, rekla je Angela Sutan. “Tako se stvara začarani krug”.  Ali one mogu biti i korisne jer omogućuju da se izrazi nezadovoljstvo koje osjeća velik broj ljudi, što će potaknuti najsebičnije da preispitaju svoje ponašanje. “Oni osjećaju da profitiraju izlazeći u park jer su učinili nešto hrabro”, objasnila je. “Ali ako naiđu na neodobravanje na društvenim mrežama, mogli bi ponovno razmisliti o tome”.

Što je, dakle, najbolja taktika vlastima da uvjere ljude da poštuju samoizolaciju?

Mnoge zemlje odlučile su se kažnjavati ih: svatko koga policija zatekne vani kada ondje ne bi smjeli biti dobije novčanu kaznu. Je li to najbolja strategija ili je pametnije pouzdati se u odgovornost građana? Potrebno je i jedno i drugo, kazalo je nekoliko ekonomista, koji također smatraju da je pozitivno to što se, na primjer, od Francuza traži da ispune izjavu kojom opravdavaju izvanredne izlaske jamčeći za to svojom čašću. “Kada stavite svoj potpis na papir, pojavljuje se mentalni refleks što znači da ljudi, ako su već bili skloni poštivanju pravila, žele poštivati i novu obvezu”, rekao je neuroekonomist i profesor na sveučilištu Sciences-Po, Thierry Aimar. “Taj potpis stvorit će mentalne mehanizme koji će rezultirati poštivanjem obveze kako bi se izbjegao jedan oblik kognitivnog nesklada”, rekao je.

Kognitivna disonanca mentalno je stanje u kojem osoba istovremeno doživljava više iskustava koja se ne podudaraju. “Kod većine ljudi koji su već poštivali društvene norme, mozak će osnažiti samodisciplinu”. Taj učinak može dugoročno oslabiti, ovisno o tome kako se ponašaju svi ostali. “Ako se razviju oportunistička ponašanja, stajalište ljudi koji prirodno poštuju naredbe može evoluirati u pogrešnom smjeru”, zaključio je Aimar.

Budući da su neke europske zemlje već u karanteni, a bit će i druge na drugim kontinentima, poštivanje takvih restriktivnih mjera ostaje jedan od najučinkovitijih načina da se uspori brzo širenje virusa, po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Plenković u Dnevniku: Na virus smo udarili najjačim oružjem

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u večerašnjem HRT-ovom Dnevniku kako je u ovom trenutku najvažnije čuvati ljudske živote i zdravlje te da Hrvatska zahvaljujući mjerama protiv koronavirusa u odnosu na druge zemlje ima sporiju razinu zaraze i relativno nisku stopu smrtnosti.

– U ovom trenutku nemamo lijek koji funkcionira. Ne postoji, ništa nije verificirano. Nemamo cjepivo i ne znamo kada ćemo steći imunitet. To su tri nepoznanice s kojima smo suočeni planetarno, svi zajedno. Dok se jedno, drugo ili treće ne riješi, morat ćemo taktizirati kako se boriti s ovim virusom, rekao je Plenković.

Plenković je rekao da su htjeli na virus udariti najjačim oružjem, restriktivnim mjerama, te da su njima uspjeli polučiti rezultate. U borbi protiv koronavirusa imali smo vrlo jasnu strategiju koju nismo mijenjali kao neke vlade, poručio je.

– Hrvatska trenutno u odnosu na druge zemlje ima sporiju razinu zaraze i relativno nisku stopu smrtnosti, rekao je Plenković.

Objasnio je da je njegova najava relaksacije izvučena iz konteksta te da je govorio o otvaranju tržnica.

– Ono što je meni bitno, što je bitno Vladi, je čuvati ljudske živote, čuvati zdravlje. Nema toga što nam je u ovom trenutku važnije. To je svima prioritet. Svaki život jednako vrijedi, i od bebe, i od nekoga tko je u zrelijoj životnoj dobi, rekao je Plenković.

Poručio je da jako cijeni način reakcije većine građana, njihovu odgovornost i discipliniranost.

– Naš se život promijenio iz korijena, rekao je Plenković.

Zahvalio je svima koji rade maksimalni napor da osiguraju normalan život te poručio da se pokazuje da u krizi funkcioniramo kao solidarno društvo, a da se sustav može nositi s najvećim izazovima.

Poručio je da su mjerama pomoći htjeli stati iza radnika i gospodarstva te da su ostvarili oba cilja. Hrvatska je prema nekim izračunima nakon Malte zemlja koja je najviše izašla u susret radnicima i gospodarstvu, dodao je.

– Mi smo kao društvo, država, Vlada kazali da mjere mogu koristiti samo oni koji će zadržati svoje radnike, ne može doći do zloupotrebe mjera, rekao je premijer, dodajući da će društva koja mjere budu zloupotrebljavala morati vratiti sredstva.

Rekao je da je dosad isplaćeno 765 milijuna kuna.

Što se tiče rezova, svi ministri su dobili zadaću da naprave uštede na rashodnoj strani svojih proračuna, a iste preporuke vrijede i za jedinice lokalne samouprave i javna poduzeća, dodao je Plenković.

– To ne znači kraj investicija, dapače, investicije moraju biti tu jer mora barem biti onih aktera koji u ovoj krizi mogu biti pokretači gospodarstva, poručio je.

Plenković je najavio da će razgovarati s predstavnicima sindikata krajem tjedna poručivši da su svi svjesni da se radi o posebnoj okolnosti i da se ne mogu ponašati kao prije.

Komentirajući potez agencije Fitch, koja je smanjila izglede Hrvatske iz pozitivnih u stabilne, Plenković je rekao da se radi o prvom signalu da je ovo naša nova realnost. Sve vlade će se morati prilagođavati novoj situaciji, dodao je.

Na pitanje o eventualnom rebalansu proračuna rekao je da će Vlada u prvoj fazi ići na preraspodjele kao prvi korak.

Žao mu je zbog trzavica između gradonačelnika Zagreba Milana Bandića i ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara nakon potresa u Zagrebu u vezi zakona o obnovi. Zakon će donijeti Hrvatski sabor, a Plenković smatra da trebaju sudjelovati i Vlada i struka i Grad Zagreb, svi koji mogu pomoći.

– Nije dobro da imamo političku polemiku oko ranih faza nacrta zakona. Ništa od tekstova zakona nije prošlo nikakvu koordinaciju Vlade, ja ih kao premijer još uopće nisam detaljno vidio. Imamo vremena za kvalitetan zakon, rekao je Plenković.

Na pitanje o mogućnosti odgode izvora rekao je da nisu imali raspravu o tome te da su u Vladi posvećeni jedino mjerama zdravstveno-sigurnosnog i gospodarsko-socijalnog karaktera.

– Kad će biti izbori, o tom potom. Mislim da to u ovom trenutku nije prioritet i nismo nikakve analize u ovom trenutku provodili, poručio je Plenković., piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Božinović: E-propusnice zatražilo 28 osoba zaraženih koronavirusom

Objavljeno

na

Objavio

Davor Božinović/Facebook

Ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacinalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović izvijestio je u utorak da je 28 osoba zaraženih koronavirusom zatražilo e-propusnicu.

‘’Unatoč dodijeljenom statusu o samoizolaciji, 2629 osoba je zatražilo e-propusnicu, dok je e-propusnice zatražilo 394 osobe kojima je određena karantena’’, dodao je Božinović.

Trenutno važećih izdanih e-propusnica je 639.725. Među njima je skoro 50.000 kojima je istekla važnost, a ima i onih koje još nisu aktivirane i koje su planirane za nareden dane, precizirao je.

Božinović je upozorio i na učestalo neoprezno spaljivanje otpada i korova za vrijeme jakog vjetra, unatoč savjetima koje šalje Hrvatska vatrogasna zajednica.

“U ovo doba godine bi vaše informativne emisije često javljale o požarima. No sad to nije prioriteno,, ali požara i dalje ima. I to velikih. Svi ovi požari su posljedica neopreznog spaljivanja”, rekao je Božinović.

Pozvao je  građane da biljni otpad kompostiraju, a ako se ipak odluče na spaljivanje, neka o tome obavijeste vatrogasce. Pojedine su jedinice lokalne samouprave donijele odluku o zabrani spaljivanja pa pratite upute, poručio je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari