Pratite nas

Zašto se ljubav daje za par krpica, mobitel i putovanje?

Objavljeno

na

mlada-sponzorusaOpća besparica, život iznad mogućnosti, promjena društvenih vrijednosti definitivno su utjecali na pojavu sve većeg broja sponzoruša, djevojaka koje, uvjetno rečeno, svoju ljubav daju za novac. Ovakav tip cura, čiji je glavni adut njihovo tijelo, učinit će sve kako bi što lagodnije živjele tuđi račun.

Opće je poznata podjela sponzuraša na one visoke klase i vulgaris sponzoruše. Prva grupa ”high sponzoruša” definitivno zna što želi i ne zadovoljava se malim stvarima tj. malim bankarskim računima. Oblači markiranu odjeću koju kupuje po svjetskim modnim metropolama, nosi najskuplji nakit, ima luksuzni automobil, a proputovala je pola svijeta na račun bankovnog računa svog sponzora.

Vulgaris sponzoruše imaju apetite kao high sponzoruše, ali ih rijetko uspiju zadovoljiti. Stoga se zadovolje frajerom koji ima dobar automobil, stan, posao i plaću koju je spreman potrošiti na nju.

”Tatin sin” i posao u državnoj instituciji idealan ulov

Sponzoruše su iznimno veliki problem u bogatim sredinama, no i kod nas su to postale. Za razliku od svjetskih sponzoruša koje izgledaju skupo, pa možemo reći i profinjeno, naše sponzoruše izgledaju relativno jeftino i definitivno spadaju u grupu vulgarnih sponzoruša. Dok ne osvoje sponzora, redovito posuđuju odjeću od svojih prijateljica, a golf dvica im je vrhuski automobil.

Nakon što osvoje sponzora one će učiniti sve i da ga zadrže, jer teško je vratiti se na početak. Kod nas ovakve djevojke ”love” tatine sinove, koji imaju vlastiti ”posao”, ali zadovolje se zaposlenicima u državnim institucijama na položajima. Sportaši i glazbenici koji su prvi na listi svjetskih sponzoruša, kod nas sigurno nisu tražena robe, jer su naše sponzoruše svjesne da će se bolje unovčiti nego sportaš koji igra u nekom lokalnom klubu.

Sponzoruše i one koje bi to htjele biti

U Mostaru je veliki problem što ima djevojaka koje bi zaista željele biti sponzoruše i spremne su žrtvovati sebe i ljubav svog života za lagodan, ali im to nikako ne polazi za rukom. Zašto je to tako? Vjerojatno jedan od razloga je što kod nas nema toliko bogatih slobodnih muškaraca koliko ima djevojaka koje bi se bogato udalo i ništa ne radilo.

No, i tu su se spozoruše dosjetile, te su se bacile na bogate oženjene frajere. Sponzoruše kod nas će za koju ”krpicu” i putovanje dozvoliti starijem oženjenom muškarcu da svoju muškost dokaže tako što će prošetati nju ”napucanu” i mladu.

Kako sve ovo u tradicionalnoj Hercegovini?

Kako u tradicionalnoj Hercegovini, gdje je brak iz ljubavi još uvijek najsvetija institucija, ordiniraju, a što je najvažnije i opstaju sponzoruše? Kako tu može stariji oženjeni 40 –godišnjak šetati 20-godišnjakinju?

To se događa iz više razloga. Djevojke su gledale previše stranih serija u kojima se siromašna jadnica uda za bogataša koji ima užasnu mamu, a koja je na kraju zavoli. Žele si osigurati lagodan život u ovoj besperspektivnoj sredini kojeg je teško osigurati vlastitim radom. Navikle su na grbaču mame i tate na kojoj su’ dobro živjele i  žele nastaviti isto tako živjeti bez truda i vlastitog rada.

bljesak.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Divjak: Hrvatska u CERN-u od 2019. godine

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministrica znanosti i obrazovanje Blaženka Divjak potvrdila je u nedjelju u Dubrovniku kako je Republika Hrvatska prvi put ispunila sva tri uvjeta te će od 2019. godine bit će pridruženi član Europskog laboratorija za fiziku čestica (CERN), najvećeg svjetskog znanstvenog laboratorija.

Ministrica Divjak istaknula je među ispunjenim uvjetima dovoljan znanstveni kapacitet u području fizike, računarstva i informatike.

„Naši fakulteti i instituti imaju u tom smislu vrlo značajne kapacitete, u što se uvjerila i CERN-ova misija tijekom posjeta Hrvatskoj. Osim toga, ispunjavamo uvjet kapaciteta u inovativnoj industriji koja nudi inovativna rješenja u inženjerstvu, informatike i razvoja novih materijala. Treći ispunjeni uvjet je politička volja države, koja kroz Ministarstvo i Zakladu za znanost daje ovim procesima punu podršku“, objasnila je Divjak.

Pridruženo članstvo u CERN-u počinje 2019. godine, a ministrica Divjak istaknula je kako je riječ o potpuno novim prilikama za hrvatske znanstvenike, nastavnike i učitelje, ali i inovativnu industriju, koja sudjelovanjem na CERN-ovim natječajima u vrijednosti 500 milijuna eura godišnje može bitno unaprijediti svoje poslovne procese.

„Neke su naše tvrtke u tim natječajima već sudjelovale, ali sad i drugi imaju priliku, ponajviše puno manjih IT tvrtki. Dobili su pristup potpuno novom tržištu“, rekla je Divjak.

Divjak je napomenula kako članarina u CERN-u iznosi oko milijun franaka, ali s obzirom na tržište smatra kako to nije velik polog.

„Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma ističe kako se svijet dijeli na države koje će uhvatiti korak s četvrtom industrijskom revolucijom i na one koje neće. Bilo bi propast za Hrvatsku da ostanemo s krive strane ‘željezne zavjese’. Želimo držati korak sa strelovitim razvojem tehnologije i potpuno nove industrije“, rekla je Divjak.

Ministrica je podsjetila kako je protekli tjedan bio tjedan dobrih vijesti za međunarodnu prepoznatljivost hrvatskog obrazovanja i znanosti, budući da je i Europska komisija objavilo vrlo pozitivno izvješće o ambicioznim obrazovnim reformama.

Ministrica Divjak je u listopadu 2017. godine o pridruživanju razgovarala s glavnom direktoricom CERN-a Fabiollom Gianotti, a peteročlana misija CERN-a u Hrvatskoj je u svibnju ove godine provela tri dana kako bi utvrdila ispunjava li Hrvatska uvjete.

Europski laboratorij za fiziku čestica (CERN) je najveći istraživački laboratorij na svijetu, a osnovalo ga je Europsko vijeće za nuklearna istraživanja i njim upravlja dvadeset država. U CERN-u je zaposleno oko 2500 ljudi, a oko 8000 znanstvenika iz 580 raznih institucija diljem svijeta koristi se njegovim kapacitetima za svoja istraživanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Tade Jurića ‘Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?’

Objavljeno

na

Objavio

Predstavljanje knjige Tade Jurića “Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?” održat će se u utorak 23. listopada 2018. u 18 sati na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Ilica 242 u Zagrebu.

Knjigu će predstaviti: prof. dr. sc. Tihomir Cipek, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

U sklopu predstavljanja knjige održat će se i okrugli stol na kojem će sudjelovati:

Prof. dr. sc. Tihomir Cipek, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Prof. dr. sc. Anđelko Akrap, posebni savjetnik Predsjednice RH za pitanje demografije
Doc. dr. sc. Marin Strmota, Ekonomski fakultet Zagreb
Doc. dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, Institut za migracije i narodnosti
doc. dr. sc. Tado Jurić, Hrvatsko katoličko sveučilište, autor knjige

Politički aspekti iseljavanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine u Njemačku

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari