Pratite nas

Iz Svijeta

Zašto PEGIDA ima sve više pristaša?

Objavljeno

na

Tzv. “patriotski Europljani” ponovo demonstriraju. Ponovo u Dresdenu i ponovo protiv “islamizacije Zapada”. Velika uzrujanost do koje zbog toga dolazi nije opravdana, smatra Daniel Heinrich.

PEGIDA-Demonstration in Dresden
Pegida je marka. Ni manje ni više. To je marka za pokret koji je daleko više od pukih imena Pegida (Patriotski Europljani protiv islamizacije Zapada), Hogesa (Huligani protiv selefija), Alternative za Njemačku ili dosadašnjih pivom razveseljenih kongresa CSU-a u Donjoj Bavarskoj na kojima se zaklinjalo u kršćanski Zapad. Jer zapravo je sasvim svejedno kako se sve to naziva. Činjenica je da u Njemačkoj brojni ljudi trenutno imaju strah od “islama”. Riječ je o jednom difuznom, nekonkretnom osjećaju nelagode koji se hrani iz cijele mješavine događaja i tema: od 11. rujna i sveprisutnog straha od islamističkog terora, rasprava oko nošenja marama i burki, radikalnosti Islamske države, muslimana iz Njemačke koji odlaze (u Irak i Siriju – nap. ur.) kao džihadisti, priljeva izbjeglica iz zemalja u kojima bjesni Islamska država i stalnog gorućeg pitanja o tome, pripada li muslimanska Turska Europskoj uniji ili ne.

“Svi su muslimani isti”

Brojni ljudi su zbog svega toga preopterećeni i to je razumljivo. Jer nasuprot akademski obrazovanim stručnjacima u politici i medijima, koji formiraju javno mnijenje, većina ljudi nema izdiferenciranu sliku o strujanjima koja postoje unutar islama. Svaki musliman za njih je isti.

Pri tome upravo i mediji doprinose tome da loši osjećaji budu pojačani. Aktualni primjer: talačka kriza u Sydneyju. I prije nego što su konkretni detalji bili poznati, medijski izvještaji su prestizali jedni druge pri čemu su zastupali poznate klišeje: “džihad”, “sveti rat”, “islamist”. Ove ključne riječi su brzo pronađene. Pri tome se sve to neprestano miješa s najnovijim ispadima Tayyipa Erdogana koji je Turcima, koji žive u Njemačkoj, savjetovao da ne postanu “previše njemački”.

Ciljane provokacije pokazuju djelovanje

Uz to dođu izvještaji o mladićima iz Wuppertala, koji najozbiljnije paradiraju kroz centar grada kao “šerijatska policija” i otvoreno se zalažu za nošenje odjeće koja je “u skladu s islamom”. Kakva glupost! Pa ipak: što bi nakon toga još moglo ostati u glavi prosječnog njemačkoga građanina osim “islam je zlo”? I budimo ipak iskreni: jednostavno je smiješno kada muslimanske djevojčice u gradskom kupalištu na berlinskom Plötzensee u tzv. burkiniju (kupaćem kostimu koji prekriva cijelo tijelo, nap.ur.) skaču u vodu ili kada se muškarci, koji nose kaftan i bradu, mole u kelnskoj podzemnoj željeznici.

Daniel HeinrichDaniel Heinrich

Problem u Njemačkoj je da o tim brigama brojnih ljudi ne postoji spomena vrijedna rasprava u javnosti. I da ti ljudi zbog toga više ne osjećaju da su ozbiljno shvaćeni. Umjesto toga pljušte unaprijed stvorene optužbe iz političkih krugova. Aktualni primjer su izjave Heika Maasa. Savezni ministar pravosuđa je prosvjede u Dresdenu označio kao “sramotu za Njemačku”. Ovo je fatalni signal izopćavanja i u konačnici pokazuje samo to koliko malo razumijevanja zaista postoji za ovu tematiku. Jer posljednja ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da i u okvirima stranke, kojoj Maas pripada, postoji raspoloženje za ideje koje propagira Pegida: 46 posto pristaša SPD-a se slaže sa zahtjevima Pegide. Nad tim se mora zamisliti. SPD nije stranka kod koje se glasovi dobivaju odavanjem počasti kršćanskom Zapadu. I svrstavanje u desni centar bi većina članova shvatila kao uvredu.

Brige i strahovi su prisutni

Uopće nema sumnje da na demonstracijama u Dresdenu sudjeluju i radikali krajnje desnice. Ali pokreti kao Pegida u međuvremenu privlači ljude iz svih političkih opcija i slojeva. Svi oni su dio jednog masovnog fenomena. Nisu dio perfektno uštimane nacističke mase, koja se nezaustavljivo kotrlja Njemačkom već su simbolično svjetlo rasprave o brigama i strahovima jednog dijela Nijemaca koji nije neznatan. Riječ je o brigama o kojima se već tisuću puta razgovaralo za kavanskim stolom, prilikom roštiljanja i u raznim udruženjima – brigama koje sada sebi očito krče put. I sve više građana primjećuje: “Ja uopće nisam usamljen u svojim razmišljanjima!” Negiranje njihovih briga ili grđenje i ruženje demonstranata neće dovesti do promjene mišljenja onih koji demonstriraju na hladnim zimskim ulicama. Potpuno suprotno. To samo pokazuje koliko se politika udaljila od građana i tjera ljude u ruke demagoga, koji djeluju s nacističkih i desničarskih margina.  (izvor:DW.DE)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Bashar al Assad: Sirija će odgovoriti na napad svim raspoloživim legitimnim sredstvima

Objavljeno

na

Objavio

Sirijski predsjednik Bašar al-Asad je u četvrtak obećao da će se turskoj ofenzivi suprotstaviti svim legitimnim sredstvima nakon što se njegova vojska rasporedila kao podrška kurdskim snagama protiv kojih je usmjerena vojna operacija Ankare na sjeveru Sirije.

Upozorivši na agresiju Turske, Asad je jamčio da će Sirija odgovoriti na napad u bilo kojem dijelu sirijskog teritorija svim raspoloživim legitimnim sredstvima”, prenijelo je predsjedništvo na društvenim mrežama.

To je prva reakcija predsjednika Asada nakon što se njegova vojska rasporedila u područjima sjevera zemlje na poziv poluautonomne vlasti kurdske manjine, koja je od 9. listopada na meti ofenzive turske vojske i njihovih sirijskih pomagača.

Odražavajući neviđeno zbližavanje Damaska i te sirijske manjine, njihove snage su se u nekim područjima sukobile sa sirijskim pomagačima Ankare, posebice blizu Ain Ise.

Asad je naglasio da je Sirija odgovorila na grubu invaziju Turske na nekoliko mjesta, napadom na njihove agente i teroriste.

Šef države je govorio prilikom primanja iračkog visokog dužnosnika Faleh al-Fajada, savjetnika iračkog premijera za nacionalnu sigurnost. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europski i britanski pregovarači postigli dogovor o sporazumnom brexitu

Objavljeno

na

Objavio

Pregovarači EU-a i Velike Britanije postigli su dogovor o sporazumnom razvodu, objavio je u četvrtak predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, a postizanje sporazuma potvrdio je i britanski premijer Boris Johnson, no sporazumni brexit suočava se s još nizom prepreka.

“Gdje postoji volja, postoji dogovor – imamo ga. To je pošten i uravnotežen sporazum za EU i Ujedinjeno Kraljevstvo i to je dokaz naše odlučnosti da pronađemo rješenja. Preporučujem Europskom vijeću da podrži dogovor”, objavio je Juncker na Twitteru.

Dogovor je postignut nekoliko sati prije početka sastanka na vrhu zemalja članica EU-a.

Premijer Johnson je kazao da su Britanija i EU postigli “sjajan” novi sporazum o brexitu, te je pozvao britanske zastupnike da ga odobre na sjednici parlamenta tijekom vikenda. “Imamo sjajan novi sporazum kojim vraćamo kontrolu”, rekao je Johnson.

“Sada bi parlament trebao dovršiti brexit u subotu kako bismo se mogli početi baviti drugim prioritetima poput troškova života, zdravstvenog sustava, nasilnih zločina i zaštite okoliša”, dodao je Johnson.

Riječ je o dogovoru na razini pregovarača koji sada treba biti pretočen u pravni tekst i koji treba dobiti potporu s europske strane šefova država ili vlada zemalja članica EU-a, Europskog parlamenta koji ga treba ratificirati te mora dobiti prolaz u britanskom parlamentu.

To sve znači da posao još nije gotov jer se stvar može zakomplicirati i na europskoj i na britanskoj strani.
Diplomatski izvori iz EU-a ističu da je posve moguće da čelnici zemalja članica ili netko od njih kaže da ne mogu tek tako odobriti međunarodni ugovor i zatražiti analizu postignutog dogovora.

S britanske strane već stiže najava iz sjevernoirske Demokratske unionističke stranke (DUP) da neće podržati postignuti kompromis. Čelnici DUP-a objavili su ranije u četvrtak da ne mogu prihvatiti sporazum o brexitu koji predlažu Johnson i Europska unija, a nakon objave konačnog dogovora DUP je ustvrdio da se i dalje protivi.

Johnson nema većinu u parlamentu koji broji 650 zastupnika, a za ratifikaciju sporazuma bit će mu potrebno 320 ruku. DUP mu može pomoći s deset glasova.

Brexit će biti jedna od ključnih tema samita koji se u Bruxellesu održava u četvrtak i petak. Osim o brexitu pred čelnicima šefova država ili vlada zemalja članica EU-a još je niz važnih tema od proširenja, dugoročnog proračuna do turske vojne intervencije protiv Kurda na sjeveroistoku Sirije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari