Pratite nas

Iz Svijeta

Zašto PEGIDA ima sve više pristaša?

Objavljeno

na

Tzv. “patriotski Europljani” ponovo demonstriraju. Ponovo u Dresdenu i ponovo protiv “islamizacije Zapada”. Velika uzrujanost do koje zbog toga dolazi nije opravdana, smatra Daniel Heinrich.

PEGIDA-Demonstration in Dresden
Pegida je marka. Ni manje ni više. To je marka za pokret koji je daleko više od pukih imena Pegida (Patriotski Europljani protiv islamizacije Zapada), Hogesa (Huligani protiv selefija), Alternative za Njemačku ili dosadašnjih pivom razveseljenih kongresa CSU-a u Donjoj Bavarskoj na kojima se zaklinjalo u kršćanski Zapad. Jer zapravo je sasvim svejedno kako se sve to naziva. Činjenica je da u Njemačkoj brojni ljudi trenutno imaju strah od “islama”. Riječ je o jednom difuznom, nekonkretnom osjećaju nelagode koji se hrani iz cijele mješavine događaja i tema: od 11. rujna i sveprisutnog straha od islamističkog terora, rasprava oko nošenja marama i burki, radikalnosti Islamske države, muslimana iz Njemačke koji odlaze (u Irak i Siriju – nap. ur.) kao džihadisti, priljeva izbjeglica iz zemalja u kojima bjesni Islamska država i stalnog gorućeg pitanja o tome, pripada li muslimanska Turska Europskoj uniji ili ne.

“Svi su muslimani isti”

Brojni ljudi su zbog svega toga preopterećeni i to je razumljivo. Jer nasuprot akademski obrazovanim stručnjacima u politici i medijima, koji formiraju javno mnijenje, većina ljudi nema izdiferenciranu sliku o strujanjima koja postoje unutar islama. Svaki musliman za njih je isti.

Pri tome upravo i mediji doprinose tome da loši osjećaji budu pojačani. Aktualni primjer: talačka kriza u Sydneyju. I prije nego što su konkretni detalji bili poznati, medijski izvještaji su prestizali jedni druge pri čemu su zastupali poznate klišeje: “džihad”, “sveti rat”, “islamist”. Ove ključne riječi su brzo pronađene. Pri tome se sve to neprestano miješa s najnovijim ispadima Tayyipa Erdogana koji je Turcima, koji žive u Njemačkoj, savjetovao da ne postanu “previše njemački”.

Ciljane provokacije pokazuju djelovanje

Uz to dođu izvještaji o mladićima iz Wuppertala, koji najozbiljnije paradiraju kroz centar grada kao “šerijatska policija” i otvoreno se zalažu za nošenje odjeće koja je “u skladu s islamom”. Kakva glupost! Pa ipak: što bi nakon toga još moglo ostati u glavi prosječnog njemačkoga građanina osim “islam je zlo”? I budimo ipak iskreni: jednostavno je smiješno kada muslimanske djevojčice u gradskom kupalištu na berlinskom Plötzensee u tzv. burkiniju (kupaćem kostimu koji prekriva cijelo tijelo, nap.ur.) skaču u vodu ili kada se muškarci, koji nose kaftan i bradu, mole u kelnskoj podzemnoj željeznici.

Daniel HeinrichDaniel Heinrich

Problem u Njemačkoj je da o tim brigama brojnih ljudi ne postoji spomena vrijedna rasprava u javnosti. I da ti ljudi zbog toga više ne osjećaju da su ozbiljno shvaćeni. Umjesto toga pljušte unaprijed stvorene optužbe iz političkih krugova. Aktualni primjer su izjave Heika Maasa. Savezni ministar pravosuđa je prosvjede u Dresdenu označio kao “sramotu za Njemačku”. Ovo je fatalni signal izopćavanja i u konačnici pokazuje samo to koliko malo razumijevanja zaista postoji za ovu tematiku. Jer posljednja ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da i u okvirima stranke, kojoj Maas pripada, postoji raspoloženje za ideje koje propagira Pegida: 46 posto pristaša SPD-a se slaže sa zahtjevima Pegide. Nad tim se mora zamisliti. SPD nije stranka kod koje se glasovi dobivaju odavanjem počasti kršćanskom Zapadu. I svrstavanje u desni centar bi većina članova shvatila kao uvredu.

Brige i strahovi su prisutni

Uopće nema sumnje da na demonstracijama u Dresdenu sudjeluju i radikali krajnje desnice. Ali pokreti kao Pegida u međuvremenu privlači ljude iz svih političkih opcija i slojeva. Svi oni su dio jednog masovnog fenomena. Nisu dio perfektno uštimane nacističke mase, koja se nezaustavljivo kotrlja Njemačkom već su simbolično svjetlo rasprave o brigama i strahovima jednog dijela Nijemaca koji nije neznatan. Riječ je o brigama o kojima se već tisuću puta razgovaralo za kavanskim stolom, prilikom roštiljanja i u raznim udruženjima – brigama koje sada sebi očito krče put. I sve više građana primjećuje: “Ja uopće nisam usamljen u svojim razmišljanjima!” Negiranje njihovih briga ili grđenje i ruženje demonstranata neće dovesti do promjene mišljenja onih koji demonstriraju na hladnim zimskim ulicama. Potpuno suprotno. To samo pokazuje koliko se politika udaljila od građana i tjera ljude u ruke demagoga, koji djeluju s nacističkih i desničarskih margina.  (izvor:DW.DE)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Njemačka potonula u najtežu političku krizu zadnjih desetljeća

Objavljeno

na

Objavio

S obzirom na izborne rezultate od 24. rujna, nismo na raspolaganju za ulazak u veliku koaliciju, stoji u dokumentu SPD-a.

Njemački Socijalni demokrati još uvijek nisu na raspolaganju da se priključe Kršćanskim demokratima kancelarke Angele Merkel u stvaranju vlade “velike koalicije” nakon što su pregovori s drugim strankama propali, pokazao je stranački dokument u ponedjeljak.

“S obzirom na izborne rezultate od 24. rujna, nismo na raspolaganju za ulazak u veliku koaliciju”, stoji u dokumentu o kojemu će stranački čelnici raspravljati, a koji je na uvid dobio Reuters. “Ne bojimo se novih izbora.”

Ocjene su iznesene nakon što su napori Angele Merkel da sastavi vladu od koalicije triju stranaka propali. Njemačka je zbog toga potonula u najtežu političku krizu zadnjih desetljeća, zbog čega su povećani izgledi za nove izbore.

SPD je osvojio 20,5 posto glasova u rujanskim izborima, što je njihov najgori poratni rezultat nakon što je izgubio važnost zbog položaja ‘mlađeg’ partnera u često čudnoj koaliciji kojom je dominirala Merkel. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Vučić: Srbija jednako kao i Hrvatska kao jamac Daytona može govoriti o BiH, ali BiH ne može o Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu u Bruxellesu da je “staloženo” reagirao na intervju člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i da Srbija, jednako kao i Hrvatska, kao jamci Daytonskog sporazuma mogu govoriti o BiH, ali BiH ne može govoriti o unutarnjim stvarima Srbije.

Vučić je u srijedu u Bruxellesu razgovarao s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurosnu politiku Federicom Mogherini, a nakon toga na pitanje novinara komentirao je intervju Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle koji je izazvao žestoke reakcije u Srbiji.

“Uopće nisam reagirao burno, naprotiv reagirao sam staloženo. Šutio sam 24 sata i onda rekao da je riječ o vrlo složenoj izjavi s dalekosežnim posljedicama i ne vidim da je ijedna riječ koju sam izgovorio bila uvredljiva ili teška za bilo koga, osim za nas”, rekao je Vučić, odgovarajući na upit da je on svojom reakcijom još više podignuo temperaturu.

Za Izetbegovićev intervju rekao je da sadrži puno značajnih elemenata od odnosa bošnjačkog člana predsjedništva prema Sandžaku do toga koja će se sredstva koristiti za zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, dakle ratna, vojna sredstva.

“S druge strane, izražava se osobna želja da dio teritorija Srbije pripada nekome drugom”, rekao je Vučić.

Izetbegović je u tom intervjuu  izrazio očekivanja da će BiH jednog dana priznati neovisnost Kosova, što trenutačno nije moguće zbog protivljenja dužnosnika iz redova  bosanskih Srba.

Iz Izetbegovićeva ureda naknadno je poslano  priopćenje u kojemu je optužena srbijanska agencija Tanjug da je krivo prenijela dijelove njegova intervjua, čime je izazvan verbalni rat.

“Agencija Tanjug prenijela je netočno, izvan konteksta i tendenciozno, iskrivljujući samu bit izjave”, rekli su u priopćenju iz Predsjedništva BiH, u kojemu se dodaje kako su uredništvo srbijanske agencije upozorili na tu činjenicu, no umjesto da isprave očevidno lažnu vijest u Tanjugu su, tvrdi se, “nastavili obmanjivati javnost, izvrtati činjenice i plasirati nove neistine”.

Izetbegović je također izrazio nezadovoljstvo položajem Sandžaka, srbijanske regije naseljene Bošnjacima.

Na upit što je to novo što je Izetbegović rekao u tom intervjuu, Vučić je istaknuo da bošnjački čelnik “nikada prije nije govorio o svojoj nadi da će Kosovo biti priznato, da nikada prije nije spominjao odnose u Srbiji”.

“Ne postoji Daytonski sporazum za Srbiju, on se odnosi na BiH. Srbija prema tom sporazumu ima određena prava i obveze i Srbija, kao i Hrvatska, iz kuta jamaca Daytonskog sporazuma, može govoriti o BiH. Ali, na osnovu kojega sporazuma vi govorite o Sandžaku, o ratnoj opciji ako netko krene u narušavanje vašeg teritorijalnog integriteta, dok se lakoćom govori o narušavanju srpskog teritorijalnog integriteta”, rekao je Vučić.

Vučić se nakon sastanka s Federicom Mogherini sastao i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom te sudjelovao na sastanku Sjevernoatlanskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici zemalja članica Saveza.

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari