Pratite nas

Komentar

Zašto se ne trebamo radovati zbog Čilića

Objavljeno

na

Često je ponavljana činjenica kako su najveći sportski uspjesi u hrvatskoj stvar obiteljskih projekata, a ne sustava koji bi postavila i vodila država.

Goran Ivanišević je obiteljski projekt, Ivica i Janica Kostelić, Blanka Vlašić…, mogli bismo do ujutro nabrajati najveće uspjehe hrvatskog sporta i sportaša koji su za imidž Hrvatske u svijetu napravili više nego svi političari zajedno, naprotiv oni su nam u mnogim slučajevima bili sramota. Veliki uspjeh Marina Čilića na US Openu samo je nastavak ove “tradicije” i poruka da, dok se radujemo Marinovom sportskom uspjehu, istovremeno trebamo strepjeti nad državom u kojoj možete uspjeti samo izvan sustava, ili protiv sustava.

Golemi sportski sustav

Taj golemi sustav s mnoštvom agencija za kopanje ruda i gubljenje vremena postavljen je tako da se u njemu prema vrhu ne penju najbolji, nego najpodobniji, najudvorniji, djeca onih koji su već “unutra”, dok oni siromašni koji ne mogu platiti ispite, kako je isplivalo u onoj aferi na Sveučilištu u Zagrebu – moraju učiti. Država tako stvara dva paralelna svijeta: one koji uče i mukotrpno se, iz ničega, bore da bi postali ćilići i janice, i one koji parazitare na takvima, bili oni poduzetnici ili sportaši, znanstvenici ili novinari. Da biste dakle postali kostelići ili ćilići, ne morate pobijediti samo svoje sportske rivale, nego i vlastitu državu, njen sustav bez sustava, babe šalteruše i ine birokrate kojima je jedina briga kako međusobno distribuirati novac koji im “oni koji moraju učiti”, jer ne mogu platiti “ispite”, svednevice uplaćuju. Njihovo je dizati poreze, a ne stvarati nove vrijednosti, njihovo je donositi zakone za sebe i za svoje, njihovo je propisivati pravila koja samo njima idu na ruku, njihovo je izmišljati svaki dan još tisuću nepotrebnih birokratskih mjesta kako bi deponirali svoju rodbinu i prijatelje. Oni su ona Hrvatska koja ne živi u hrvatskoj stvarnosti, ona Hrvatska koja će Ćilićev i Janičin uspjeh slaviti kao svoj, previđajući da su njihovi uspjesi zapravo u početku bili teška i mukotrpna pobjeda nad njima, da je lakše razbiti Federera 3:0 bez izgubljenog seta nego nekog baju, birokrata u jednoj od zabačenih općina, koji dila državnu zemlju osobama koje se nikada nisu bavile zemljoradnjom, da je lakše razbiti konkurenciju u svjetskom skijaškom kupu u zemlji koja nema skijališta, poput Ivice i Janice, nego mrežu koju je birokracija ove države isplela oko vratova onih kojima bi trebali služiti, da je lakše osvojiti Wimbledon neko preko natječaja doći do mjesta spremačice u gradskom poglavarstvu bilo kojeg grada u Hrvatskoj.

Kakve nam reforme trebaju?

Pobjeda Marina Ćilića u New Yorku, osim trenutačne i razložne euforije ovog napaćenog naroda dobila bi svoj puni smisao ako se obitelji Ćilić, Ivanišević, Kostelić, Konjuh, Vekić… počnu uzimati kao kriterij kakve reforme ovoj državi trebaju, da bi nakon šampionske pobjede u obrambenom ratu osvojili “Grand slam” u miru, da cijela Hrvatska postane Marin Ćilić, jer će sustav funkcionirati tako da će to Hrvatima postati navika, a ne mukotrpna žrtva i patnja vrijednih i hrabrih obitelji i njihovih privatnih projekata. Do tada u Marinovo ime nek’ se ori: Kamen, krš i maslina, vino, ganga, Neretva!

Ivica Šola/ Glas-Slavonije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Plenković Beljaku: Gospodine Beljak, Pa kud baš vi o temama kaznenih djela…

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak rekao je da je Plenković sve mlađi i mlađi te da se vidi da mu funkcija godi. Pitao ga je kako se osjećao u društvu, kako je rekao, stvoritelja privatizacijske pljačke HDZ-a devedesetih godina na promociji “uzničkih memoara” bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić.

– Pa kud baš vi o tim temama kaznenih djela, uzničkih refleksija? Kud baš vi? – rekao je Plenković, dodajući da Beljak vrlo bezobrazno aludira na način na koji je Vlada riješila krizu u Agrokoru.

Rekao je Beljaku da pita zaposlenike Agrokora jesu li sretni što imaju plaću i radno mjesto, što je proces potvrđen na Visokom trgovačkom sudu… Na kraju je rekao da je Beljak HSS kao “lijepog partnera” u Europskoj pučkoj stranci transformirao do neprepoznatljivosti.

– Žao mi je zbog vaše reakcije, iskreno, ja sam vas pohvalio, žao mi je što ste nervozni i idete odgovarati na jedan vrlo iritantan i bezobrazan način – rekao je Beljak. …

Predstavljena knjiga Martine Dalić: ‘Agrokor: Slom ortačkog kapitalizma’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Pupovac čestitao Vučiću na ‘Pobedi u prvom svetskom ratu’!

Objavljeno

na

Objavio

Notorni Milorad Pupovac, kako javlja Tanjug, a prenosi beogradski Blic, u čestitci u ime ‘Srpskog narodnog veća’ napominje kako je “srpska vojska uz ogromne žrtve, kako vojničke tako i civilne, izvojevala jednu od najvećih pobeda tog rata”, piše Velimir Bujanec

Pupovac u čestitci ne skriva sreću i ponos što je nakon 1. svjetskog rata stvorena Jugoslavija: “Verujemo da je ovo prilika da se setimo svega onog što je ta pobeda donela, što je nakon nje stvoreno…”

U svakom slučaju, ta “pobeda” Hrvatima je donijela 137.000 mrtvih domobrana i još 109.000 civilnih žrtava. Civili su najviše umirali od tzv. španjolske gripe, a naši ratnici na bojištima od Galicije do Soče. Najviše hrvatskih domobrana izginulo je na srbijanskom bojištu, čuvajući granicu Monarhije na Drini, no Pupovcu nije palo na pamet sjetiti se i tih žrtava.

Ipak, ono najgore što je Hrvatima ta “pobeda” donijela je tamnica hrvatskog naroda – Jugoslavija, u kojem je zbog srbijanskog i komunističkog terora protjerano i pobijeno na stotine tisuća naših ljudi.

Jedino što Tanjug nije javio – je li Pupovac čestitao Vučiću samo u ime SNV-a ili možda i u ime hrvatsko-srpske koalicije SDSS-HDZ-HNS, komentirao je Velimir Bujanec.

U spomen na pale hrvatske vojnike u Prvom svjetskom ratu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari