Connect with us

Gospodarstvo

Zašto su zemlje u okruženju poželjne za strane investicije, a Hrvatska nije?

Objavljeno

on

U razgovoru s kolegama poduzetnicima, domaćim i stranim investitorima raspravljamo često i o konkurentnosti našeg domaćeg gospodarstva. Postavlja se uvijek pitanje zašto naše gospodarstava toliko zaostaje i zašto smo mi Hrvatska, a posebice me ovdje muči grad Osijek, nepoželjna destinacija za strane investitore.

Činjenica je da se u Osijeku industrija samo gasi, ali niti jedna vladajuća struktura bilo gradska, županijska ili nacionalna ne poduzima ništa da se stanje promijeni. U razgovoru s jednim stranim investitorom koji je želio ulagati u Osijek, ali je na kraju svoju investiciju realizirao u Srbiji detektirali smo neke od osnovnih problem: mi imamo 25% PDV, imamo preveliki broj parafiskalnih nameta i šumu zakona i propisa u kojima je gotovo nemoguće snaći se, naša radna snaga je skuplja, no i kvalificiranija, a to je ozbiljnim investitorima jako bitno i tu stavku su spremni platiti više. Kolega strani investitor s kojim sam razgovarao istaknuo je jedno svoje važno iskustvo prilikom tog procesa traženja lokacije za svoju investiciju, a to je da je u Srbiji strani investitor “kralj” koji se dočekuje sa “crvenim tepihom” i Srbija, kao i sve ove ostale zemlje u okruženju i tranzicijske zemlje puno su angažiranije u traženju investitora za razliku od Hrvatske, a kako je rekao taj aktivni angažman jedne države i same lokalne jedinice je osnova privlačenja stranih ulaganja.

Srbija i Crna Gora nalaze se na vrhu ljestvice 50 najuspješnijih zemalja svijeta po privlačenju greenfield investicija u 2018. godini prema istraživanju Greenfield FDI Performance Index 2019. Na toj listi, nažalost, nema Hrvatske, a od zemalja iz našeg okruženja na visokom 15. mjestu nalazi se Bosna i Hercegovina, na 17. mjestu je Bugarska, 18. Sjeverna Makedonija i 23. Mađarska.

Zašto Hrvatska nije toliko poželjna za strane investitore? O tom se pitanju pisalo dosta, no očito je kako postojeće državne potpore nisu dostatne da privuku investitore, posebice u industrijsku proizvodnju. Treba podsjetiti na podatak da su u Srbiju inozemni ulagači u protekle četiri godine uložili sedam milijardi eura. Mađarska je primjerice raznim mjerama privukla automobilske divove poput Mercedes-Benza, koji će u Kecskemétu graditi svoju drugu tvornicu te uložiti milijardu eura i zaposliti 2500 ljudi, i BMW-a, koji u Debrecinu ulaže također milijardu eura u gradnju tvornice za proizvodnju električnih automobila.

Konkurentnost neke zemlje se mjeri udjelom industrije u izvozu i gospodarstvu. Taj udjel industrije u Hrvatskoj je na 30 posto te se Hrvatska tako ne može razvijati, nego mora imati 60 posto udjela industrije u izvozu.

Zašto strani investitori odlaze u Srbiju, zato što je PDV 20%, zato što su energenti jeftiniji, zato što su manja davanja na plaće, odnosno jeftinija je radna snaga i što je najvažnije investitorima se pristupa osobno od slučaja do slučaja i rješavaju se njihovi problemi otvorenim pristupom, te se ne polazi od barijera nego se teži rješenju. Važno je istaknuti i bolju gospodarsku diplomaciju u odnosu na našu, a onda dolazimo do pitanja smisla postojanja Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore kojima bi upravo to trebala biti osnovna zadaća.

Možemo govoriti o maloj općini Inđija u kojoj se gradi proizvodni pogon japanskog proizvođača guma Toyo Tires koji će do 2022. uložiti u Inđiju 390 milijuna eura. Zaposlit će u prvoj fazi preko 500 ljudi sa znatno većim plaćama od prosječnih plaća u Srbiji, a očekuje se i daljnje širenje poslovanja. Općina Inđija ima oko 47.000 stanovnika, a sam grad oko 26.000. Ova investicija u Inđiji nije izolirani slučaj nego su to brojni strani veći i manji ulagači pa je tako Inđija po Financial Timesu među 25 najboljih europskih destinacija za strana ulaganja.

Ne trebamo ići preko granice da bismo vidjeli koliko naš Osijek gospodarski propada. U Belišću se gradi tvornica za otkup i preradu meda i proizvoda od meda. Investitor je mađarska firma Royroyal D d.o.o., a vrijednost investicije u prvoj fazi je 1,3 milijuna eura i zaposlit će 10 do 15 radnika, a u iduće dvije do tri godine planira se proširenje investicije i zapošljavanje dodatnih 100 radnika. Investitor dolazi u gospodarsku zonu “Kod pruge” u koju je Grad Belišće uložio 6,35 milijuna kuna od čega 3,96 milijuna kuna iz EU fondova. Grad Belišće osigurao je svu infrastrukturu, nudi 50% smanjenja komunalnog doprinosa i poticaje po zaposleniku. Sve to može biti i drukčije uz odgovarajuću odluku gradskog vijeća. U Belišću je osnovan i Klaster papirne industrije, strojarstva i energetike i trenutno su zajedno s Gradom Belišćem u intenzivnoj potrazi za investitorom u tvornicu tissue papira. Sam Grad Belišće ima oko 6.500 stanovnika samo radi usporedbe s Osijekom.

Iz svega ranije navedenog dolazimo do zaključka da se može i na razini Hrvatske i na razini Slavonije i Baranje i na razini Osijeka, ali što je potrebno?

Potrebno je širom otvoriti vrata poduzetnicima i biti im na usluzi, služiti njihove zahtjeve jer gore ne može. Dimnjaka više nemamo i vjerojatno je šećeranski zadnji koji je ugašen, Osijek ima odličan geostrateški položaj, zračnu luku, rijeku Dravu, prometnice, autocestu, željeznicu, ali trenutno na odgovornim pozicijama nema ljude koji mogu biti na usluzi poduzetnicima. Gradovi u našem najbližem okruženju najbolji su primjer da se može ukoliko se zna i hoće.

Osijek će, u mom timu i meni, dobiti proaktivnog aktera na gospodarskoj sceni koji točno zna što je potrebno gospodarstvu jer dolazim iz realnog sektora i znam kako je teško probijati barijere hrvatske birokracije s dobro poznatim pitanjem “A gdje je pečat?”. Tempo svega pa i gospodarstva diktira prvi čovjek i tu vidim svoju ulogu, nametanja ritma u rješavanju problema osječkog gospodarstva koje više gotovo da i ne postoji, a mi Osječani smo vrijedni ljudi i investitori će u takvom okruženju, siguran sam, vidjeti svoju priliku.

Mario Draghi, istaknuti talijanski ekonomist bivši voditelj Europske banke, a od 13. veljače 2021.  premijer Italije kojeg su u Parlamentu podržale i lijeve i desne opcije, upravo zbog njegovih stavova o gospodarstvu i unapređenju poslovnog okruženja te stručnosti. Stav koji Draghi zastupa je, da premijer treba biti osoba čije su politike u interesu države i građana, a ne nepotizma i klijentelizma kao što je to slučaj u Hrvatskoj.

To je za njega, osnovni postulat, bez obzira na vlastita opredjeljenja i opredjeljenje stranke, interes građana i države, trebao bi biti iznad svega. To je i moj stav i misao vodilja, koji posebno dobivaju na značenju u ovim teškim vremenima u kojima se nalazi Hrvatska, a posebno naš Osijek. Nije vrijeme za ideologije nego za ljude s vizijom gospodarske revitalizacije i napretka. Kako bi vratili život u ovaj naš Osijek i njegovo pravo lice treba se izdignuti iz sfere dnevnopolitičkog prepucavanja. Imperativ je da u interesu grada po svim važnim pitanjima koja će unaprijediti kvalitetu života, doprinijeti razvoju gospodarstava, otvaranju radnih mjesta, zadržavanju i privlačenju ljudi u naš grad nastupamo zajednički i da nam svima jedini svjetonazor u tom pogledu bude Osijek i naši sugrađani, stoji u priopćenju neovisnog kandidata za gradonačelnika Osijeka Berislava Mlinarevića.

 

Podijeli članak s prijateljima

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari