Pratite nas

Herceg Bosna

Zašto sotoniziraju Herceg Bosnu? Šoljić u odgovoru HMS-u citirao Aliju Izetbegovića

Objavljeno

na

Središnja proslava obljetnice HZ HB počinje večeras likovnom izložbom logoraša Bosiljka Kožula  u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosača u Mostaru u 18 sati, nakon čega slijedi polaganje vijenaca i molitva za hrvatske branitelje ispred središnjeg spomenika hrvatskih branitelja u 18,45 sati te svečana akademija u velikoj dvorani HD Kosača u 19 sati.  Obilježavanje 28. obljetnice osnivanja HZ HB počelo je polaganjem vijenca na grob prvog predsjednika HZ HB i HR HB Mate Bobana 15.studenog. Dan utemeljenja HZ HB općina Grude je odredila kao dan općine, a Zapadnohercegovačka županija kao dan Županije pa su u okviru toga priređene brojne manifestacije. Pad Vukovara i osnivanje HZ HB se obilježava širom BiH i RH na desetinama lokacija. Neke od tih manifestacija se odvijaju istovremeno. Veliki broj građana Mostara i Hrvata iz cijele BiH bit će toga dana u Vukovaru.

-Pozdravljam sve koji obilježavaju ova dva događaja ma gdje da su i pozivam poštovatelje HZ HB da na njima sudjeluju, kaže u razgovoru za Hrvatski Medijski Servis predsjednik Glavnog vijeća HZ HB Vladimir Šoljić.

HMS: Kako o razlozima osnivanja i svemu što je vezano za HZ HB postoje u osnovi dvije potpuno različite slike kako kao sudionik najvažniji događaj iz tog razdoblja s ove vremenske distance ocjenjujete osnivanje i djelovanje HZ HB?

ŠOLJIĆ: Bila su to teška vremena kada je uz svakojake rizike bilo potrebno donositi važne, a često i sudbonosne odluke. Na našu sreću u to vrijeme Hrvati u BiH su u strukturama vlasti imali legitimne, hrabre i mudre predstavnike. Oni nisu imali dvojbe kad je u pitanju proširenje rata na prostoru BiH u kojoj je u to vrijeme gotovo dvije trećine teritorija bilo izvan stvarnog nadzora središnje vlasti BiH. Ako je poznato da je veliki broj napada na RH polazio s prostora BiH te da je učinjen zločin od strane JNA i rezervista iz Srbije i Crne Gore bez odgovarajuće reakcije središnje vlasti BiH, a posebno nakon izjave predsjedatelja Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića „to nije naš rat“ bilo je jasno da Hrvate BiH nitko ne namjerava braniti. Dodamo li tome činjenice da su Srbi i Muslimani (Bošnjaci) ustrojili vlastite sustave za slučaj rata i to Srbi kroz SAO, a Muslimani osnivanjem Patriotske lige kao vojske za obranu muslimanskog naroda. Nakon toga Hrvatima zaista nije preostalo ništa drugo nego da i sami ustroje sustav samoobrane. To je razlog osnivanja HZ HB, a nikako namjera rušenja BiH i pripajanja njenih dijelova Hrvatskoj.

HMS: Čime to možete obrazložiti?

ŠOLJIĆ: Argumenata je mnoštvo, a ovom prigodom ću navesti samo neke: Hrvatski zastupnici su bitno utjecali na Odluku o neovisnosti BiH u Skupštini BiH, Hrvati su u najvećem postotku izišli na Referendum o neovisnosti a njihovi glasovi bili su presudni za uspjeh Referenduma, Hrvati su prvi stali u obranu prostora na kojima su bili većinsko pučanstvo, a i tamo gdje su bili u manjini -Sarajevo, Tuzla, Bihać itd.- čime su dali velik doprinos u obrani BiH. Posebno je značajno istaknuti da je HVO na zahtjev multietničkog vodstva grada Mostara i uz suglasnost Predsjedništva BiH obranio grad Mostar jer u to vrijeme na ovim prostorima nije bilo druge organizirane vojske. Kako bi izgledao daljnji tijek rata da je Mostar došao u okruženje i blokadu kao što je to bio slučaj sa Sarajevom možete pretpostaviti, Hrvati su prvi a često i jedini prihvaćali sve mirovne inicijative i prijedloge kako one unutar BiH tako i međunarodne. Na prostoru BiH pod nadzorom HVO zbrinut je velik broj ne Hrvata, a s tog prostora i preko njega dolazila je sva pomoć stanovništvu na prostoru pod nadzorom ABiH uključujući i vojnu. HVO kao vojska hrvatskog naroda je u minulom ratu učinio neusporedivo manje zločina i progona nego druge dvije vojske, VRS i ABiH.

HMS: Zbog čega onda toliki napadi i sotonizacija HZ HB?

ŠOLJIĆ: Na ovo pitanje neću davati izravan odgovor nego samo navesti dva značajna izvora, a prepuštam čitateljima da sami donesu zaključak. Prvi; Gračanački glasnik, časopis za kulturu i hisotriju broj 36. Godina XVIII studeni, 2013. Str. 65, citat iz intervjua Alije Izetbegovića od 14.11.1993. godine:
Moramo ovdje graditi jednu civilizovanu državu ili nemamo šansi. Dakle, ne čisto muslimansku državu ovdje napraviti. Mi to ne bi trebali da uradimo, mada će ona, kako se to kaže via fakti biti to, jednostavno, drukčije ne može. To će biti ipak država u kojoj će biti: 80% Muslimana i biće onoliko muslimanska ili bošnjačka, kako hoćete, koliko je Francuska, Francuska uprkos što tamo ima, isto tako, Arapa 3 miliona, itd, ali to je francuska država i tu je Francuz predsjednik vlade i predsjednik Republike i svi su ministri Francuzi i drukčije mu ne može da bude. Prema tome, mislim da ta činjenica, da će njih biti još po 10 procenata jednih i drugih unutra, ne mijenja na stvari da narod koji je izborio tu državu ima sva prava koja, ne birajući, poštujući pravo onih njih kao manjina“.

Drugi izvor je Deklaracija SDA sa posljednjeg kongresa.

HMS: Ima li rješenja za stabilnu i uspješnu BiH?

ŠOLJIĆ: Nema tu jednostavnih i brzih rješenja, da ih je bilo našao bi ih netko prije nas. Po meni je temeljno da se tri konstitutivna naroda u BiH međusobno priznaju i uvažavaju onako kako je to naznačeno ZAVNOBiH-om i Daytonskim sporazumom, a to znači da Srbi, Bošnjaci i Hrvati budu u potpunosti jednakopravni. Tu ne treba izmišljati „toplu vodu“ nego naći uzore u uspješnim višenacionalnim zajednicama kao što su Švicarska i Belgija. Određena iskustva mogla bi se uzeti i od skandinavskih zemalja koje su prošle u povijesti ono što BiH i danas prolazi. Zbog čega praviti eksperimente i gubiti vrijeme kad je poznato da su se sve višenacionalne zajednice raspale ako nisu uspješno riješile unutarnji ustroj./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Herceg Bosna

Oni koji su položaj Hrvata u BiH podigli na veću razinu, moraju nastaviti raditi taj posao

Objavljeno

na

Objavio

‘Ovo nije vrijeme za bilo kakve eksperimente’

Kandidati HDZ-a na izborima za Sabor Republike Hrvatske na čelu sa Zdravkom Bušić danas su posjetili Studentski centar Mostar. Njihov domaćin, ravnatelj Dragan Mikulić upoznao ih je sa stanjem u ovoj instituciji, projektima i onim što se planira raditi u budućnosti.

Zdravka Bušić i njezine kolege sa spomenute liste nisu krili zadovoljstvo onim što su vidjeli.

– Raduje nas mnogo toga što smo vidjeli i čuli u Studentskom centru Mostar. Tu posebno mislimo na priču športskih klubova u njihovih uspjeha, ali i činjenicu da su u Studentskom centar Mostar svoje mjesto našli i studenti iz Posavine. Mi smo spremni pomoći i uložiti napore da ova institucija u budućnosti napravi dodatne iskorake  – poručili su kandidati HDZ-a iz XI. izborne jedinice.

Osobitu poruku, onu političku, uputila je  Zdravka Bušić, a ona se ne odnosi samo na studente nego i na sve Hrvate u BiH.

-Nisam ovdje prvi put, samo ove godine sam u Mostaru bila pet puta. Mi nismo samo pred izbore u Bosni i Hercegovini, mi smo tu uvijek. Da bi i ostali tu, moramo uzeti tri mandata za koja se borimo i osigurati daljnju potporu za rješenje problema u BiH. Uspjeli smo pitanje jednakopravnosti Hrvata u BiH staviti na međunarodnu scenu i sada je opasno nekim eksperimentima dati da nastave taj proces. Hrvati su godinama bili izvan pažnje međunarodne zajednice, zbog toga su i usvajani razni amandmani na Daytonski sporazum čime je degradirana pozicija Hrvata u BiH. Ne smijemo dopustiti da se to ponovo dogodi. Zato oni koji su položaj Hrvata u BiH podigli na veću razinu, moraju nastaviti raditi taj posao. Ovo nije vrijeme za bilo kakve eksperimente. Ovo je vrijeme za ozbiljne ljude koji trebaju rješavati ozbiljne probleme – poručila je Bušić.

Ravnatelj Mikulić je izrazio zadovoljstvo današnjim razgovorima i izrazio nadu kako će se današnja obećanja realizirati u budućnosti.

-Velika je stvar što su ovi ljudi kod nas u posjeti i to nam je znak kako dobro radimo. Dobili smo potporu za projekt izgradnje novog paviljona Studentskog centra Mostar. Radi se o velikom projektu koji podrazumijeva 250 kreveta za studente, bazen i športsku dvoranu. Vjerujem kako će Zdravka Bušić osvojiti mjesto u Saboru Republike Hrvatske i dati nam potporu u realizaciji ovog projekta – istaknuo je ravnatelj Mikulić.

Kandidat Ivan Baćak je istaknuo kako Studentski centar Mostar može bez problema sudjelovati u europskim projektima. „Ovaj studentski dom možemo uključiti u europske projekte, osigurati potrebne edukacije za taj posao i dobiti sredstva Europske unije za ono što se planira raditi u Studentskom centru Mostar. Nadam se kako će to biti jedan od naših zadataka u budućnosti – zaključio je Baćak, te dodao kako solo igrači u Saboru ne mogu uraditi ništa, odnosno, kako se samo zajedničkim radom i naporima može doći do željenih ciljeva.

Kandidati HDZ-a za XI. izbornu jedinicu Zdravka Bušić, nositeljica liste te Nevenko Barbarić, Stana Burić, Josip Gelo, Ana Andrić i Ivan Baćak održali su sastanak sa  Predsjedništvom GO HDZ BiH Mostar i Izbornim stožerom GO HDZ BiH Mostar gdje su predstavili ključne smjernice programa HDZa za sljedeće razdoblje. Članovi Izbornog stožera uputili su snažnu podršku listi HDZ-a uvjereni u odličan izborni rezultat.

U povodu blagdana sv. Petra, nazočili su misnom slavlju u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru nakon čega su se družili sa  Mostarkama i Mostarcima, župljanima ove župe.

Kandidati s liste HDZ-a za XI. izbornu jedinicu  posjetili su i studentski dom Dompes – dom za student slabijeg imovinskog stanja koji je najvećim dijelom financiran sredstvima Vlade Republike Hrvatske. Fra Iko Skoko, voditelj izgradnje studentskog doma zahvalio je na dosadašnjoj potpori  koja je prvenstveno upućena mladim ljudima – studentima – koji, zahvaljujući mogućnosti stanovanja u domu, ostaju u Bosni i Hercegovini.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Ivica Mišić: Što prije otvoriti konzulat u Orašju

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik i neovisni kandidat HDZ-a za XI. Izbornu jedinicu Ivica Mišić posebno je apostrofirao potrebu ujednačenosti rada konzulata RH kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu. Posebno je izrazio svoje nezadovoljstvo nepostojanjem Konzulata RH u Bosanskoj Posavini, što Hrvate ovog kraja stavlja u neravnopravan položaj prema nekim drugim krajevima:

-Svi ljudi koji će 5. srpnja izaći na izbore za Hrvatski državni sabor u BiH i iseljeništvu su ostvarili svoje pravo glasovanja po više osnova. No, posljednjih dana sam se upoznao da tu mogućnost, potrebu, obvezu i pravo neće svi moći koristiti na isti način. Nekima su birališta udaljena nekoliko stotina metara, a nekima i po stotinu kilometara, a neki uopće neće moći izaći na izbore zbog lošeg pristupa glasovanju u inozemstvu.

Da, šarena slika, ali nitko nema pravo oduzeti pravo na glas, pravo na stav. Tako ću i ja reći da mi je uistinu žao što Hrvati Bosanske Posavine od Brčkog preko Orašja, Gradačca, Šamca, Domaljevca, Modriče, Dervente, Broda do Odžaka neće moći glasovati na biračkom mjestu u svojoj Posavini, jer ga nema. Nekada je bilo, ali više ga nema. Neću ulaziti u razloge, ali kadrovska matematika ne smije biti razlog da se stanovnici ovoga kraja „kažnjavaju“ i da moraju putovati do 100 i više kilometara udaljenih Tuzle ili Banja Luke. To je svojevrsna „kazna“, kaže Mišić i naglašava da vjeruje da se tako nešto nije slučajno napravilo i da postoje opravdani razlozi, ali da se to treba mijenjati:

-Nadam se i vjerujem da se to nije napravilo namjerno, ali je to veliki problem. Ne, samo za izbore, nego za mnogo značajnija pitanja kao što su konzularni poslovi ( promjena, zamjena putovnica i drugih dokumenata), te ekonomski i gospodarski poslovi vezani za poslovnu  suradnju. Bosanskoj se Posavini ta nepravda mora ispraviti. Svaki čovjek, Hrvat u BiH, mora imati ista prava. I onaj u Livnu, Banja Luci, Tuzli, Vitezu, Mostaru, Sarajevu, ali svakako i u Posavini. Konzulati su tu da ljudima donose dobrobit i trebaju biti raspoređeni po cijeloj Bosni i Hercegovini. Zato apeliram i apelirat ću, govorio sam i govorit ću da se što prije ponovno otvori jedan konzularni odjel u Posavini, jer je to prijeko potrebno iz više razloga, ističe Mišić i napominje da postoji problem i oko glasovanja u iseljeništvu:

-Posebni su problem neostvareni ciljevi oko elektronskog glasovanja, iako su to naši ljudi iz iseljeništva godinama tražili. Ponavljam svaki Hrvat mora biti u istoj mogućnosti kako bi ostvario svoje osnovno pravo, ali i obvezu: pravo na glas. To je Ustavom zajamčeno i nitko mu to pravo ne smije oduzeti. Moramo našim ljudima omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje, jer valjali su nam kad je trebalo skupljati novac u ratu, valjali su nam  kad se država razvijala, valjaju nam i danas. I moraju nam valjati i sutra, zaključio je Mišić.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari