Pratite nas

Iz Svijeta

Zašto srednji sloj napušta Rusiju?

Objavljeno

na

Sve više ljudi iz ruskoga srednjeg sloja napušta svoju zemlju. Sreću traže na Zapadu. Na to ih potiču ne samo gospodarski razlozi. Promatrači govore o novom valu političke emigracije. “Nema dvojbe, to je novi val”, kaže Sergej Kuznecov. Ne tako davno on je sa suprugom odselio u Francusku. Sergej je zapravo književnik, a njegova supruga psihologinja. Ali, iskustva koja su imali prilikom selidbe potakla su ih da se počnu baviti jednom potpuno novom aktivnošću. Daju savjete ljudima koji su odlučili napustiti Rusiju.

Na Facebooku su osnovali skupinu “Čemodan. Vokzal. Kuda?” (Kofer, kolodvor, kamo?). U međuvremenu imaju više od 3.000 pristaša. Potencijalni korisnici njihovih savjeta već se moraju unositi na listu čekanja. Iako Kuznecovi svoje savjete naplaćuju po 700 eura zanimanje je veliko. Njihovi korisnici su uglavnom pripadnici ruskoga srednjeg sloja: visoko kvalificirana radna snaga, pripadnici slobodnih zanimanja, vlasnici malih poduzeća.

facerusSergej Kuznecov nudi savjete iseljenicima

Novi politički emigranti

Prema navodima Kuznecova iseljenici najviše strahuju od nesigurnog razvitka u Rusiji. Ljudi su jako pesimistični kad se radi o gospodarskim izgledima, obrazovanju i zdravstvenom sustavu. Još više ih zabrinjava nemogućnost ostvarenja vlastitih predodžaba. U Rusiji više ne vide mogućnost da se bave poslom kojim žele, kaže Kuznecov.

Znakovito je, kaže Kuznecov, da su svi sadašnji korisnici njegovih savjeta u proljeće 2014. odlučili otići u inozemstvo. “Zapravo ovi ljudi uopće ne žele emigrirati. Oni sad iseljavaju samo zbog političkog razvitka u zemlji”, kaže on. To je glavna razlika između “novog vala” i iseljenika ranijih godina. Oni su Rusiju napuštali samo zbog ekonomskih razloga.

Najomiljenije ciljne zemlje

Među korisnicima savjeta Kuznecovih omiljene su prije svega tradicionalne useljeničke zemlje kao Kanada, Australija i SAD. Ali, traženi ciljevi su i europske zemlje kao Njemačka i Francuska. Tek nakon toga dolaze istočnoeuropske slavenske zemlje u kojima već vrijede najvažniji zapadnoeuropski standardi.

“Neovisno o cilju korisnici mojih savjeta odabiru svoje novo mjesto stanovanja trezveno i s razlogom. Oni nemaju iluzija i jako su svjesni poteškoća koje ih očekuju”, priča Kuznecov.

Lako je programerima

Pronaći novi posao u inozemstvu, s time očito nemaju problema programeri, kaže Kuznecov. Jer, među korisnicima njegovih savjeta nema ni jednog pripadnika te skupine. Oni ne trebaju pomoć. Oni sami uspijevaju odseliti u inozemstvo, kaže on.

To potvrđuje i Jekaterina Warga, stručnjakinja za perzonal na moskovskoj Gospodarskoj visokoj školi. Po njezinim riječima upravo dobro obrazovani stručnjaci imaju dobre izglede da nađu posao u inozemstvu. “To su u prvom redu programeri i znanstvenici. Medicinarima je puno teže. Obrazovanje liječnika se i dalje u SAD-u i Europi jako razlikuje od onoga u Rusiji”, kaže ona. Ali, postoje i iznimke. Traže se sanitetsko osoblje i medicinske sestre, jer upravo oni nedostaju u brojnim razvijenim zemljama.

Razlog iseljavanja Putinov režimmargarita Dobrom poslu u inozemstvu trenutno se nada i programerka Margarita Krasnoselskaja. U jesen prošle godine ova majka troje djece odlučila se skupa sa svojim mužem na iseljenje. Margarita je prodala svoj moskovski stan i novac uložila u jednoj europskoj banci. Sad sređuje potrebne papire za iseljenje. “Čekam na potvrdu svoje kvalifikacije od njemačkih vlasti. Ako stvar bude pozitivna dobit ćemo takozvani blue card i idemo u Njemačku”, kaže ona. Ali, Margarita ima i rezervni plan. Ona bi mogla upisati master-studij u nekoj zemlji u kojoj se govori engleski i nakon završetka studija tamo ostati.

“Kad je Putin rekao da kod nas postoje izdajnici zemlje osjetila sam da smo ja i moja obitelj u opasnosti. Mi, istina, nismo politički aktivisti, ali nismo ni pristaše režima”, kaže Margarita. Zato želi što prije napustiti Rusiju. Kamo će otići to joj i nije važno.
Izvor:DW.DE

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Njemačka potonula u najtežu političku krizu zadnjih desetljeća

Objavljeno

na

Objavio

S obzirom na izborne rezultate od 24. rujna, nismo na raspolaganju za ulazak u veliku koaliciju, stoji u dokumentu SPD-a.

Njemački Socijalni demokrati još uvijek nisu na raspolaganju da se priključe Kršćanskim demokratima kancelarke Angele Merkel u stvaranju vlade “velike koalicije” nakon što su pregovori s drugim strankama propali, pokazao je stranački dokument u ponedjeljak.

“S obzirom na izborne rezultate od 24. rujna, nismo na raspolaganju za ulazak u veliku koaliciju”, stoji u dokumentu o kojemu će stranački čelnici raspravljati, a koji je na uvid dobio Reuters. “Ne bojimo se novih izbora.”

Ocjene su iznesene nakon što su napori Angele Merkel da sastavi vladu od koalicije triju stranaka propali. Njemačka je zbog toga potonula u najtežu političku krizu zadnjih desetljeća, zbog čega su povećani izgledi za nove izbore.

SPD je osvojio 20,5 posto glasova u rujanskim izborima, što je njihov najgori poratni rezultat nakon što je izgubio važnost zbog položaja ‘mlađeg’ partnera u često čudnoj koaliciji kojom je dominirala Merkel. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Vučić: Srbija jednako kao i Hrvatska kao jamac Daytona može govoriti o BiH, ali BiH ne može o Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu u Bruxellesu da je “staloženo” reagirao na intervju člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i da Srbija, jednako kao i Hrvatska, kao jamci Daytonskog sporazuma mogu govoriti o BiH, ali BiH ne može govoriti o unutarnjim stvarima Srbije.

Vučić je u srijedu u Bruxellesu razgovarao s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurosnu politiku Federicom Mogherini, a nakon toga na pitanje novinara komentirao je intervju Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle koji je izazvao žestoke reakcije u Srbiji.

“Uopće nisam reagirao burno, naprotiv reagirao sam staloženo. Šutio sam 24 sata i onda rekao da je riječ o vrlo složenoj izjavi s dalekosežnim posljedicama i ne vidim da je ijedna riječ koju sam izgovorio bila uvredljiva ili teška za bilo koga, osim za nas”, rekao je Vučić, odgovarajući na upit da je on svojom reakcijom još više podignuo temperaturu.

Za Izetbegovićev intervju rekao je da sadrži puno značajnih elemenata od odnosa bošnjačkog člana predsjedništva prema Sandžaku do toga koja će se sredstva koristiti za zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, dakle ratna, vojna sredstva.

“S druge strane, izražava se osobna želja da dio teritorija Srbije pripada nekome drugom”, rekao je Vučić.

Izetbegović je u tom intervjuu  izrazio očekivanja da će BiH jednog dana priznati neovisnost Kosova, što trenutačno nije moguće zbog protivljenja dužnosnika iz redova  bosanskih Srba.

Iz Izetbegovićeva ureda naknadno je poslano  priopćenje u kojemu je optužena srbijanska agencija Tanjug da je krivo prenijela dijelove njegova intervjua, čime je izazvan verbalni rat.

“Agencija Tanjug prenijela je netočno, izvan konteksta i tendenciozno, iskrivljujući samu bit izjave”, rekli su u priopćenju iz Predsjedništva BiH, u kojemu se dodaje kako su uredništvo srbijanske agencije upozorili na tu činjenicu, no umjesto da isprave očevidno lažnu vijest u Tanjugu su, tvrdi se, “nastavili obmanjivati javnost, izvrtati činjenice i plasirati nove neistine”.

Izetbegović je također izrazio nezadovoljstvo položajem Sandžaka, srbijanske regije naseljene Bošnjacima.

Na upit što je to novo što je Izetbegović rekao u tom intervjuu, Vučić je istaknuo da bošnjački čelnik “nikada prije nije govorio o svojoj nadi da će Kosovo biti priznato, da nikada prije nije spominjao odnose u Srbiji”.

“Ne postoji Daytonski sporazum za Srbiju, on se odnosi na BiH. Srbija prema tom sporazumu ima određena prava i obveze i Srbija, kao i Hrvatska, iz kuta jamaca Daytonskog sporazuma, može govoriti o BiH. Ali, na osnovu kojega sporazuma vi govorite o Sandžaku, o ratnoj opciji ako netko krene u narušavanje vašeg teritorijalnog integriteta, dok se lakoćom govori o narušavanju srpskog teritorijalnog integriteta”, rekao je Vučić.

Vučić se nakon sastanka s Federicom Mogherini sastao i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom te sudjelovao na sastanku Sjevernoatlanskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici zemalja članica Saveza.

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari